VIVLIOTÉKA OĨVA INTERNÉTPE Watchtower
Watchtower
VIVLIOTÉKA OĨVA INTERNÉTPE
Guarani
ã
  • ã
  • ẽ
  • ĩ
  • õ
  • ũ
  • ỹ
  • g̃
  • ʼ
  • ñ
  • BIBLIA
  • PUVLIKASIONKUÉRA
  • RREUNIONKUÉRA
  • Jesúsgui oiko pe Mesías
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Juan ovautisa rire Jesúspe, Jehová espíritu sánto oguejy Jesús ári peteĩ palómaicha

      LEKSIÓN 74

      Jesúsgui oiko pe Mesías

      Juan opredika vaʼekue oikóvo umi héntepe ha heʼi: “Peteĩ tuichavéva chehegui og̃uahẽ mbotaite hína”. Jesús orekórõ guare 30 áñorupi, oho Galiléagui Rrío Jordánpe. Upépe Juan ovautisa hína kuri umi héntepe ha Jesús ojerure Juánpe ovautisa hag̃ua avei chupe. Péro Juan heʼi Jesúspe: “¿Mbaʼéichaiko che rovautisáta? Nde ningo la chevautisa vaʼerã chéve”. Péro Jesús heʼi chupe: “Jehová oipota nde chevautisa”. Upémarõ mokõivéva oike pe Rrío Jordánpe, ha Juan omoñapymi Jesúspe ovautisa hag̃ua chupe.

      Jesús ojevautisa rire, oñemboʼe Jehovápe ha upepete pe yvága ojeavri ha Ñandejára espíritu sánto oguejy hiʼári peteĩ palómaicha. Ha yvágagui oñehendu Jehová heʼiha: “Nde hína che Raʼy ahayhuetéva ha aguerohorýva”.

      Péicha Jesús orresivi Jehovágui pe espíritu sánto. Upe guive oiko chugui pe Mesías térã Cristo, ha ikatúma ojapo pe traváho Jehová onkarga vaʼekue chupe ojapo hag̃ua ko yvy ape ári.

      Jesús ojevautisa riremi, oho pe desiértope ha opyta upépe 40 día. Ou rire upégui, Jesús oho jey Juan rendápe ha Juan ohechávo chupe, heʼi: “Kóva hína Ñandejára Ovecha Raʼy oipeʼáva pe pekádo ko múndogui”. Haʼe heʼi vaʼekue upéva ikatu hag̃uáicha umi hénte opilla Jesús haʼeha pe Mesías. ¿Reikuaápa mbaʼépa ohasa vaʼekue Jesús oĩ aja pe desiértope? Jahecháta upéva pe kapítulo oúvape.

      “Yvágagui oñehendu Ñandejára heʼiha: ‘Nde hína che Raʼy ahayhuetéva ha aguerohorýva’” (Marcos 1:11).

      Pregúnta: ¿Mbaʼérepa Jesús ojevautisa vaʼekue? ¿Mbaʼérepa Juan heʼi vaʼekue Jesús haʼeha Ñandejára Ovecha Raʼy?

      Mateo 3:13-17; Marcos 1:9-11; Lucas 3:21-23; Juan 1:29-34; Isaías 42:1; Hebreos 10:7-9.

  • Satanás omoñuhãse vaʼekue Jesúspe
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Jesús heʼi Satanáspe ndojepoimoʼãiha pe yvatégui

      LEKSIÓN 75

      Satanás omoñuhãse vaʼekue Jesúspe

      Jesús heʼi ndojapomoʼãiha pan umi itágui

      Jesús ojevautisa rire, Jehová espíritu sánto ogia chupe oho hag̃ua pe desiértope. Upépe Jesús ndoʼúi vaʼekue mbaʼeve 40 día aja ha iñembyahyietereíma. Upémarõ Satanás oaprovecha upéva ha oñehaʼã omoñuhã Jesúspe. Primero Satanás heʼi chupe: “Ndéramo Ñandejára Raʼy, ejapo koʼã itágui pan”. Péro Jesús oipuru Ñandejára Ñeʼẽ okontesta hag̃ua chupe ha heʼi: “Ñandejára Ñeʼẽme heʼi umi hénte noikotevẽiha pan rehe añónte oikove hag̃ua, síno oikotevẽha opaite mbaʼe Jehová heʼívare”.

      Upéi Satanás oñehaʼã jey omoñuhã Jesúspe ha heʼi chupe: “Ndéramo añete Ñandejára Raʼy, ejepoi pe témplo murálla ijyvatevehágui. Ñandejára Ñeʼẽme heʼi voi Ñandejára omboutaha hiʼanhelkuérape ndesalva hag̃ua”. Péro Jesús oipuru jey Ñandejára Ñeʼẽ okontesta hag̃ua Satanáspe ha heʼi chupe: “Ñandejára Ñeʼẽme heʼi ndovaleiha jadesafia Jehovápe”.

      Jesús ndoaseptái umi goviérno Satanás oofreséva chupe

      Upéi Satanás ohechauka Jesúspe umi goviérno oĩva ko yvy ape ári ha umi mbaʼe porãita orekóva, ha heʼi chupe: “Koʼã mbaʼe ameʼẽmbaitéta ndéve una vemi jepe chemombaʼeguasúramo”. Péro Jesús osẽ heʼi chupe: “¡Tereho koʼágui Satanás! Ñandejára Ñeʼẽme heʼi Jehovápe añoite ojeadora vaʼerãha”.

      Upémarõ Satanás oho upégui ha umi ánhel ou omeʼẽ Jesúspe hoʼu vaʼerã. Upéi Jesús oñepyrũ opredika umi notísia porã oñeʼẽva Ñandejára Rréinore, upéva voi kuri pe traváho Jehová onkarga vaʼekue chupe ojapo hag̃ua ko yvy ape ári. Umi héntepe ogustaiterei vaʼekue umi mbaʼe Jesús omboʼéva ha osegi voi chupe hikuái oho ohohápe.

      ‘Pe Diablo ijapueterei ha haʼe voi pe japu ruvicha, upévare ijapu jave, umi mbaʼe heʼíva osẽ ipyʼapýgui’ (Juan 8:44).

      Pregúnta: ¿Mbaʼe mbaʼépa ojapo Satanás omoñuhã hag̃ua Jesúspe? ¿Mbaʼéichapa Jesús okontesta Satanáspe?

      Mateo 4:1-11; Marcos 1:12, 13; Lucas 4:1-15; Deuteronomio 6:13, 16; 8:3; Santiago 4:7.

  • Jesús ohechauka omombaʼeha pe témplo
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Jesús oprepara peteĩ harreadór ha omondýi umi ovecha ha vakakuéra pe témplogui ha oipete yvýre umi kambistakuéra mesa

      LEKSIÓN 76

      Jesús ohechauka omombaʼeha pe témplo

      Abrílrupi, pe áño 30-pe, Jesús oho Jerusalénpe. Upérõ hetaiterei hénte oho avei upe siudápe ofesteha hag̃ua pe Páskua. Upe fiésta jave, pe témplope ojesakrifikámi vaʼekue animál kómo ofrénda Jehovápe g̃uarã. Oĩ oraháva voi umi animál omeʼẽtava kómo ofrénda ha oĩ umi ojoguántemava Jerusaléngui.

      Jesús og̃uahẽvo pe témplope, ohecha oĩha upépe ovendéva umi animál ojepuru hag̃ua kómo ofrénda. Jesús ipochyeterei ohechávo ojejapoha negósio Jehová rógape. Upémarõ, oprepara peteĩ harreadór ha omondýi umi ovecha ha vakakuéra pe témplogui. Upéi oipete yvýre umi kambistakuéra mesa ha umi imonedakuéra isarambipa pe yvýre. Jesús heʼi umi palóma vendehápe: “¡Peipeʼa koʼã mbaʼe koʼágui! ¡Che Túa róga ndahaʼéi merkádo!”.

      Umi hénte oĩva pe témplope oñesorprende ohechávo la Jesús ojapóva. Idisipulokuéra katu imanduʼa pe profesía oñeʼẽva pe Mesíasre ha heʼíva: “Ahayhuetereíta Jehová róga”.

      Upéi, áño 33-pe Jesús ojapo jey la mísma kósa ohechauka hag̃ua omombaʼeha pe témplo. Haʼe oipota vaʼekue enterovéva orrespeta ha omombaʼe Itúa róga.

      “Peẽ ndaikatúi peservi Ñandejárape ha avei peiko pláta rapykuéri” (Lucas 16:13).

      Pregúnta: ¿Mbaʼépa ojapo Jesús ohechávo oĩha ovendéva animál pe témplope? ¿Mbaʼérepa ojapo upéicha?

      Mateo 21:12, 13; Marcos 11:15-17; Lucas 19:45, 46; Juan 2:13-17; Salmo 69:9.

  • Jesús oñemongeta peteĩ kuñakaraíndi peteĩ póso mátape
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Jesús oñeʼẽ peteĩ samaritánape peteĩ póso ypýpe

      LEKSIÓN 77

      Jesús oñemongeta peteĩ kuñakaraíndi peteĩ póso mátape

      Ohasa riremi pe Páskua, Jesús ha idisipulokuéra oho jey Galiléape. Ohokuévo ohasa hikuái Samáriarupi ha opyta siuda de Sicar ypýpe, peteĩ lugár oñehenóivape Jacob ykua. Jesús opyta opytuʼu upépe peteĩ póso ypýpe idisipulokuéra oho aja ojogua álgo hoʼu vaʼerã.

