Asu He Yin Mẹho Hinhẹn—Azọngban lọ lẹ Do Jlẹkaji
‘Nugopọntọ dona yin asisunọ yọnnu dopo tọn.’—1 TIMOTI 3:2.
1, 2. Naegbọn tlẹnnọ-yinyin yẹwhenọ tọn ma do sọgbe hẹ Owe wiwe?
TO OWHE kanweko tintan whenu, Klistiani nugbonọ lẹ yin ahunmẹduna dogbọn azọngban voovo yetọn lẹ hinhẹn do jlẹkaji dali. To whenuena apọsteli Paulu dọ dọ Klistiani he gbọṣi tlẹnmẹ de na “wà dagbe” hugan, be nuhe dọ e te wẹ yindọ dawe mọnkọtọn na jẹ to aliho dagbe mẹ nado wà sinsẹ̀nzọn taidi nugopọntọ to agun Klistiani tọn mẹ ya? Be ewọ na nugbo tọn to tlẹnmẹninọ hẹn zun nubiọtomẹsi de na mẹho-yinyin wẹ ya? (1 Kọlintinu lẹ 7:38) Tlẹnnọ-yinyin yin bibiọ to nukọntọ sinsẹ̀n Katholiki tọn lẹ si. Ṣigba be tlẹnnọ-yinyin yẹwhenọ tọn sọgbe hẹ Owe wiwe ya? Ṣọṣi Orthodoxe Whèzẹtẹn tọn lẹ na dotẹnmẹ yẹwhenọ pámẹnọtọ yetọn lẹ nado yin mẹhe wlealọ, mọ e ma yin biṣọpu yetọn lẹ gba. Be enẹ tin to gbesisọmẹ hẹ Biblu ya?
2 Susu apọsteli Klisti tọn 12 lẹ, yèdọ hagbẹ dodonu agun Klistiani tọn, yin sunnu he wlealọ lẹ. (Matiu 8:14, 15; Efesunu lẹ 2:20) Paulu wlan dọmọ: “Be míwlẹ ma tindo huhlọn nado nọ hẹn asi he yin nọtú danpé, dile apọsteli he pò lẹ te; di mẹmẹsunnu Oklunọ tọn lẹ, po Kefa [Pita] po?” (1 Kọlintinu lẹ 9:5) Otanwe lọ New Catholic Encyclopedia kẹalọyi dọ “osẹ́n tlẹnnọ-yinyin tọn tindo bẹjẹeji ṣọṣi tọn” podọ dọ ‘lizọnyizọnwatọ Alẹnu Yọyọ tọn lẹ ma tin to dandannu glọ nado nọ tlẹnmẹ gba.’ Kunnudetọ Jehovah Tọn lẹ nọ hodo apajlẹ Owe wiwe tọn kakati nado yin osẹ́n ṣọṣi tọn.—1 Timoti 4:1-3.
Mẹho-yinyin po Alọwle po Sọgbe hẹ Yede
3. Nugbo Owe wiwe tọn tẹlẹ wẹ dohia dọ Klistiani nugopọntọ lẹ sọgan yin sunnu he wlealọ lẹ?
3 Kakati nado to bibiọ dọ sunnu he na yin dide taidi mẹho lẹ dona yin mẹhe ma wlealọ lẹ, Paulu wlan hlan Titu dọmọ: “Na ehewutu wẹ yẹn jó we dai do Klete, na hiẹ nido tò onú he pò yè ma ko basi lẹ do tẹnmẹ-tẹnmẹ, bosọ dè mẹho lẹ [Glẹki, pre·sbyʹte·ros], do dogán to tòdaho dopodopo mẹ, dile yẹn degbena we do: eyin mẹde yin madovlẹnọ, asu yọnnu dopo tọn, he tindo ovi he yise he yè ma jẹwhẹ̀ etọn gbọn gblewa kavi otasinyẹn dali. Na e jẹ dọ [nugopọntọ, NW] [Glẹki, e·piʹsko·pos, sọn ehe mẹ hogbe lọ “biṣọpu” wá sọn] ni yin madovlẹnọ, di họ̀nkọnsi Jiwheyẹwhe tọn.”—Titu 1:5-7.
4. (a) Nawẹ mí yọnẹn gbọn dọ alọwle mayin nubiọtomẹsi na mẹho Klistiani lẹ? (b) Dotẹnmẹ tẹwẹ mẹmẹsunnu tlẹnnọ he yin mẹho de tindo?
