¿Reipotapa reikuaa añetetevaere?
¿Añetete mbae regua? Marandu tuichague retare ñaparandu ñoï oyoupi. Ipuereko nde reñemongeta nde pɨape ani reyapo marandu kuae reta rami:
¿Añetetera Tumpa oñemambeko ñandere?
¿Opatara güɨramoiño ñoraro jare mbaeporara?
¿Mbaepa oasa ñande ndive ñamano yave?
¿Oikoveyetara omanovae reta?
¿Kiräipa che puere ayerure Tumpa che rendu vaëra?
¿Kiräipa che puere aväe pɨakatu kuae tekovepe?
¿Kiapepa che puere aväe ñemongeta jupiguevae kuae marandu reta peguara? Nde reo yave ñeerɨrurendape, ipuereko reväeta jeta ñeerɨru reta, jokope reväeta jeta ñemongeta kuae marandu retare, ndeveguara ikaviecha jae reta oipota yarovia kuae ñemongeta reta. Amogue ikaviecha ïru añetete rami imiari. Erëi jokopeño ojo oväe reta jaema oëye ïru ñeerɨru reta ambue ñemongeta ndive.
Erëi oime metei ñeerɨru omee ñandeve ñemongeta añeteteguevae. Kuaeko jae ñeerɨru jupivae, omombeu ñandeve mbaembae añeteteguevae. Jaeramo Jesucristo oyerure yave jei Tumpape: “Neñee jaeko añetete” (Juan 17:17). Añave opaete yaikua ñai jokuae Ñee añetetevae jaeko Tumpa Iñee. Kuae guire reñemboeta kiräiko Tumpa Iñee omee ñemongeta jupivae jokuae marandu reta yei yaechavae.
¿Añetetera Tumpa oñemambeko ñandere?
MAERAPA OIME KUAE MARANDU: Ñande yaiko kuae ɨvɨpe oime jeta teko pochɨïvaepe. Añave rupi oime jeta religión reta oñemongeta Tumpa Iñeere, jokope jei reta, kuae yaiporara añave rupi ani mbae pochɨï yasa ñaïvae jaeko Tumpa iporokuaia.
KUAEKO TUMPA IÑEE OPOROMBOEVAE: Ñande Ru Tumpa mbaetɨï oyapo mbae pochɨïvae. “¿Mbaepa yaeta jayave? ¿Tumpa jupiäpa jayave? ¡Mbaetiko!” Romamos 9:14. Tumpa oime güɨnoi mbae ikaviguevae ñandeve guara. Jaeramo Tumpa Taɨ ñanemboe yayerure: “Ore Ru arape reïvae, Tou ndeporokuaia. Nde remimbota arape oyeapo oï rami, toyeapovi kuae ɨvɨpe” (Mateo 6:9, 10). Tumpa oñemanbekoyaeteko ñandere, jaeramo oyapo opaete mbaembae oupitɨ vaëra iporokuaia (Juan 3:16).
Jayave emongetavi kuae kuatia reta Génesis 1:26-28; Santiago 1:13, jare 1 Pedro 5:6, 7.
¿Opatara güɨramoiño ñoraro jare mbaeporara?
MAERAPA OIME KUAE MARANDU: Maemegua retape omano jeta ñandevae reta. Opaete ñande yaiporarako teko pochɨïvae reta.
KUAEKO TUMPA IÑEE OPOROMBOEVAE: Tumpa omotenondemako kiräi yave oimeta mbutuu kuae ɨvɨpe. Tumpa iporokuaiape, gobierno ara pegua, “ngaraayema oime ñemboe ñoraro peguarä”. “Jare opata oyapo reta ikɨsepuku reta arao itirä.” (Isaías 2:4.) Tumpa omokañɨta opaete mbaembae pochɨïvae jare mbaeporara. Tumpa Iñee okuavëe: “Tumpa oyoeta opaete kia jesaɨ reta. Ngaraaye kia omano, ani ipɨatɨtɨ, ani oyaeo ani imbaerasɨ. Echa mbaembae tenonde oikovae [kuape oime mbae pochɨï jare mbaeporara añave oyekuavae oivae] opama oasa” (Apocalipsis 21:3, 4).
Jayave emongetavi kuae kuatia reta Salmo 37:10, 11; 46:9, jare Miqueas 4:1-4.
¿Mbaepa oasa ñande ndive ñamano yave?
MAERAPA OIME KUAE MARANDU: Jeta religión reta ñanemboe, yepemona ñamano jekuaeñoi oyechauka omanoguire. Amogue reta jei omanovae reta ipuere ndaye oyapo ikavimbae jekovevae retape, ani Tumpa ndaye oiporaraukata pochɨï vae retape tataguasu.
KUAEKO TUMPA IÑEE OPOROMBOEVAE: Kia omano yave mbaetiyemako oyechauka ani oñenduka. Erëi omanogüe reta mbaetɨetei mbae oikuaa jokoräi jei Eclesiastés 9:5. Omanogüe reta mbaetietei mbae oikua jae reta ipuereäma oyapo mbae pochɨï ñandeve, mbaetivi ipuere ñanemborɨ (Salmos 146:3, 4).
Jayave emongetavi kuae kuatia reta Génesis 3:19 jare Eclesiastés 9:6, 10.
¿Oikoveyetara omanovae reta?
MAERAPA OIME KUAE MARANDU: Ñande yaipota tekove yayerovia avei yaiko vaëra opaete ñande retara reta ndive. Opaeteko yaipota yaecha pɨauye ñande rëtara omanovae reta.