      Upe jave, ou peteĩ kuñakarai ogueraha hag̃ua y ha Jesús heʼi chupe: “Jaʼumína michĩmi nde y”. Ha pe kuñakarai oporandu chupe: “¿Mbaʼéreiko reñeʼẽ chéve, ko che samaritánava? Umi judío ningo noñeʼẽi umi samaritánondi”. Péro Jesús heʼi chupe: “Reikuaárire mávapa che, nde rejerure vaʼerãmoʼã chéve ameʼẽ hag̃ua ndéve y, ha che ameʼẽ vaʼerãmoʼã ndéve y oporomoingovéva”. Pe kuñakarai heʼi chupe: “Nantendéi la eréva chéve. Nde ningo ndereguerekói ni válde renohẽ hag̃ua y”. Jesús heʼi chupe: “Pe hoʼúva pe y che ameʼẽva, núnka ndaijuheimoʼãvéima”. Upémarõ pe kuñakarai heʼi chupe: “Emeʼẽna chéve upéicharõ la nde y che karai”.

      Upéi Jesús heʼi pe kuñakaraípe: “Eréna ne ménape ou hag̃ua avei”. Péro haʼe heʼi chupe: “Chéko nacheménai”. Ha Jesús heʼi chupe: “Siertoite la eréva, pórke 5 vésema remenda ha pe kuimbaʼe koʼág̃a oĩva nendive ndahaʼéi ne ména”. Pe kuñakarai heʼi Jesúspe: “Ahechakuaa nde haʼeha proféta. Ore samaritano ningo roguerovia ikatuha roadora Ñandejárape ko montáñape, péro umi judío heʼi Jerusalénpe añoite ikatuha ojeadora Ñandejárape. Che katu haʼe pe Mesías ou vove ñanemboʼetaha mbaʼéichapa jaadora vaʼerã Ñandejárape”. Upémarõ Jesús omombeʼu chupe peteĩ mbaʼe nomombeʼúiva gueteri avavépe, heʼi chupe: “Che hína pe Mesías”.

      Jesús oñeʼẽ hína umi samaritánope

      Upéi pe kuñakarai odipara oho pe siudápe ha heʼi umi samaritánope: “Pejumína pehecha. Chéverõ g̃uarã atopa pe Mesíaspe, haʼe omombeʼupaite chéve umi mbaʼe ajapo vaʼekue”. Upémarõ oho hikuái hendive pe póso oĩháme ohendu hag̃ua umi mbaʼe Jesús omboʼéva.

      Upéi umi samaritano ojerure Jesúspe opyta hag̃ua hendivekuéra, ha haʼe opyta 2 día upe siudápe ha omboʼe chupekuéra heta mbaʼe. Upévare heta hénte oñepyrũ oguerovia Jesús haʼeha pe Mesías. Umi samaritano heʼi pe kuñakaraípe: “Rohendu rire umi mbaʼe omboʼéva, roime segúro ko kuimbaʼe haʼeha pe osalvátava ko múndo”.

      “Oimeraẽ ijuhéiva tou, ha oimeraẽ hoyʼuséva toʼu grátis pe y oporomoingovéva” (Apocalipsis 22:17).

      Pregúnta: ¿Mbaʼérepa pe kuñakarai samaritana oñesorprende Jesús oñeʼẽrõ guare chupe? ¿Mbaʼépa heʼi Jesús pe kuñakaraípe?

      Juan 4:1-42.

  • Jesús opredika umi notísia oñeʼẽva Ñandejára Rréinore
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Jesús opredika hína peteĩ idisípulondi

      LEKSIÓN 78

      Jesús opredika umi notísia oñeʼẽva Ñandejára Rréinore

      Jesús ojevautisa riremi, oñepyrũ opredika ha heʼi: “Ñandejára Rréino hiʼag̃uimbaitéma”. Haʼe opredikárõ guare Galilea ha Judea tuichakuére, umi idisipulokuéra omoirũ chupe. Jesús oho jey rire iválle Nazarétpe, oho pe sinagógape, oavri pe rróllo de Isaías ha olee hatã porã: “Jehová espíritu oĩ che ári, haʼe cheporavo amombeʼu hag̃ua umi notísia porã”. ¿Mbaʼérepa Jesús olee upe párte? Pórke haʼe oipota umi hénte ohechakuaa Ñandejára omeʼẽha chupe espíritu sánto opredika hag̃ua, ndahaʼéi milágro ojapo hag̃uánte. Pe predikasión la iñimportanteve vaʼekue Jehovápe g̃uarã. Upéi Jesús heʼi umi ohendúvape hína chupe: “Koestedía oñekumpli ko profesía”.

      Upéi Jesús oho Mar de Galiléape ha oinvita 4 kuimbaʼépe oiko hag̃ua chuguikuéra idisípulo. Umi kuimbaʼe ningo peskadór, upévare Jesús heʼi chupekuéra: “Peju chemoirũ ha pomboʼéta pejagarra hag̃ua hénte, pejagarraháicha pira”. Umi kuimbaʼe héra Pedro, Andrés, Santiago ha Juan. Haʼekuéra ensegída voi oheja la itraváho ha omoirũ Jesúspe. Oviaha hikuái Galilea tuichakuére ha opredika umi notísia porã oñeʼẽva Ñandejára Rréinore. Opredika hikuái umi sinagogahárupi, umi merkádope ha kállere. Heta hénte oñepyrũ osegi chupekuéra oho ohohápe. Umi mbaʼe Jesús ojapóva ojekuaa oparupiete, Siria peve og̃uahẽ la notísia oñeʼẽva hese.

      Kon el tiémpo, Jesús omeʼẽ avei podér unos kuánto idisípulope omonguera hag̃ua umi hasývape ha omosẽ hag̃ua demónio umi héntegui. Oĩ vaʼekue avei umi ohóva opredika Jesúsndi káda siuda ha puévlo ohohápe. Unos kuánto kuña oho vaʼekue avei hendivekuéra, por ehémplo María Magdalena, Juana ha Susana. Haʼekuéra oipuru vaʼekue umi mbaʼe orekóva oñatende hag̃ua Jesús ha idisipulokuérare.

      Jesús omboʼe idisipulokuérape ha upéi omondo chupekuéra opredika hag̃ua. Oviahakuévo hikuái Galiléare, heta héntegui oiko avei Jesús disípulo ha ojevautisa. Hetaiterei vaʼekue umi hénte osegiséva Jesúspe, upévare haʼe okompara chupekuéra peteĩ kokue oĩmavare oñemonoʼõ hag̃uáicha. Haʼe heʼi idisipulokuérape: “Peñemboʼe Jehovápe ha pejerure chupe ombou hag̃ua hetave omonoʼõ vaʼerã umi kokue”. Upe rire Jesús oiporavo idisipulokuéra apytégui 70-pe, ha omondo chupekuéra mokõi mokõi opredika hag̃ua Judea tuichakuére. Haʼekuéra oñeʼẽ opaichagua persónape Ñandejára Rréinore. Ou jey rire hikuái, omombeʼusetereíma Jesúspe oho porãiterei hague chupekuéra. Satanás ndaikatúi ojapo mbaʼeve ojoko hag̃ua pe predikasión.

      Jesús omboʼe vaʼekue idisipulokuérape ikatu hag̃uáicha haʼekuéra osegi opredika haʼe oho jey rire yvágape. Haʼe heʼi chupekuéra: “Pepredika umi notísia porã ko yvy tuichakuére. Pemboʼe Ñandejára Ñeʼẽ umi héntepe ha pevautisa chupekuéra”.

      “Aha vaʼerã ótro siudápe apredika hag̃ua umi notísia porã oñeʼẽva Ñandejára Rréinore, pórke upearã Ñandejára chembou vaʼekue” (Lucas 4:43).

      Pregúnta: ¿Mbaʼe traváhopa Jesús onkarga vaʼekue idisipulokuérape? ¿Ogustápa raʼe chupekuéra upe traváho?

      Mateo 4:17-25; 9:35-38; 28:19, 20; Marcos 1:14-20; Lucas 4:14-21; 8:1-3; 10:1-22.

  • Jesús ojapo heta milágro
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Umi hasýva ojerure Jesúspe omonguera hag̃ua chupekuéra

      LEKSIÓN 79

      Jesús ojapo heta milágro

      Jesús ou vaʼekue ko yvy ape ári opredika hag̃ua umi notísia porã oñeʼẽva Ñandejára Rréinore. Jehová omeʼẽ avei Jesúspe espíritu sánto ojapo hag̃ua milágro ha péicha ohechauka umi mbaʼe porã ojapótava oiko vove chugui Rréi. Jesús ikatu vaʼekue omonguera opaichagua mbaʼasy. Ohohápente umi hasýva ojerure chupe ajúda ha haʼe omonguera chupekuéra. Por ehémplo, umi isiégova ohecha jey, umi ohenduʼỹva ohendu jey ha umi oguataʼỹva oguata jey. Oĩ vaʼekue okueráva opoko haguénte voi Jesús ao ruguáire. Jesús omosẽ vaʼekue avei demónio umi héntegui. Umi hénte osegi chupe oho ohohápe ha sapyʼánte oĩséramo jepe haʼeño, haʼe lomímonte orresivi porã enterovépe.

      Peteĩ jey, ogueru hikuái peteĩ paralítikope pe óga Jesús oĩháme. Péro hetaiterei la hénte ha ndaikatúi oike hikuái. Upémarõ ombokua hikuái pe óga técho ha omboguejy hikuái upérupi pe kuimbaʼépe ikatu hag̃uáicha Jesús omonguera chupe. Jesús heʼi pe paralítikope: “Epuʼã ha eguata”. Ha umi hénte oñesorprendepa ohechávo pe kuimbaʼépe oguata.

      Peteĩ día, Jesús og̃uahẽ ohóvo peteĩ puévlope ha 10 kuimbaʼe iléprava osapukái chupe mombyry guive ha heʼi: “¡Jesús, orepytyvõmína!”. Upe tiémpope ningo ojeproivi vaʼekue umi iléprava oñemboja umi hénte oĩhápe. Pe léi heʼíramo jepe umi iléprava oho vaʼerãha pe témplope okuera rire ae, Jesús heʼi chupekuéra oho hag̃ua upépe. Ohokuévo pe témplope, haʼekuéra ohechakuaa okueramaha. Upémarõ peteĩva umi lepróso ojevy jey ha oho oagradese Jesúspe omonguera haguére chupe ha ombotuicha avei Ñandejárape. Umi 10 lepróso apytégui, peteĩnte oagradese Jesúspe.