4 To alọ devo mẹ, alọwle mayin nubiọtomẹ-si Owe wiwe tọn na mẹho-yinyin gba. Jesu gbọṣi tlẹnmẹ. (Efesunu lẹ 1:22) Paulu, nugopọntọ nukundeji de to gblagbla agun Klistiani owhe kanweko tintan tọn mẹ, ma wlealọ to ojlẹ enẹ mẹ gba. (1 Kọlintinu lẹ 7:7-9) To egbehe, Klistiani tlẹnnọ susu lẹ wẹ tin he to devizọnwa taidi mẹho lẹ. Vlavo ninọmẹ tlẹnmẹninọ yetọn tọn nọ na yé dotẹnmẹ whenu susu tọn nado penukundo azọngban yetọn lẹ go taidi nugopọntọ lẹ.
‘Sunnu he Wlealọ Nọ Yin Mimá to Ayiha Mẹ’
5. Nugbo Owe wiwe tọn tẹwẹ mẹmẹsunnu he wlealọ lẹ dona yigbe etọn?
5 To whenuena sunnu Klistiani de wlealọ, e dona yọnẹn dọ azọngban yọyọ he na biọ whenu po ayidonugo etọn lẹ po ze wẹ e te. Biblu dọmọ: “Omẹ he gbọtlẹn nọ jẹtukla na onú he yin Oklunọ tọn lẹ, le e na wà onú he jlo Oklunọ do: ṣigba ewọ he wlealọ nọ jẹtukla na onú he yin aihọn tọn lẹ, le e na wà onú he jlo asi etọn do.” (1 Kọlintinu lẹ 7:32-34) To linlẹn tẹ mẹ wẹ yè nọ yin mimá to ayiha mẹ te?
6, 7. (a) Aliho dopo tẹ mẹ wẹ sunnu he wlealọ de nọ tindo ‘tukla’ te? (b) Ayinamẹ tẹwẹ Paulu na hlan Klistiani he wlealọ lẹ? (c) Nawẹ ehe sọgan yinuwa do nudide sunnu de tọn ji nado kẹalọyi azọ́ndenamẹ de gbọn?
6 Na onú dopo, sunnu he wlealọ de nọ doalọtena aṣẹpipa do agbasa ewọ lọsu titi tọn ji. Paulu hẹn ehe họnwun hezeheze dọmọ: “Asi ma tindo huhlọn to agbasa etọn titi ji gba, adavo asu: mọkẹdẹ ga asu ma sọ tindo huhlọn to agbasa etọn titi ji gba, adavo asi. (1 Kọlintinu lẹ 7:4) Delẹ to mẹhe to nulẹnpọn do alọwle ji lẹ sọgan tindo numọtolanmẹ dọ ayinamẹ ehe mayin nujọnu sọmọ gba na zanhẹmẹ ma na yin onú titengbe lọ to alọwle yetọn mẹ. Ṣigba, to whenuena e yindọ wiwejininọ jẹnukọnna alọwle yin nubiọtomẹsi Klistiani tọn de, Klistiani lẹ ma nọ yọ́n nuhudo zanhẹmẹ alọwlemẹ yetọn sọgodo tọn gba.
7 Paulu dohia dọ asu po asi po he tlẹ ‘ze ayiha yetọn lẹ do onú he yin gbigbọ tọn lẹ ji’ dona lẹnnupọn do nuhudo zanhẹmẹ ode awetọ yetọn lẹ tọn ji. E na ayinamẹ Klistiani lẹ to Kọlinti dọmọ: “Mì gbọ asu lọ ni wà jlodagbe he jẹ hlan asi; mọkẹdẹ wẹ asi ni nọ wà hlan asu ga. Mì bà mìnọzo dù blo, adavo e yin po gbèyiyi po na osaa de, na mì nido jó mìde hlan odẹ̀; bosọ gọ̀ wá nọpọ, na Satani ma nado whle mì pọ́n na temanọ mìtọn tọn wutu.” (Lomunu lẹ 8:5; 1 Kọlintinu lẹ 7:3, 5) E blawu dọ, whẹho ayọdide tọn lẹ ko tin to whenuena ayinamẹ ehe mayin hihodo wutu. Eyin e yinmọ, Klistiani he wlealọ de dona ze whẹho lọ lẹ pọ́n po sọwhiwhe po whẹpo do kẹalọyi azọngban he na klan ẹn sọn asi etọn dè na whenu dindẹn. E ma sọ tindo mẹdekannujẹ nuwiwa tọn dile e tindo do to whenuena e tin to tlẹnmẹ gba.
8, 9. (a) Etẹ dọ wẹ Paulu te to whenuena e dọ dọ Klistiani he wlealọ lẹ nọ “jẹtukla na onú he yin aihọn tọn lẹ”? (b) Etẹwẹ Klistiani he wlealọ lẹ dona to tuklajẹ nado wà?
