¿OÑEHUNDÍTAPA ÑANE PLANÉTA?
Y OVALÉVA JAʼU
ENTEROVETE tahaʼe umi persóna, animalkuéra ha plánta ñaikotevẽ y jaikove hag̃ua. Ndaipóriramo y ndaikatumoʼãi voi jaikove. Koʼýte ñaikotevẽ y ovaléva jaʼu, umíva ou umi lágo, rrío, estéro ha umi y oĩvagui yvyguýpe. Peichagua y ideprovechoiterei jasegi hag̃ua jaikove.
Pe y oñekontamina
Ñane planéta ningo haimete voi y memeténte, upéicharõ jepe pe Organización Meteorológica Mundial heʼi “pe y kompletoite oĩvagui ñane planétape 0,5 por ciéntonte oĩha disponívle ojepuru hag̃ua térã ojeʼu hag̃ua”. Upéva haʼetéramo jepe saʼietereíva, omeʼẽ rasapa ojeikove hag̃ua ñane planétape. Péro koʼág̃arupi pe y oñekontaminave ohóvo ha ijetuʼuve ñakonsegi hag̃ua. ¿Mbaʼérepa? Pórke ñane klíma tuichaiterei okambia ha avei ojepuru heta hetave y. Umi expérto heʼi koʼágui 30 áñope, 5.000 millón de persóna ndorekomoʼãveimaha y potĩ hoʼu hag̃ua.
Ñane planéta oĩ preparádo siémpre ojeikove hag̃ua pype
Ñande yvy ojejapo porãiterei, oĩ preparádo siémpre oĩ hag̃uáicha y enterovépe g̃uarã. Ha ndahaʼéi upévante, oĩ hetave mbaʼe pe naturalésape ombaʼapóva oñondive ipotĩ hag̃ua pe y. Por ehémplo: umi pira, umi vícho oikóva pe ýpe, ñande yvy ha pe kuarahy. Jahechamína algúno ehémplo ohechaukáva ñane planéta ojejapo hague oĩ hag̃ua pára siémpre.
Oñekomprováma pe yvy ikatuha oipeʼa heta mbaʼe kyʼa okontamináva pe y. Ha umi esteroháre oĩ plánta oipeʼáva pe ýgui nitróheno, fósforo ha umi pestisída.
Umi sientífiko odeskuvri mbaʼéichapa pe y ipotĩ jey ijeheguiete pe naturalésape. Pe y osyry hatãvo umi mbaʼe kyʼa ojei ohóvo chugui ha umi vaktéria ohundi jey umi mbaʼe kyʼa.
Umi vichoʼi hérava alméha ha mehillón de água dúlse, ikatu oguenohẽ pe ýgui umi kímiko okontamináva pe y. Ha ojapo hikuái upéva unos kuánto díapente. Amalisia ko método iporãve umi oipurúvagui umi emprésa omopotĩ hag̃ua pe y.
Pe síklo del água rupive ñane planéta kontinuadoite ombyaty y ipotĩva. Ko síklo ha hetave mbaʼe oĩva pe naturalésape oipytyvõ pe y opytánte hag̃ua ñane planétape ha ani hag̃ua osẽ pe atmósferagui ni opa rei.
¿Mbaʼépa ojejapo oñesolusiona hag̃ua upe provléma?
Ñamyatyrõke ñande veíkulo oiméramo operde aséite ha ani japoi umi prodúkto tóxiko umi lugár ikatuhápe okontamina pe y
Umi expérto heʼi tekotevẽha jaipuru porã pe y pono ojedesperdisia rei. Ha omeʼẽ hikuái unos kuánto konsého ani hag̃ua oñekontamina, por ehémplo: oiméramo ñande veíkulo operde aséite pyaʼe ñamyatyrõ vaʼerã. Avei ndovaléi japoi umi pohã votíka ndajaipuruvéimava pe wáterpe, ni japoi mbaʼeveichagua prodúkto kímiko ikatúva operhudika ñande salu umi deságue térã ojepoihápe y.
Algúno inheniéro odeskuvri mbaʼéichapa pe y heʼẽgui ikatu ojepeʼa pe juky. Péicha hetave persóna ikatúta oreko água potávle.
Péro ndahaʼéi upévante la tekotevẽva ojejapo. ¿Mbaʼérepa? Pórke pe y heʼẽ oĩvagui umi márpe ojepeʼa hag̃ua pe juky, ojegasta vaʼerã hetaiterei pláta ha enerhía. Ha áño 2021-pe, pe Naciones Unidas omeʼẽ peteĩ infórme omombeʼúva mbaʼéichapa ojepuru hína pe y, pe infórme heʼi: “Ko múndo tuichakuére tekotevẽ el dóvle japrogresave ko témape”.
¿Mbaʼe esperánsapa omeʼẽ la Biblia?
“Ñandejára ohupi yvágape umi y, ipahápe pe ýgui oiko ama ha nevlína. Upéi umi araígui hoʼa umi y, ha umíva omboykue ko yvy” (Job 36:26-28).
Ñandejára okreárõ guare ko yvy omoĩ pe naturalésape la tekotevẽva siémpre oĩ hag̃ua y ñane planétape (Eclesiastés 1:7).
Epensamína ko mbaʼére: Ñandejára oprepara ko yvy ikatu hag̃uáicha ijeheguiete ipotĩ jey pe y. Upéva ohechauka porã haʼe orekoha pe podér ha pe deséo osolusiona hag̃ua oimehaichagua provléma umi hénte ojapo vaʼekue ko planétare. Ehecha ko rrevístape páhina 15-pe pe párte hérava, “Ñandejára opromete ñane planéta iporãmba jeytaha”.