      Oĩ vaʼekue peteĩ kuña 12 áñorema hasýva ha okuerasetereímava pórke noaguantavéima la imbaʼasy. Upémarõ pe kuñakarai oike pe hénte atýpe, oñemoag̃ui Jesús rehe hapykuéguio ha opoko ijao ruguáire. Upepete pe kuñakarai okueraite. Jesús katu oporandu: “¿Mávaiko opoko che aóre?”. Pe kuñakarai tuichaiterei oñemondýi ha oñemboja Jesús rendápe ha omombeʼupaite chupe la oikóva. Jesús otrankilisa pe kuñakaraípe ha heʼi chupe: “Tereho katu pyʼaguapýpe che rajy”.

      Peteĩ mburuvicha hérava Jairo ojerure asy Jesúspe: “Ejumína chendive che rógape. Che rajy oime hasykatuete hína”. Péro Jesús og̃uahẽ mboyve upe ógape, pe mitãkuñaʼi omanóma. Og̃uahẽvo upépe, Jesús ohecha umi hénte hasẽ joa pe mitãkuñaʼi hentekuérandi. Péro Jesús heʼi chupekuéra: “Ani penerasẽ. Pe mitãkuñaʼi ningo okénte”. Upémarõ ojagarra pe mitãkuñaʼípe ipógui ha heʼi: “Mitãkuña, epuʼã”. Pe mitãkuñaʼi ensegída voi opuʼã ha Jesús heʼi ituakuérape omeʼẽ hag̃ua chupe álgo hoʼu vaʼerã. ¡Eñeimahinamíntena mbaʼeichaitépa oiméne ovyʼa raʼe hikuái ifamília oikove jey haguére!

      Jesús omoingove jey Jairo rajýpe

      ‘Ñandejára oiporavo chupe espíritu sánto rupive ha omeʼẽ chupe podér. Haʼe opárupi okorre, ojapo iporãva ha omonguera entéro umi ohasa asývape pe Diablo poguýpe, pórke Ñandejára oĩ hendive’ (Hechos 10:38).

      Pregúnta: ¿Mbaʼéicha rupípa Jesús ikatu vaʼekue omonguera opaichagua mbaʼasy? ¿Mbaʼépa oiko vaʼekue Jairo rajýre?

      Mateo 9:18-26; 14:36; Marcos 2:1-12; 5:21-43; 6:55, 56; Lucas 6:19; 8:41-56; 17:11-19.

  • Jesús oiporavo umi 12 apóstolpe
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Jesús ha umi 12 ijapóstol

      LEKSIÓN 80

      Jesús oiporavo umi 12 apóstolpe

      Ojapórõ guare un áño imédiorupi Jesús oñepyrũ hague opredika, tekotevẽ vaʼekue odesidi peteĩ mbaʼe iñimportantetereíva. Odesidi vaʼerã máva mávapepa oiporavóta ombaʼapo hag̃ua ijykére ha ogia hag̃ua pe kongregasión kristiánape. Odesidi mboyve upéva, Jesús ojerure Jehovápe ogia hag̃ua chupe. Upearã oho haʼeño peteĩ sérrope ha oñemboʼe upépe peteĩ pyhare pukukue. Al día sigiénte, Jesús ombyaty unos kuánto idisípulope ha umíva apytégui oiporavo 12-pe ijapostolrã. ¿Reikuaápa mbaʼéichapa héra vaʼekue hikuái? Haʼekuéra héra Pedro, Andrés, Santiago, Juan, Felipe, Bartolomé, Tomás, Mateo, Santiago Alfeo raʼy, Tadeo, Simón ha Judas Iscariote.

      Andrés, Pedro, Felipe, Santiago

      Andrés, Pedro, Felipe, Santiago

      Umi 12 apóstol omoirũ vaʼekue Jesúspe umi iviáhepe. Jesús omboʼe chupekuéra mbaʼéichapa opredika vaʼerã ha upéi omondo chupekuéra haʼeñóntema opredika hag̃ua. Jehová omeʼẽ vaʼekue avei chupekuéra podér omonguera hag̃ua umi hasývape ha omosẽ hag̃ua demónio umi héntegui.

      Juan, Mateo, Bartolomé, Tomás

      Juan, Mateo, Bartolomé, Tomás

      Jesúspe g̃uarã umi 12 apóstol haʼe vaʼekue iñamígo ha haʼe ojeroviaiterei hesekuéra. Umi fariséo oapoʼi vaʼekue Jesús apostolkuérape ha heʼi hesekuéra ndahaʼeiha kuimbaʼe iñimportánteva ha ijestudioʼiha hikuái. Péro Jesús nopensái vaʼekue upéicha ijapostolkuérare, upéva rangue haʼe omboʼe vaʼekue chupekuéra ojapo porã hag̃ua la itraváho. Haʼekuéra oĩta kuri Jesús ndive ohasa vove umi mbaʼe iñimportantevéva. Por ehémplo, oĩta hendive ojejuka mboyve chupe ha avei oñemoingove jey rire chupe. La majoría umi apóstol haʼe vaʼekue Galileagua, haʼéva avei Jesús válle ha ijapytepekuéra oĩ vaʼekue omendáva.

      Santiago Alfeo raʼy, Judas Iscariote, Tadeo, Simón

      Santiago Alfeo raʼy, Judas Iscariote, Tadeo, Simón

      Umi apóstol ningo iñimperfékto vaʼekue, upévare ojavy avei hikuái. Sapyʼánte oñeʼẽ hikuái opensa porãʼỹre, odesidi vai térã naipasiénsiai. Avei ojodiskuti vaʼekue hikuái oikuaaségui mávapa la iñimportantevéva ijapytepekuéra. Upéicharõ jepe, haʼekuéra ivuéno vaʼekue ha ohayhu Jehovápe. Jesús oho jey rire yvágape, haʼekuéra opyta ko yvy ape ári oipytyvõ hag̃ua umi kongregasión oñeformávape.

      “Che koʼág̃a pohenói che amígo, pórke aikuaauka peẽme entéro mbaʼe che Túa heʼi vaʼekue chéve” (Juan 15:15).

      Pregúnta: ¿Máva mávapepa Jesús oiporavo vaʼekue ijapostolrã? ¿Mbaʼe traváhopa Jesús onkarga vaʼekue ijapostolkuérape?

      Mateo 10:1-10; Marcos 3:13-19; 10:35-40; Lucas 6:12-16; Juan 15:15; 20:24, 25; Hechos 2:7; 4:13; 1 Corintios 9:5; Efesios 2:20-22.

  • Pe Sermón del Mónte
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Jesús ojapo hína pe Sermón del Mónte heta hénte renondépe

      LEKSIÓN 81

      Pe Sermón del Mónte

      Jesús oiporavo rire umi 12 apóstolpe oguejy oúvo pe sérrogui, ha otopa upépe ijatyha hína hetaiterei hénte. Umi hénte ou Galiléagui, Judea, Tiro, Sidón, Siria ha avei umi lugár oĩvagui jakrusávo Rrío Jordán. Upépe ojegueru Jesúspe umi hasýva ha umi endemoniádo ha haʼe omonguera chupekuéra. Upéi Jesús oguapy pe sérrope ha oñepyrũ oñeʼẽ umi héntepe. Haʼe oexplika chupekuéra mbaʼépa jajapo vaʼerã oiko hag̃ua ñandehegui Ñandejára amígo. Heʼi chupekuéra iñimportanteha jahechakuaa ñaikotevẽha Ñandejárare ha jahayhu chupe. Jesús heʼi avei chupekuéra ndajahayhúiramo ñande rapichakuérape ndaikatumoʼãiha jahayhu Ñandejárape, ha ñanevuéno ha ñandehústo vaʼerãha enterovévandi, ñane enemigokuérandi jepe.

      Jesús heʼi vaʼekue: “Ani rehayhu umi ne amígopente, síno rehayhu vaʼerã avei umi ne enemígope ha eperdona nde rapichakuérape nde pyʼaite guive. Ha oĩramo ipochýva nendive, ensegída eho vaʼerã ejerure chupe taneperdona. Etrata vaʼerã nde rapichakuérape eipotaháicha haʼekuéra ndetrata ndéve”.

      Jesús ojapo hína pe Sermón del Mónte heta hénte renondépe

      Jesús heʼi avei umi héntepe mbaʼéichapa ohecha vaʼerã pe pláta ha umi mbaʼerepy. Haʼe heʼi vaʼekue: “Iñimportanteve ereko Ñandejára amista, ereko rangue heta mbaʼerepy. Pórke peteĩ mondaha ikatu orahapa ndehegui pe pláta, péro avave ndaikatúi oipeʼa ndehegui ne amista Jehovándi. Upévare anive rejepyʼapy reikuaaségui mbaʼépa rekarúta, mbaʼépa remboyʼúta térã mbaʼépa remondéta. Emañamíntena umi guyraʼíre, mbaʼéichapa Ñandejára siémpre okuida hesekuéra ani hag̃ua ofalta chupekuéra hoʼu vaʼerã. Rejepyʼapy haguérente ndereikovemoʼãi hetave tiémpo. Siémpre nemanduʼa vaʼerã Jehová oikuaaha voi mbaʼépa eikotevẽ”.

      Umi hénte oponderaiterei pórke núnka nohendúiva peteĩ persóna oñeʼẽva Jesús oñeʼẽháicha. Umi fariséo ha umi mboʼehára leipegua nomboʼéi chupekuéra umi mbaʼe Jesús omboʼéva. ¿Mbaʼéicha rupípa Jesús ivalete vaʼekue la omboʼe hag̃ua? Pórke entéro umi mbaʼe haʼe omboʼéva oaprende vaʼekue Jehovágui.

      “Pehupi pende ári che júgo ha peaprende chehegui. Che ningo ndachepochyreíri ha cheumílde che pyʼaite guive, upévare katuete pombopiroʼýta” (Mateo 11:29).