8 To aliho tẹmẹ wẹ e sọgan yin didọ te dọ sunnu Klistiani he wlealọ lẹ, gọna mẹho lẹ, nọ “jẹtukla na onú he yin aihọn [koʹsmos] tọn lẹ” te? (1 Kọlintinu lẹ 7:33) E họnwun hezeheze dọ Paulu ma to hodọ gando onú ylankan aihọn ehe tọn lẹ go gba, ehe Klistiani nugbo lẹpo dona gbẹdai. (2 Pita 1:4; 2:18-20; 1 Johanu 2:15-17) Ohó Jiwheyẹwhe Tọn plọn mí nado “to mimọ́n jijọ-ma-di-Jiwheyẹwhe . . . po ojlo gbigble aihọn [ko·smi·kosʹ] tọn po . . . [bo] nọgbẹ̀ to hùwhẹ mẹ, to dódó mẹ, podọ to jijọ-di-Jiwheyẹwhe tọn mẹ, to aihọn dinvie tọn mẹ.”—Titu 2:12.
9 Enẹwutu, Klistiani he wlealọ de, nọ “jẹtukla na onú he yin aihọn tọn lẹ” to linlẹn lọ mẹ dọ ewọ to aliho he sọgbe hẹ osẹ́n mẹ nọ yin ahunmẹduna dogbọn dandannu he yin apadewhe gbẹzan paa alọwle tọn lẹ dali. Ehe bẹ́ owhé, núdùdù, avọ̀, ayidedai hẹn—mahia madosọha ahunmẹdunamẹnu devo lẹ eyin ovi lẹ tin. Ṣigba na asu po asi po he ma tlẹ tindo ovi lẹ lọsu, eyin alọwle lọ na tindo kọdetọn dagbe, asu po asi po lọ dona to tuklajẹ nado “wà onú he jlo” alọwlemẹ etọn. Ehe yin nuhe mẹ mẹho Klistiani lẹ na tindo ojlo te taun dile yé to azọngban yetọn lẹ hẹn do jlẹkaji.
Asu Dagbe lẹ po Mẹho Dagbe lẹ Po
10. Na Klistiani de nado pegan taidi mẹho de, etẹwẹ hatọ Kunnudetọ etọn lẹ po mẹhe tin to gbonu lẹ po dona penugo nado doayi e go?
10 To whenuena e yindọ alọwle mayin nubiọtomẹsi mẹho-yinyin tọn, eyin sunnu Klistiani de wlealọ, whẹpo e nado yin pipà nado yin dide taidi mẹho de, ewọ na nugbo tọn dona do kunnudenu tintẹnpọn nado yin asu dagbe, owanyinọ de hia, to whenuena e to tatọ-yinyin he sọgbe yizan. (Efesunu lẹ 5:23-25, 28-31) Paulu wlan dọmọ: “Eyin mẹde jlo otẹn [nugopọntọ, NW] tọn, azọ́n dagbe de wẹ e jlo. Enẹwutu [nugopọntọ, NW] do na tin matin ovlẹ, asisunọ yọnnu dopo tọn.” (1 Timoti 3:1, 2) Kunnudenu dona dohia dọ mẹho lọ to nuhe go huhlọn etọn pe lẹpo basi nado yin asu dagbe, vlavo asi etọn yin hatọ Klistiani wẹo kavi lala. Na nugbo tọn, e tlẹ yin mẹhe tin to gbonu agun lọ tọn lẹ lọsu dona penugo nado doayi e go dọ e nọ penukundo asi etọn po azọngban etọn devo lẹ po go ganji. Paulu yidogọ dọmọ: “E dona do oyín dagbe to yé he tin to gbonu lẹ dè; na e nikaa jẹ ovlẹ po omọ̀ [Lẹgba] tọn po mẹ.”—1 Timoti 3:7.
11. Etẹwẹ hodidọ lọ “asisunọ yọnnu dopo tọn” zẹẹmẹdo, enẹwutu mẹdehihọ́ tẹwẹ mẹho lẹ dona tindo?
11 Nugbo wẹ dọ, hodidọ lọ, “asisunọ yọnnu dopo tọn” ma kẹalọyi yọnnu-bẹpli gba, ṣigba e sọ gando nugbonọ-yinyin to alọwlemẹ go ga. (Heblu lẹ 13:4) Mẹho lẹ na titengbe tọn tindo nuhudo mẹdehihọ́ tọn to whenuena yé to alọgọna mẹmẹyọnnu lẹ to agun mẹ. Yé dona dapana tintin to yede ṣokẹdẹ to whenuena yé to dlapọn basi sọyì mẹmẹyọnnu he tin to nuhudo ayinamẹ po homẹmiọnnamẹ tọn de po mẹ dè. Yé na wà dagbe nado zọ̀n po mẹho devo po, kavi po devizọnwatọ lizọnyizọnwiwa tọn de po, kavi etlẹ yin asi yetọn eyin whẹho dlapọn tulinamẹ tọn de poun wẹ e yin.—1 Timoti 5:1, 2.