KUAEKO TUMPA IÑEE OPOROMBOEVAE: Mbovɨete omanovae reta oikoveyetako. Jesús jokorai jei “Opaete tiviape ñogüinoivae reta [...] oikoveyeta” (Juan 5:28, 29). Tumpa tenonde jei rami, oikoveyevae reta yoguɨreko aveita ɨvɨ pɨuape ani ɨvɨ maraeɨpe (Lucas 23:43). Kuae kuavëe kuri peguarä jaeko tekove pɨau ɨvɨ maraeɨpe jokope oimeta teko roɨsa jare ngaraama mano oyekua. Tumpa iporokuaia oyapovae reta peguarä. Tumpa Iñeepe jei: “Jupivae reta güɨnoita imbaerä ɨvɨ, jare yoguɨreko aveita jokuae ɨvɨpe” (Salmo 37:29).
Jayave emongetavi kuae kuatia reta Job 14:14, 15; Lucas 7:11-17, jare Hechos 24:15.
¿Kiräipa che puere ayerure Tumpa che rendu vaëra?
MAERAPA OIME KUAE MARANDU: Opaete religión retape kia oyerure. Erëi, jeta kia reta guɨrovia mbaetiko kia oendu iyerure.
KUAEKO TUMPA IÑEE OPOROMBOEVAE: Jesús ñanemboe aguɨye vaëra yaiporu metei ñeeño mbovɨye. “Jare” jae jei, “reyerure yave aguɨye emboaɨkuere yeye metei ñeeño” (Mateo 6:7). Ñande yaipota yave Tumpa oendu ñande yerure yayeruretako jae oipota rami. Yayapo vaëra koräi, ñande ñañemboetako mbaeko Tumpa iporokuaia, jayave ramo yayerureta jokoräi. 1 Juan 5:14 jei: “Jare ñandepuere yarovia katu Tumpa, echa yaikuaa Tumpa oenduko ñandeve yayerure yave chupe jae jemimbota rupi mbaere”.
Jayave emongetavi kuae kuatia reta Salmo 65:2; Juan 14:6, 14, jare 1 Juan 3:22.
¿Kiräipa che puere aväe pɨakatu kuae tekovepe?
MAERAPA OIME KUAE MARANDU: Jeta kia reta oñemongeta oiko ramo, amogue ipöra jeko pegua ani imbaepuere yoguɨrekota pɨakatu jare yerovia ndive.
KUAEKO TUMPA IÑEE OPOROMBOEVAE: Jesús omombeu ñandeve kiräiko ñaväe pɨakatu jare yerovia. Jei yave: “Oyeroviako jokuae iporiau iyeupe Tumpa kotɨ vae reta” (Mateo 5:3). Pɨa katu jare yerovia añetevae ñande puereta ñaväe yaguata kavi yave jare yaikuama yave mbaeko oata oï ñandeve. Jaeko añetevae jupi Tumpa oipota ñandeve guara. Añete jupivae jaeño ñaväe chupe Tumpa Iñeepe. Yaikua yave añete jupivae ñanemborɨ ñande arakua katu yaiparavo vaëra mbaerako ikavi jare ikaviä ñandeveguara. Jokoräi yave, Tumpa Iñee omboesape kavita tape yayapo vaëra mbaembae reta yaupitɨ vaëra tekove pɨau (Lucas 11:28).
Jayave emongetavi kuae kuatia reta Proverbios 3:5, 6, 13-18 jare 1 Timoteo 6:9, 10.
Kuaeko amogue ñemongeta kuae ova marandu retare Tumpa Iñee iñeepe oñeväe kuae. ¿Reipotapa nde rembotɨpɨ kuae ñemongeta? Nde reipotaete yave reiko Tumpa iyɨvɨri. Ipuereko nde reyapo marandu kuae reta rami: “¿Añetera Tumpa oñemambeko ñandere, maerapa omueño ɨma arire rupi oime mbaeporara, mbae pochɨivae? ¿Kiräipa che puere aiko kavi che jare che rëtara reta ndive?” Tumpa Iñee omee ñemongeta jupivae jeta marandu reta peguara.
Erëi, añave rupi oime jeta kia reta mbaeti guɨrovia oeka vaëra Tumpa Iñeepe. Jae reta oecha Tumpa Iñee ñeerɨru yavaiyae yaikua vaëra. ¿Reipotapa kia ñemborɨ reväe ñemongeta jupivae Tumpa Iñeepe? Okauavëe ñandeve testigos de Jehová reta mokoi tembiporu ipuere ñanemborɨvae.
Meteia ñeerɨru jaeko: ¿Qué enseña realmente la Biblia? kuae oyekuatiako kia oipota oikua ani oväe ñemongeta jupivae. Mokoia tembiporu jaeko yupavo ñemboe Tumpa Iñeere jepɨmbae. Kuae ipuere nemboe metei oñemoñee Tumpa Iñeerevae oikua katumavae koï oiko ndeguivae, jae ipuere ojo nde rëtape ani ambue kotɨ, peñemongeta vaëra kuarasɨtɨpe metei arajaɨ Tumpa Iñeere. Jetayeye kia reta oipɨmakuae ñemboe. Amogue reta opa oñemboema yave oyerovia opɨta jare jei reta: “¡Aväe tape jupivae!”.
Mbaeti ïru mbae tuicha Tumpa Iñeegui. Mbae jupivae Tumpa Iñeepe oïvae reta ñande yora jare omoesäka ñandeve teko kavi. Omee ñandeve ñemoatangatu, yerovia. Jesús jei: “Jare peikuaata añete vae, jare añete vae peyorata ko” (Juan 8:32).