      Pregúnta: ¿Mbaʼépa jajapo vaʼerã oiko hag̃ua ñandehegui Jehová amígo? ¿Mbaʼéichapa Jehová oipota jatrata ñande rapichakuérape?

      Mateo 4:24–5:48; 6:19-34; 7:28, 29; Lucas 6:17-31.

  • Jesús omboʼe idisipulokuérape mbaʼéichapa oñemboʼe vaʼerã
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Peteĩ fariséo oñemboʼe hína enterove ohecha hag̃uáme chupe ha la hénte opyta omaña hese

      LEKSIÓN 82

      Jesús omboʼe idisipulokuérape mbaʼéichapa oñemboʼe vaʼerã

      Umi fariséo ojapo vaʼekue opa mbaʼe ojechauka hag̃uánte. Ojapo jave hikuái peteĩ mbaʼe iporãva, ojapo umi hénte ohecha hag̃ua chupekuéra. Por ehémplo, oñemboʼe hikuái enterove ohecha hag̃uáme chupekuéra, oaprende hikuái de memória umi orasión ipukúva ha orrepeti umíva umi sinagógape ha kállepe ikatu hag̃uáicha enterovéva ohendu. Upévare umi hénte oñesorprende Jesús heʼírõ guare chupekuéra: “Ani peñemboʼe umi fariséoicha. Haʼekuéra oimoʼã oñemboʼe puku haguérente Ñandejára ohendutaha chupekuéra, péro ndahaʼeiete upéicha. Reñemboʼe jave, reñemboʼe vaʼerã Jehová nerendu hag̃uánte ha ani siémpre rerrepeti la mísma kósa. Jehová oipota remombeʼu chupe mbaʼéichapa reñeñandu”.

      Peteĩ mitãʼi oñesũva oñemboʼe hag̃ua

      Jesús osegi omboʼe chupekuéra mbaʼéichapa oñemboʼe vaʼerã: “Ore Túa reiméva yvágape, toñemopotĩ nde réra. Tou ne Rréino. Tojejapo ne volunta yvágape ha avei ko yvy ape ári”. Jesús heʼi avei chupekuéra oñemboʼe jave ojerure hag̃ua Ñandejárape pe tembiʼu káda día g̃uarã, operdona hag̃ua chupekuéra ipekádo ha ojerure hag̃ua avei oimeraẽ ótra kósa oipotáva.

      Jesús heʼi umi héntepe: “Siémpre peñemboʼe vaʼerã. Pesegi pejerure pende Túa Jehovápe umi mbaʼe iporãva, pórke umi túa siémpre omeʼẽse iporãvante ifamíliape. Ne família ojeruréramo ndéve pan, ¿remeʼẽtapa chupe peteĩ ita? Ha ojeruréramo ndéve peteĩ pira, ¿remeʼẽtapa chupe peteĩ mbói?”.

      Upéi Jesús omombeʼu mbaʼépa ikatu ñaaprende umi mbaʼe heʼi vaʼekuégui: “Peẽ jepe pemeʼẽramo rregálo iporãva pene famíliape, ¡koʼytevéntema pende Túa oĩva yvágape omeʼẽta peẽme espíritu sánto! Pejerurénte vaʼerã chupe”. ¿Ndépa rejapo la Jesús heʼi vaʼekue? ¿Mbaʼépa nde rejerure Jehovápe reñemboʼe jave chupe?

      “Pesegi pejerure ha oñemeʼẽta peẽme, pesegi peheka ha petopáta, pesegi pembota pe okẽ ha ojeavríta peẽme” (Mateo 7:7).

      Pregúnta: ¿Mbaʼéichapa Jesús omboʼe umi héntepe oñemboʼe vaʼerãha? Reñemboʼe jave Jehovápe, ¿remombeʼúpa chupe umi mbaʼe iñimportánteva ndéve g̃uarã?

      Mateo 6:2-18; 7:7-11; Lucas 11:13.

  • Jesús omongaru hetaiterei héntepe
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Umi apóstol orreparti hína umi héntepe la hoʼu vaʼerã

      LEKSIÓN 83

      Jesús omongaru hetaiterei héntepe

      Áño 32-pe, pe Páskua mboyve, umi apóstol oho kuri opredika. Ou jeývo pe viáhegui haʼekuéra ikaneʼõiterei kuri, upévare Jesús oraha chupekuéra peteĩ kanóape Betsáidape ikatu hag̃uáicha opytuʼu hikuái. Péro og̃uahẽvo ohóvo hikuái pe oríllape, Jesús ohecha hetaiterei hénte osegi hague chupekuéra upe peve. Haʼe oĩse vaʼekue haʼeño ijapostolkuérandi, upéicharõ jepe orresivi porãnte umi héntepe. Jesús omonguera umi hasývape ha omboʼe umi héntepe heta mbaʼe. Upérõ haʼe tódo el día oñeʼẽ kuri chupekuéra Ñandejára Rréinore. Upéi kaʼarúma, upévare umi apóstol heʼi Jesúspe: “Umi hénte oime vaʼerã iñembyahýima. Eréna chupekuéra oho hag̃ua ogueru álgo hoʼu vaʼerã”.

      Peteĩ mitãʼi omeʼẽ hína Jesúspe peteĩ kanásto orekóva pan ha pira

      Péro Jesús heʼi ijapostolkuérape: “Natekotevẽi oho hikuái moõve. Peẽnte pemeʼẽ vaʼerã chupekuéra hoʼu vaʼerã”. Umi apóstol oporandu Jesúspe: “¿Reipota piko roho rojogua chupekuéra pan?”. Peteĩva umi apóstol hérava Felipe osẽ heʼi: “Hetaiterei hénte ningo oĩ, ni jarekóramo jepe heta pláta ndaikatumoʼãi jajogua pan enterovépe g̃uarã”.

      Jesús oporandu chupekuéra: “¿Mbaʼéiko jareko jaʼu vaʼerã?”. Andrés heʼi chupe: “Jareko ningo 5 pan ha mokõi pira michĩva. Péro saʼieterei upéva umi henteitápe g̃uarã”. Jesús heʼi chupekuéra: “Pegueru chéve koʼápe pe pan ha umi pira”. Upéi Jesús ojerure umi héntepe oguapypa hag̃ua hikuái pe kapiʼipépe en grúpo de 50 ha de 100. Upéi Jesús ojagarra pe pan ha umi pira, omaña yvága gotyo, ojapo peteĩ orasión ha ombohasa umíva ijapostolkuérape orreparti hag̃ua umi héntepe. Upépe oĩ vaʼekue 5.000 kuimbaʼe ha avei hetaiterei mitã ha kuña, ha enterovévante hoʼu hyg̃uatã meve. Upéi umi apóstol ombyaty la hemby vaʼekue ani hag̃ua ojedesperdisia ha omyenyhẽ hikuái 12 kanásto. ¿Ajépa tuichaite pe milágro Jesús ojapo vaʼekue?

      Umi hénte ohechávo la Jesús ojapóva, oipotáma oiko chugui rréi. Péro Jehová ndoipotái upéva, pórke ndahaʼéi gueteri pe tiémpo ha Jesús oikuaa porã avei upéva. Upémarõ Jesús ojedespedi umi héntegui ha heʼi ijapostolkuérape okrusa hag̃ua hikuái pe Mar de Galilea. Haʼekuéra ojupi ikanóape ha oho, Jesús katu ojupi haʼeño peteĩ sérrope. ¿Mbaʼérepa Jesús oho haʼeñónte? Pórke haʼe oñemboʼese vaʼekue Itúape. Jesús orekóramo jepe heta mbaʼe ojapo vaʼerã, siémpre oñemotiémpo vaʼekue oñemboʼe hag̃ua.

      “Ani pembaʼapo pe tembiʼu ikatúvare oñehundi, síno pembaʼapo vaʼerã pe tembiʼu núnka noñehundimoʼãivare, omeʼẽva jeikove opaveʼỹva. Péva pe tembiʼu omeʼẽta peẽme pe Yvypóra Raʼy” (Juan 6:27).

      Pregúnta: ¿Mbaʼéichapa Jesús ohechauka vaʼekue oñeinteresaha umi héntere? ¿Mbaʼépa ñanemboʼe upéva Jehovágui?

      Mateo 14:14-22; Lucas 9:10-17; Juan 6:1-15.

  • Jesús oguata pe y ári
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Jesús oguata hína pe y ári ha heʼi Pédrope oho hag̃ua hendápe

      LEKSIÓN 84

      Jesús oguata pe y ári

      Jesús omonguera vaʼekue umi hasývape ha omoingove jey umi omano vaʼekuépe. Ha ndahaʼéi upévante la ojapóva, haʼe ojoko vaʼekue avei umi yvytu atã ha ama guasu. Peteĩ día, oñemboʼe rire peteĩ sérrope, Jesús omaña pe Mar de Galilea gotyo ha ohecha peteĩ torménta. Umi ijapostolkuéra oĩ hína peteĩ kanóape pe márpe, ha hatã orrema hikuái ani hag̃ua pe torménta oraha chupekuéra ótro ládo. Upémarõ Jesús oguejy pe sérrogui, oho pe márpe ha oñepyrũ oguata pe y ári ha oho ijapostolkuéra oĩha gotyo. Ijapostolkuéra tuichaiterei oñemondýi ohechávo peteĩ oguatáva oúvo pe y ári. Péro Jesús heʼi chupekuéra: “Ani pekyhyje. Chénte ningo”.

      Jesús oguata hína pe y ári ha heʼi Pédrope oho hag̃ua hendápe

      Pedro heʼi Jesúspe: “Ndéramo añete che Ruvicha, ere chéve aha hag̃ua ne rendápe”. Jesús heʼi chupe: “Eju”. Upémarõ haʼe oguejy pe kanóagui ha oguata ohóvo pe y ári Jesús oĩha gotyo. Péro og̃uahẽ mbotávo Jesús rendápe, Pedro omaña pe torméntare ha okyhyjeterei. Upépe oñepyrũma oñapymi ha osapukái: “Che Ruvicha, chesalvamína”. Jesús ojagarra chupe ipógui ha heʼi chupe: “¿Mbaʼéreiko reñepyrũ ndepyʼamokõi? ¿Nderejeroviái mbaʼe piko?”.

      Jesús ha Pedro ojupi pe kanóape ha ensegída opa pe torménta. Eñeimahinamíntena mbaʼéichapa oiméne oñeñandu raʼe umi apóstol ohechávo la oikóva. Haʼekuéra heʼi Jesúspe: “Añetehápe nde hína Ñandejára Raʼy”.

      Péro ndahaʼéi upérõ añónte Jesús ojoko vaʼekue peteĩ torménta. Peteĩ día, Jesús ha umi apóstol oviaha hína kuri pe kanóape okrusa hag̃ua pe mar, Jesús oke hína kuri pe kanóape ha upe aja ou peteĩ torménta ndevaíva. Umi oláda ojejapetepa pe kanóare, pe y oikepa pype ha haimetéma omyenyhẽ pe kanóa. Umi apóstol omombáy Jesúspe ha heʼi: “¡Mboʼehára! Ñamanombátama ningo. Orepytyvõmína”. Upémarõ Jesús opuʼã ha heʼi pe márpe: “¡Epytaitéke!”. Ha upepete pe yvytu atã ha umi oláda opaite. Jesús katu heʼi ijapostolkuérape: “¿Ndapejeroviaiete voi piko?”. Haʼekuéra katu heʼi ojupe: “Yvytu ha mar jepe iñeʼẽrendu chupe”. Upérõ umi apóstol oaprende ojeroviáramo Jesús rehe ipyʼaite guive, ndaiporiha okyhyje hag̃ua hikuái.

      “Che ajerovia Jehová imbaʼeporãtaha chendive aikove aja pukukue, ndaupéichai rire, kién sáve mbaʼépa oiko vaʼerãmoʼã chehegui” (Salmo 27:13).

      Pregúnta: ¿Mbaʼérepa Pedro oñepyrũ oñapymi? ¿Mbaʼépa oaprende umi apóstol?

      Mateo 8:23-27; 14:23-34; Marcos 4:35-41; 6:45-52; Lucas 8:22-25; Juan 6:16-21.

  • Jesús oporomonguera peteĩ sábado
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Umi fariséo oporandu hína heta mbaʼe pe kuimbaʼe isiégo vaʼekuépe

      LEKSIÓN 85

      Jesús oporomonguera peteĩ sábado

      Umi fariséo ndochaʼeiete vaʼekue Jesús rehe ha otopase voi hese álgo omondo hag̃ua chupe kárselpe. Por ehémplo heʼi hikuái ndovaleiha Jesús oporomonguera sabadokue. Peteĩ sábado, Jesús ohecha peteĩ kuimbaʼe onase vaʼekue siégo ojerureha hína pláta pe kállepe. Upémarõ Jesús heʼi idisipulokuérape: “Pemañamína mbaʼéichapa Ñandejára podér omongueráta ko kuimbaʼépe”. Jesús ondyvu yvýpe ha ojapo chugui tuju, upéi omona upéva pe kuimbaʼe isiégova resáre ha heʼi chupe: “Tereho ejovahéi pe piléta oĩvape Siloámpe”. Pe kuimbaʼe ojapo upéva ha upéi oñepyrũma ohecha.

      Umi hénte ohecharamoiterei la oikóva ha heʼi: “¿Ndahaʼéi piko kóva raʼe pe kuimbaʼe oguapými vaʼekue kállepe ojerure pláta? ¿Térã piko ojoguánte chupe?”. Pe kuimbaʼe osẽ heʼi chupekuéra: “Che hína upéva”. Ha umi hénte oporandu chupe: “¿Ha mbaʼéicha rupi piko koʼág̃a rehecha?”. Pe kuimbaʼe oñepyrũ omombeʼu chupekuéra la oiko vaʼekue. Upémarõ umi hénte oraha chupe umi fariséo rendápe omombeʼu hag̃ua avei chupekuéra la oiko vaʼekue.

      Pe kuimbaʼe heʼi umi fariséope: “Jesús ojapo tuju, omona che resáre ha heʼi chéve aha hag̃ua ajovahéi Siloámpe. Upémarõ aha ajovahéi ha koʼág̃a ikatúma ahecha”. Umi fariséo oñepyrũ heʼi: “Jesús omongueráramo umi héntepe sabadokue, upéva heʼise ipodér ndouiha Ñandejáragui”. Ótro katu heʼi: “Ndahaʼéiramo Ñandejára la omeʼẽva chupe podér, ¿mbaʼéicha rupi upéicharõ ikatu omonguera umi hasývape?”.

      Umi fariséo ohenoika pe kuimbaʼe tuakuérape ha oporandu chupekuéra: “¿Mbaʼéicha rupi piko koʼág̃a la pene família ikatúma ohecha?”. Haʼekuéra okyhyjeterei pórke umi fariséo heʼi kuri omosẽtaha pe sinagógagui umi ojeroviávape Jesúsre. Upémarõ heʼi hikuái: “Ore ndoroikuaái mbaʼéicha rupípa, peporandúna chupe peẽ”. Umi fariséo oporandu hetave mbaʼe pe kuimbaʼépe ha haʼe heʼi chupekuéra: “Haʼepámango peẽme la aikuaamíva. ¿Mbaʼéreiko pesegi peporandu chéve?”. Umi fariséo ipochyeterei ha omosẽ chupe upégui.

      Upéi Jesús oho pe kuimbaʼe rendápe ha oporandu chupe: “¿Nde piko rejerovia pe Mesías rehe?”. Pe kuimbaʼe heʼi chupe: “Aikuaáramo mávapa pe Mesías, ajeroviáta hese”. Jesús heʼi chupe: “Che hína pe Mesías”. Ajépa ivuenoite Jesús pe kuimbaʼéndi, ndahaʼéi omongueránteva chupe, síno oipytyvõ avei chupe ojerovia mbarete hag̃ua.

      “Peẽ napentendéi Ñandejára Ñeʼẽ ni mbaʼeichaitépa haʼe ipoderóso, upévare tuicha pejavy” (Mateo 22:29).

      Pregúnta: ¿Mbaʼéichapa Jesús oipytyvõ vaʼekue peteĩ kuimbaʼe isiégovape? ¿Mbaʼérepa umi fariséo ndochaʼéi vaʼekue Jesús rehe?

      Juan 9:1-41.

  • Jesús omoingove jey Lázarope
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Lázaro oikove jey ha oĩ hína iñermána María ha Marta ndive

      LEKSIÓN 86

      Jesús omoingove jey Lázarope

      Jesús oreko vaʼekue mbohapy iñamigoite oikóva Betániape. Umíva haʼe vaʼekue Lázaro ha iñermanakuéra María ha Marta. Peteĩ día Jesús oĩ aja Peréape, María ha Marta heʼika chupe: “Lázaro ningo hasyete. Ejumína pyaʼe ore rendápe”. Péro Jesús ndohói ensegída, síno ohaʼarõ 2 día ha upéi heʼi ijapostolkuérape: “Jaha Betániape, Lázaro oime oke hína ha che aháta amombáy chupe”. Umi apóstol heʼi chupe: “Oimérõ okénte hína, okueráta”. Upémarõ Jesús heʼi porã chupekuéra: “Lázaro omanóma”.

      Jesús og̃uahẽrõ guare Betániape, ojapóma 4 día Lázaro oĩ hague pe sepultúrape. Heta hénte oho kuri Marta ha María rendápe okonsola hag̃ua chupekuéra. Marta oikuaávo Jesús og̃uahẽmaha, odipara oho ohug̃uaitĩ Jesúspe ha heʼi chupe: “Karai, nde reimérire koʼápe che ermáno nomanói vaʼerãmoʼã”. Jesús heʼi Mártape: “Ne ermáno oikove jeýta. ¿Ndépa reguerovia upéva?”. Haʼe heʼi chupe: “Che aguerovia orresusitataha oñemoingove jey vove umi omano vaʼekuépe”. Upémarõ Jesús heʼi chupe: “Che hína pe omoingove jeýva umi héntepe ha pe omeʼẽva vída chupekuéra”.

      Upéi Marta oho heʼi Maríape Jesús og̃uahẽmaha. María odipara oho Jesús rendápe ha umi hénte osegi chupe. Og̃uahẽvo Jesús oĩhápe, María oñesũ henondépe ha hesay hováre heʼi chupe: “Karai, reimérire koʼápe, che ermáno nomanói vaʼerãmoʼã”. Jesús ohechakuaa María oñembyasyetereiha ha upéva opokoiterei hese ha hasẽ avei. Umi hénte ohechávo Jesús hasẽha, heʼi hikuái: “¡Pemañamína mbaʼeichaitépa ohayhu raʼe Lázarope!”. Péro oĩ avei oikuaaséva mbaʼérepa Jesús nomonguerái raʼe Lázarope ani hag̃ua omano. ¿Mbaʼépa ojapóta Jesús?

      Upéi Jesús oho pe sepultúra oñemoĩ haguépe Lázaro retekue, upéva ningo oĩ vaʼekue itakuápe ha oñemboty peteĩ ita guasúpe, ha upépe haʼe heʼi: “Peipeʼa pe ita”. Péro Marta heʼi chupe: “Karai, ojapóma ningo 4 día omano hague ha oiméne inéma”. Upéicharõ jepe, oipeʼa hikuái pe ita ha Jesús oñemboʼe: “Che Ru, aagradese ndéve cherendu haguére. Siérto, che aikuaa voi nde siémpre cherenduha, péro añemboʼe ndéve koʼã hénte ohendu hag̃ua ha oguerovia hag̃ua nde chembou hague”. Upéi Jesús hatã heʼi: “¡Lázaro, esẽ!”. Ha oiko peteĩ milágro tuichaitereíva. Lázaro osẽ pe sepultúragui ha ojeliapa gueteri télape. Jesús heʼi: “Peipeʼa chugui umi téla ojeliáva hese ha peheja toho”.

      Heta hénte ohecha rire la Jesús ojapóva oñepyrũ ojerovia hese. Péro ijapytepekuéra oĩ avei ohóva umi fariséo rendápe ha omombeʼu chupekuéra la Jesús ojapo vaʼekue. Upe día guive umi fariséo ohecha mbaʼéichapa ikatu ojuka Lázarope ha Jesúspe. Peteĩ apóstol hérava Judas Iscariote oho ñemihápe umi fariséo rendápe ha heʼi chupekuéra: “¿Mboy pepagáta chéve poipytyvõramo pejagarra hag̃ua Jesúspe?”. Haʼekuéra heʼi opagataha chupe 30 monéda de pláta ha Judas oasepta. Upe guive, haʼe okalkula arakaʼépa opyta porãvéta chupe otraisiona hag̃ua Jesúspe.

      “Ñandejára ningo ñandesalva. Jehová hína Ñandejára ogovernáva opa mbaʼe, haʼe ñandesalva pe ñemanógui” (Salmo 68:20).

      Pregúnta: Emombeʼu mbaʼéichapa Jesús omoingove jey vaʼekue Lázarope. ¿Mbaʼépa ojapose raʼe umi fariséo oikuaárõ guare Jesús omoingove jey hague Lázarope?

      Mateo 26:14-16; Juan 11:1-53; 12:10.

  • Jesús ojapo pe última séna
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Jesús ha umi 11 apóstol iñeʼẽrendúva ojapo hína primera ves pe Séna del Señór

      LEKSIÓN 87

      Jesús ojapo pe última séna

      Umi judío ofesteha vaʼekue káda áño pe Páskua el 14 de Nisán. Péicha haʼekuéra ogueromanduʼa Jehová osalva hague ipuévlope Egíptogui ha oraha chupekuéra pe Tiérra Prometídape. Pe áño 33-pe, Jesús ha ijapostolkuéra oĩ kuri Jerusalénpe ha oñembyaty hikuái peteĩ ógape, pe koty oĩvape yvate, ofesteha hag̃ua pe Páskua. Opakuévoma pe séna, Jesús heʼi: “Peteĩva pende apytégui chetraisionáta hína”. Umi apóstol ni ndoroviaséi ha oporandu chupe: “¿Máva piko?”. Jesús heʼi chupekuéra: “Upe ameʼẽvape ko pan pedáso, upéva haʼe”. Upéi haʼe ojagarra peteĩ pan pedáso ha ombohasa Judas Iscariótepe. Upepete Judas opuʼã ha oho upégui.

      Upéi Jesús oñemboʼe, ojagarra peteĩ pan, ombojaʼo ha omeʼẽ umi ijapóstol oĩvape hendive. Jesús heʼi chupekuéra: “Peʼu ko pan. Kóva orrepresenta che rete ameʼẽtava penderehehápe”. Upéi oñemboʼe jey pe vínore ha ombohasa avei ijapostolkuérape ha heʼi: “Peʼu enterovete; kóva orrepresenta hína che ruguy oñeñohẽtava oñeperdona hag̃ua umi héntepe ipekádo. Apromete peẽme peẽ pegovernataha chendive yvágape. Pesegi pejapo kóva káda áño penemanduʼa hag̃ua cherehe”. Upéicha rupi, Jesús disipulokuéra koʼag̃aite peve oñembyaty káda áño upe féchape kuarahy oike rire. Ko rreuniónpe oñehenói Séna del Señór térã última séna.

      Osenamba rire hikuái, umi apóstol oñepyrũ ojodiskuti ohecha hag̃ua mávapa la iñimportantevéva ijapytepekuéra. Péro Jesús heʼi chupekuéra: “Pe iñimportantevéva pende apytépe oiko vaʼerã pe michĩvévaramo térã pendeservi vaʼerã esklávoicha”.

      Jesús heʼi ijapostolkuérape: “Peẽ hína che amígo. Upévare aikuaauka peẽme opa mbaʼe che Ru heʼi vaʼekue chéve. Che aha potaite jeýma yvágape che Túa rendápe. Péro peẽ pepytáta koʼápe ha pejoayhu rupi, enterove ohechakuaáta peẽ haʼeha che disípulo. Che pohayhu haguéicha, peẽ pejoayhu vaʼerã avei”.

      Upéi Jesús oñemboʼe Jehovápe ha ojerure chupe okuida hag̃ua enterove idisípulore, ha oipytyvõ hag̃ua chupekuéra ombaʼapo hag̃ua pyʼaguapýpe ha peteĩ ñeʼẽme. Ojerure avei oñemopotĩ hag̃ua Jehová réra. Jesús oñemboʼepa rire, haʼe ha ijapostolkuéra opurahéi Jehovápe ha upéi oho. Upérõ saʼíma ofalta kuri ojejagarra hag̃ua Jesúspe.

      “Ani pekyhyje, peẽ che ovecha mbovymíva, pende Ru odesidíma omeʼẽtaha peẽme pe Rréino” (Lucas 12:32).

      Pregúnta: ¿Mbaʼépa opromete Jesús ijapostolkuérape? ¿Mbaʼe mbaʼépa Jesús omboʼe idisipulokuérape pe última sénape?

      Mateo 26:20-30; Lucas 22:14-26; Juan 13:1, 2, 26, 30, 34, 35; 15:12-19; 17:3-26.

  • Ojejagarra Jesúspe
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Judas otraisiona Jesúspe pe hardín de Getsemanípe

      LEKSIÓN 88

      Ojejagarra Jesúspe

      Jesús ha ijapostolkuéra osẽ oho pe Sérro Olivotýpe ha ohasa hikuái Cedrón Ñúrupi. Upérõ lúna lléna kuri ha pyharepytéma. Og̃uahẽvo hikuái pe hardín héravape Getsemaní, Jesús heʼi ijapostolkuérape: “Pepyta koʼápe ha peñatende ani hag̃ua ág̃a pepyta peke”. Upéi, Jesús ohomie upégui ha oñesũ oñemboʼe. Haʼe ningo oñeñandu vaieterei kuri ha ojerure Jehovápe: “Tojejapo ne volunta”. Upémarõ Jehová omondo peteĩ ánhelpe omokyreʼỹ hag̃ua Jesúspe. Upéi Jesús oho jey idisipulokuéra rendápe ha otopa chupekuéra oke hína. Upévare heʼi chupekuéra: “Pepuʼã, kóa ndahaʼéi óra peke hag̃ua. Og̃uahẽma pe moménto che enemigokuéra chejagarra hag̃ua”.

      Júdaspe oñemeʼẽ hína pláta peteĩ vosaʼípe

      Ensegidamínte og̃uahẽ oúvo Judas ha ou hendive hetaiterei hénte espáda ha garróte ipópe. Judas oikuaa porãiterei kuri otopataha Jesúsre upépe, pórke haʼe heta vése ohómi hendivekuéra upe lugárpe. Judas heʼi kuri umi kuimbaʼépe mbaʼéichapa opilláta hikuái mávapa Jesús. Upévare haʼe oho derechoite Jesús rendápe ha heʼi chupe: “¡Mbaʼéichapa Mboʼehára!”, ha ohetũ vevyimi chupe. Jesús katu heʼi chupe: “Judas, ¿péicha cheretũvo piko chetraisiona hína?”.

      Jesús ohasa fréntepe ha oporandu umi héntepe: “¿Mávape piko peheka?”. Haʼekuéra heʼi: “Jesús Nazaretguápe”. Ha Jesús heʼi chupekuéra: “Che hína upéva”. Upépe haʼekuéra oguevi ha hoʼa yvýpe. Upémarõ Jesús oporandu jey chupekuéra mávapepa oheka, ha haʼekuéra heʼi jey chupe: “Jesús Nazaretguápe”. Jesús heʼi chupekuéra: “Haʼémango peẽme che haʼeha upe pehekáva. Upévare pehejánte koʼã kuimbaʼépe toho”.

      Pedro ohechakuaávo la oikóva, ohekýi ijespáda ha onambiʼo pe súmo saserdóte esklávo héravape Malco. Péro Jesús omonguera jey chupe la inambi ha heʼi Pédrope: “Eñongatu nde espáda. Pórke umi oipurúva guive pe espáda, ojejukáta espádape”. Umi soldádo ojagarra Jesúspe ha oipokua chupe. Umi apóstol katu odipara okañy upégui. Upéi umi henteita ogueraha Jesúspe pe saserdóte Anás rógape. Anás oporandu Jesúspe heta mbaʼe ha upéi oguerahaka chupe pe súmo saserdóte hérava Caifás rendápe. ¿Mbaʼépa oiko raʼe Jesús apostolkuéragui?

      “Ko múndope heta pehasa asýta hína, upéicharõ jepe ¡pendepyʼaguasúkena!, che aganáma ko múndope” (Juan 16:33).

      Pregúnta: ¿Mbaʼépa oiko vaʼekue pe hardín héravape Getsemaní? ¿Mbaʼépa ñaaprende umi mbaʼe Jesús ojapo vaʼekuégui upe pyharépe?

      Mateo 26:36-57; Marcos 14:32-50; Lucas 22:39-54; Juan 18:1-14, 19-24.

  • Pedro onega oikuaaha Jesúspe
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Pedro onega Jesúspe pe súmo saserdóte Caifás rógape

      LEKSIÓN 89

      Pedro onega oikuaaha Jesúspe

      Jesús oĩ aja gueteri ijapostolkuérandi pe koty ojapo haguépe hikuái pe última séna, heʼi chupekuéra: “Enterove peẽ chereja reíta ko pyharépe”. Pedro katu osẽ heʼi: “Che ndorohejaichéne. Enterove umi ótro ndereja reíramo jepe, che núnka ndorohejamoʼãi”. Péro Jesús heʼi Pédrope: “Peteĩ gállo osapukái mboyve, nde chenegáta 3 vése”.

      Umi soldádo oguerahárõ guare Jesúspe Caifás rógape, la majoría umi apóstol oheja rei kuri chupe. Péro oĩ vaʼekue mokõi osegíva chupe mombyrymi guive umi hénte atýpe, peteĩva haʼe kuri Pedro. Haʼe oike Caifás róga korapýpe ha oguapy ojepeʼe pe tata ypýpe. Upépe peteĩ sirviénta omaña porã hese ha heʼi chupe: “Che roikuaa. Nde reime kuri avei Jesús ndive”.

      Pedro katu heʼi: “Nahániri, che ndaikuaái chupe”, ha oho pe portón gotyo ládo. Upépe peteĩ sirviénta ohecha avei chupe ha heʼi la héntepe: “Ko kuimbaʼe oĩmi vaʼekue Jesús ndive”. Pedro osẽ heʼi chupe: “Che ni ndaikuaái mávapa aipo Jesús”. Upéi peteĩ kuimbaʼe heʼi avei: “Nde reime kuri Jesús disipulokuéra apytépe. Ojekuaa voi reñeʼẽ lájare nde haʼeha avei Galileagua haʼéicha”. Péro Pedro ohura jey ndoikuaaiha chupe.

      Upepete peteĩ gállo osapukái ha Jesús ojere omaña Pédrore. Pedro imanduʼa la Jesús heʼi vaʼekuére chupe ha osẽ okápe hasẽ soro.

      Upe aja, pe Sanedrín oñembyaty Caifás rógape ojapo hag̃ua hikuái Jesúspe peteĩ huísio. Haʼekuéra odesidíma voi kuri ojukataha Jesúspe ha ohekántema hína peteĩ motívo ojapo hag̃ua upéva. Péro ndotopái hikuái mbaʼeve oakusa hag̃ua chupe. Upémarõ Caifás oporandu Jesúspe: “¿Nde piko añete Ñandejára Raʼy?”. Ha Jesús heʼi chupe: “Si, che haʼe”. Upéi Caifás heʼi: “Nañaikotevẽvéima ni peteĩ pruéva. Haʼe otaky Ñandejárare”. Pe trivunál oĩ de akuérdo Caifás ndive ha heʼi hikuái: “Ko kuimbaʼe omano vaʼerã”. Upéi haʼekuéra ohovapete Jesúspe, ondyvu hese, ohesajokua ha ombyepoti chupe, ha heʼi hikuái: “Oimérõ nde peteĩ proféta, emombeʼúna oréve mávapa nenupã”.

      Koʼẽmba rire, oraha hikuái Jesúspe pe Sanedrín renondépe ha oporandu jey chupe hikuái: “¿Nde piko añete Ñandejára Raʼy?”. Ha Jesús heʼi chupekuéra: “Si, peẽma voi peje upéva”. Upéi oakusa chupe hikuái otaky hague Ñandejárare ha oraha chupe pe governadór rrománo Poncio Pilato rendápe. ¿Mbaʼépa oiko upépe? Jahecháta upéva pe kapítulo oúvape.

      ‘Pe tiémpo og̃uahẽ mbotaitéma voi, ha peẽ penesarambipáta, pehóta káda uno pende rógape, ha cherejáta cheaño. Péro naiméi cheaño, pórke pe Túa oĩ chendive’ (Juan 16:32).

      Pregúnta: ¿Mbaʼépa oiko vaʼekue Caifás rógape? ¿Mbaʼérepa pe trivunál omanda ojejuka hag̃ua Jesúspe?

      Mateo 26:31-35, 57–27:2; Marcos 14:27-31, 53–15:1; Lucas 22:55-71; Juan 13:36-38; 18:15-18, 25-28.

  • Jesús omano Gólgotape
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Jesúspe ojeklava pe yvyráre ha ijypýpe oñemboʼy hína peteĩ ofisiál rrománo, unos kuánto idisípulo, María ha Juan

      LEKSIÓN 90

      Jesús omano Gólgotape

      Umi saserdóte oraha Jesúspe pe governadór Pilato rendápe. Upépe Pilato oporandu chupekuéra: “¿Mbaʼe ivaíva piko ojapo ko kuimbaʼe?”. Haʼekuéra heʼi chupe: “Haʼe oiko heʼi haʼeha rréi”. Pilato oporandu Jesúspe: “¿Siérto piko nde hína umi judiokuéra rréi?”. Jesús heʼi chupe: “Che Rréino ndahaʼéi ko mundopegua”.

      Upéi Pilato orahaka Jesúspe Herodes rendápe, haʼéva pe governadór de Galilea, ikatu hag̃uáicha ohecha ndotopáipa álgo ojeakusa hag̃ua Jesúspe. Herodes ohechakuaa Jesús ndojapói hague mbaʼeve ivaíva, upévare orahaka jey chupe Pilato rendápe. Upémarõ Pilato heʼi umi héntepe: “Ni Herodes ni che ndorotopái mbaʼeve ivaíva ko kuimbaʼére. Apoi jeýtamante chugui”. Péro umi hénte osapukái ha heʼi: “¡Ejuka chupe! ¡Ejuka chupe!”. Umi soldádo oinupã Jesúspe harreadórpe, ondyvu hese ha ombyepoti chupe. Upéi omoĩ chupe hikuái peteĩ koróna ojejapóva ñuatĩgui ha oñembohory hese ha heʼi: “¡Mbaʼéichapa, judiokuéra rréi!”. Upéi Pilato heʼi jey umi héntepe: “Che ndatopái ko kuimbaʼe ojapo hague mbaʼeve ivaíva”. Péro haʼekuéra osapukái ha heʼi: “¡Eklava chupe pe yvyráre!”. Upémarõ Pilato ontregántema Jesúspe ojuka hag̃ua chupe hikuái.

      Upéi oraha hikuái Jesúspe peteĩ lugár héravape Gólgota. Upépe ojeklava chupe peteĩ yvyráre ha upéi omoñemboʼy heseve hikuái pe yvyra. Jesús oñemboʼe Jehovápe ha heʼi: “Che Ru, eperdonántena chupekuéra, haʼekuéra ningo ndoikuaái la ojapóva”. Umi hénte oñembohory Jesúsre ha heʼi chupe: “Ndéramo añete Ñandejára Raʼy, eguejýna pe yvyrágui ha ejesalva”.

      Peteĩva umi mbaʼe vai apoha oĩva hína Jesús ykére heʼi chupe: “Nemanduʼákena cherehe ág̃a reime vove ne Rréinope”. Jesús opromete chupe: “Reiméta chendive pe paraísope”. Pe kaʼarúpe iñypytũmbaite 3 órarupi. Oĩ vaʼekue Jesús disípulo opytáva oñemboʼy ijypýpe ha hendivekuéra oĩ avei isy María. Jesús ojerure Juánpe oñangareko hag̃ua Maríare haʼerõguáicha isy.

      Omano mbotaitévo, Jesús heʼi: “Oñekumplipaitéma”. Upéi oñakãity ha omano. Upe moméntope oiko peteĩ terremóto tuichaitereíva. Ha pe témplope, pe kortína odividíva pe lugár Sánto ha pe Santísimo osoro mbytetépe. Upéi peteĩ soldádo rrománo osẽ heʼi: “Siérto raʼe la kóva haʼe Ñandejára Raʼy”.

      “Entéro mbaʼe Ñandejára oprometéva oñekumpli Jesús rupive” (2 Corintios 1:20).

      Pregúnta: ¿Mbaʼérepa Pilato oheja ojejuka Jesúspe? ¿Mbaʼéichapa Jesús ohechauka vaʼekue ojepyʼapyveha ótrore?

      Mateo 27:11-14, 22-31, 38-56; Marcos 15:2-5, 12-18, 25, 29-33, 37-39; Lucas 23:1-25, 32-49; Juan 18:28–19:30.

  • Jesús oikove jey
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Mokõi kuña oñesorprende ohechávo Jesús sepultúra nandiha

      LEKSIÓN 91

      Jesús oikove jey

      Jesús omano rire, peteĩ kuimbaʼe ipláta hetáva hérava José, ojerure permíso Pilátope omboguejy hag̃ua Jesús retekue pe yvyrágui. Upéi José olia Jesús retekue umi téla de líno iporãvape, omoĩ hese umi mbaʼe hyakuã asýva ha omoĩ chupe peteĩ sepultúra pyahúpe. Haʼe omanda oñemboty hag̃ua pe sepultúra entráda peteĩ ita guasúpe. Umi saserdóte oho Pilato rendápe ha heʼi chupe: “Rokyhyje Jesús disipulokuéra omondárõ g̃uarã ág̃a hetekue ha upéi oiko heʼi upérupi haʼe oikove jey hague”. Upémarõ Pilato heʼi chupekuéra: “Peasegura porã pe sepultúra entráda ha pemoĩ guárdia ovihila hag̃ua upépe”.

      Tres día rire, unos kuánto kuña oho pyharevete pe sepultúrape ha otopa ojepeʼa hague pe ita ombotýva pe sepultúra entráda. Pe sepultúra ryepýpe katu oĩ peteĩ ánhel. Pe ánhel heʼi chupekuéra: “Ani pekyhyje. Jesús oikove jeýma. Tapeho peje idisipulokuérape oho hag̃ua Galiléape ojotopa hag̃ua hendive upépe”.

      María Magdalena odipara oho Pedro ha Juan rendápe ha heʼi chupekuéra: “Jesús retekue ojegueraha pe sepultúragui”. Upévo Pedro ha Juan odipara oho pe sepultúra oĩháme ha ohechávo ndaiporiveimaha Jesús retekue oho jeýnte hikuái hógape.

      María oho jey pe sepultúra oĩháme ha upépe ohecha mokõi ánhelpe ha heʼi chupekuéra: “Ndaikuaái ningo moõpa ojegueraha Jesúspe”. Upéi ohecha peteĩ kuimbaʼépe ha oimoʼã haʼeha pe hardinéro, upémarõ heʼi chupe: “Karai, eremíntena chéve moõpa remoĩ Jesús retekue”. Pe kuimbaʼe heʼi chupe: “¡María!”, ha upépe haʼe opilla upe kuimbaʼe haʼeha Jesús ha heʼi chupe: “¡Mboʼehára!”, ha oañua chupe. Jesús heʼi Maríape: “Eho emombeʼu che ermanokuérape cherecha hague”. María odipara voi oho omombeʼu umi disípulope ohecha hague Jesúspe.

      Tardemie upe díape, mokõi disípulo oho hína kuri Jerusaléngui Emaúspe. Upéi peteĩ kuimbaʼe oñemboja ha oguata ohóvo hendivekuéra ha oporandu chupekuéra mbaʼe rehepa oñeʼẽ hína hikuái. Haʼekuéra heʼi chupe: “¿Ndereikuaái piko la oiko vaʼekue? Ojapo 3 día umi saserdóte ojukauka hague Jesúspe ha koʼág̃a oĩ unos kuánto kuña heʼíva haʼe oikove jeymaha”. Pe kuimbaʼe oporandu chupekuéra: “¿Peẽ piko ndapegueroviái mbaʼe umi proféta oskrivi vaʼekue? Haʼekuéra ningo oskrivi vaʼekue pe Cristo omano vaʼerãha ha upéi oikove jeytaha”. Upéi pe kuimbaʼe osegi oexplika chupekuéra heta mbaʼe Ñandejára Ñeʼẽgui. Og̃uahẽvo hikuái Emaúspe, umi mokõi disípulo ojerure pe kuimbaʼépe opyta hag̃ua hendivekuéra. Upéi osenáta jave hikuái ojerure chupe oñemboʼe hag̃ua pe pan rehe. Upépe umi disípulo ohechakuaa pe kuimbaʼe haʼeha Jesús. Upe javete Jesús odesaparese.

      Umi mokõi disípulo odipara oho Jerusalénpe. Og̃uahẽvo hikuái pe óga oĩháme umi apóstol, omombeʼupaite chupekuéra la oiko vaʼekue. Haʼekuéra oĩ aja pe óga ryepýpe, Jesús ojeaparese chupekuéra. Ñepyrurã umi apóstol ndoroviaséi haʼeha Jesús. Péro haʼe heʼi chupekuéra: “Pemañántena che póre ha pepoko cherehe pehecha hag̃ua che haʼeha Jesús. Umi proféta ningo oskrivi vaʼekue voi pe Cristo opuʼãtaha umi omanóva apytégui”.

      “Che hína pe tape, pe añetegua ha pe oporomoingovéva. Che rupive añoite ikatu oñeg̃uahẽ pe Túa rendápe” (Juan 14:6).

      Pregúnta: ¿Mbaʼépa oiko unos kuánto kuña ohórõ guare ohecha Jesús sepultúra? ¿Mbaʼépa oiko mokõi Jesús disípulo ohórõ guare Emaúspe?

      Mateo 27:57–28:10; Marcos 15:42–16:8; Lucas 23:50–24:43; Juan 19:38–20:23.

  • Jesús ojaparese umi peskadórpe
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Jesús ombichy hína pira tatapỹi ári ha oñeʼẽ idisipulokuérape

      LEKSIÓN 92

      Jesús ojaparese umi peskadórpe

      Ohasa rire peteĩ tiémpo Jesús ojaparese hague ijapostolkuérape, Pedro oho kuri opeska hag̃ua pe Mar de Galiléape. Tomás, Santiago, Juan ha unos kuánto disípulo oho kuri avei hendive. Tóda la nóche opeska hikuái, péro nonohẽi ni peteĩ pira.

      Al día sigiénte, pyharevete, ohecha hikuái peteĩ kuimbaʼe oñemboʼýva pe y oríllape. Upe kuimbaʼe oporandu chupekuéra: “¿Peguenohẽʼimi piko la pira?”. Haʼekuéra heʼi chupe mbaʼevete nonohẽi hague. Upémarõ pe kuimbaʼe heʼi chupekuéra: “Peitýna pende rred pe kanóa derécha gotyo”. Haʼekuéra ojapo la heʼíva chupekuéra ha ndaikatuvéima ni onohẽ hikuái la irréd, pórke hetaiterei pira ojagarra hikuái. Peichaháguinte Juan opilla pe kuimbaʼe haʼeha Jesús ha heʼi: “¡Péva ñande Ruvicha hína!”. Pedro ensegída voi ojepoi pe ýpe ha oyta pe orílla peve. Umi ótro disípulo katu osegi chupe pe kanóape.

      Og̃uahẽvo pe oríllape, ohecha hikuái Jesús ombichyha hína pira tatapỹi ári ha oreko avei pan. Jesús ojerure chupekuéra ogueruve hag̃ua pira ombichy vaʼerã. Upéi heʼi chupekuéra: “Peju katu perambosa”.

      Pedro ojepoi pe ýpe ha oho Jesús rendápe ha umi ótro disípulo osegi chupe pe kanóape

      Orambosapa rire hikuái, Jesús oporandu Pédrope: “¿Nde piko cherayhuve koʼã pirágui?”. Pedro heʼi chupe: “Si che Ruvicha, nde reikuaa rohayhuha”. Jesús heʼi chupe: “Upéicharõ, emongaru umi che ovecha raʼýpe”. Upéi Jesús oporandu jey Pédrope: “Pedro, ¿nde piko cherayhu?”. Pedro heʼi chupe: “Che Ruvicha, nde ningo reikuaa che rohayhuha”. Jesús heʼi chupe: “Eñangareko umi che ovecha mimíre”. Jesús oporandu jey Pédrope la mísma kósa. Upépe Pedro oñeñandu vaíma ha heʼi Jesúspe: “Che Ruvicha, nde ningo reikuaa opa mbaʼe, ha reikuaa che rohayhuha”. Jesús heʼi Pédrope: “Emongaru umi che ovecha mimi”. Upéi heʼi avei chupe: “Esegi chemoirũ”.

      “Haʼe heʼi chupekuéra: ‘Peju chemoirũ ha pomboʼéta pejagarra hag̃ua hénte, pejagarraháicha pira’. Upepete oheja hikuái irréd ha oho hendive” (Mateo 4:19, 20).

      Pregúnta: ¿Mbaʼe milágropa Jesús ojapo ohechárõ guare idisipulokuérape opeskaha hína? ¿Mbaʼérepa nde ere Jesús 3 vése voi oporandu hague Pédrope ohayhúpa chupe?

      Juan 21:1-19, 25; Hechos 1:1-3.

  • Jesús oho jey yvágape
    Eaprende umi istória oĩvagui la Bíbliape
    • Jesús oho jey yvágape ha ijapostolkuéra omaña hína hese ojupi aja

      LEKSIÓN 93

      Jesús oho jey yvágape

      Jesús oñerreuni idisipulokuérandi Galiléape ha omanda chupekuéra peteĩ mbaʼe iñimportantetereíva. Haʼe heʼi chupekuéra: “Tapeho pemboʼe umi hénte entéro paisguápe oiko hag̃ua chuguikuéra che disípulo. Pemboʼe chupekuéra enteroite mbaʼe peaprende vaʼekue chehegui ha pevautisa chupekuéra”. Upéi opromete idisipulokuérape: “Che siémpre aiméta penendive”.

      Jesús oikove jey rire, 40 día aja ojaparese vaʼekue heta idisípulope Galiléape ha Jerusalénpe. Haʼe omboʼe chupekuéra heta mbaʼe iñimportánteva ha ojapo heta milágro. Haʼe oñerreuni vaʼekue última ves umi apóstol ndive pe Sérro Olivotýpe. Péro upe mboyve Jesús heʼi vaʼekue chupekuéra: “Ani peho Jerusaléngui, pehaʼarõnte pe Túa omeʼẽ peve peẽme pe opromete vaʼekue”.

      Ijapostolkuéra nontendéi kuri la haʼe heʼi vaʼekue chupekuéra upérõ, upévare oaprovecha hikuái ha oporandu chupe: “¿Ndéiko regovernátama Israélpe?”. Jesús heʼi chupekuéra: “Jehová ndoipotái gueteri agoverna ko tiémpope. Péro en kualkiér moménto perresivíta espíritu sánto ha upéva omeʼẽta peẽme podér ha peikuaaukáta che réra. Upévare tapeho pepredika Jerusalén, Judea, Samáriape ha mombyryvehápe ko yvy tuichakuére”.

      Upéi Jesús oho jey yvágape ha peteĩ arai omoʼã chupe ha idisipulokuéra opyta omaña hese odesaparese peve.

      Jesús disipulokuéra oguejy pe Sérro Olivotýgui ha oho jey Jerusalénpe. Upépe haʼekuéra oñembyaty ha oñemboʼe jepi voi peteĩ ógape pe koty oĩvape yvate. Upérõ haʼekuéra ohaʼarõ Jesús oikuaauka chupekuéra hetave mbaʼe.

      “Umi notísia porã oñeʼẽva Ñandejára Rréinore oñemombeʼúta oparupiete ko yvy ape ári, upe mensáhe ojekuaa hag̃ua entéro tetãrupi, ha upéi og̃uahẽta pe fin” (Mateo 24:14).

      Pregúnta: ¿Mbaʼépa Jesús omanda vaʼekue idisipulokuérape? ¿Mbaʼépa oiko vaʼekue pe Sérro Olivotýpe?

      Mateo 28:16-20; Lucas 24:49-53; Juan 20:30, 31; Hechos 1:2-14; 1 Corintios 15:3-6.

Guaranimegua puvlikasionkuéra (2000-2026)
Emboty sesión
Emoñepyrũ sesión
  • Guarani
  • Ekomparti
  • Configuración
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Ojejeruréva reipuru hag̃ua
  • Política de privacidad
  • Privacidad
  • JW.ORG
  • Emoñepyrũ sesión
Ekomparti