12. Zẹẹmẹ tẹwẹ asi mẹho po devizọnwatọ lizọnyizọnwiwa tọn lẹ tọn po dona tẹnpọn nado jẹ e kọ̀n?
12 Po kosọ po, to whenuena e to todohukanji nubiọtomẹsi mẹho po devizọnwatọ lizọnyizọnwiwa tọn lẹ po basi, apọsteli Paulu sọ tindo hogbe ayinamẹ tọn de na asi mẹhe yin pinpọndohlan na lẹblanulọkẹyi mọnkọtọn lẹ tọn. E wlan dọmọ: “Yọnnu lẹ dona yin omẹ abọẹ-abọẹ, e ma yin kunnuhutọ, adavo huwhẹnọ, nugbonọ to onú popo mẹ.” (1 Timoti 3:11) Klistiani asisunọ de sọgan wà onú susu nado gọalọna asi etọn nado sọgbe hẹ zẹẹmẹ enẹ.
Azọngban Owe Wiwe Tọn lẹ Hlan Asi
13, 14. Eyin asi mẹho de tọn ma tlẹ yin hatọ Kunnudetọ de, naegbọn e nado nọhẹ ẹ bo yin asu dagbe de?
13 Na nugbo tọn, ayinamẹ he yin nina asi mẹho kavi devizọnwatọ lizọnyizọnwiwa tọn ehelẹ yin linlẹn etọn tindo jẹnukọn dọ asi mọnkọtọn lẹ lọsu yin Klistiani klandowiwe lẹ. Na paa tọn, mọwẹ e dona yin na e yin bibiọ to Klistiani lẹ si nado wlealọ “to Oklunọ mẹ kẹdẹ.” (1 Kọlintinu lẹ 7:39) Ṣigba etẹwẹ dogbọn mẹmẹsunnu de he ko wlealọ hẹ mayisenọ de whẹpo e do klan gbẹzan etọn do wiwe hlan Jehovah, kavi mẹhe asi etọn jai sọn nugbo mẹ matin owhẹ̀ asu lọ tọn dali?
14 Ehe, to ede mẹ, ma na glọnalina ẹn sọn mẹho-yinyin mẹ gba. Nalete, mọdopolọ wẹ e ma na yin whẹjijọ de na ẹn nado klan sọn asi etọn go kiki na asi lọ ma tindo mahẹ to yise etọn mẹ wutu gba. Paulu na ayinamẹ dọmọ: “Yè ko sìn we do asi de go? A din dọ yè ni tún we sẹ̀ blo.” (1 Kọlintinu lẹ 7:27) Yinukọn dogọ e dọmọ: “Eyin mẹmẹsunnu de tindo asi he ma yise, bọ homẹ etọn hùn nado nọ hẹ ẹ, mì dike ewọ gbẹ́ ẹ dai blo. Ṣigba eyin mayisenọ lọ klán, mì gbọ e ni klán. Mẹmẹsunnu de kavi mẹmẹyọnnu de ma tin to sìnsìn glọ na whẹho mọtọnnkọ gba: ṣigba Jiwheyẹwhe ylọ mí hlan jijọho. Na etẹwẹ hiẹ yọnẹn hiẹ asi, eya hiẹ na whlẹn asu towe gán? Kavi nawẹ hiẹ yọnẹn do, hiẹ asu, eya hiẹ na whlẹn asi towe gán?” (1 Kọlintinu lẹ 7:12, 15, 16) Eyin asi etọn ma tlẹ yin Kunnudetọ de, mẹho de dona yin asu dagbe de.
15. Ayinamẹ tẹwẹ apọsteli Pita na hlan Klistiani asisunọ lẹ, podọ etẹwẹ kọdetọn etọn na yin eyin mẹho de sọawuhia nado yin asu kọgbẹmẹgotọ de?
15 Vlavo asi etọn yin hatọ yisenọ de kavi lala, mẹho Klistiani lọ dona yọnẹn dọ asi emitọn tindo nuhudo ayidonugo owanyinọ emitọn. Apọsteli Pita wlan dọmọ: “Mọdopolọ wẹ mì asu lẹ ga, ni nọ yí nuyọnẹn do nọhẹ yé [asi mìtọn lẹ], mì nọ wleyẹyi hlan yọnnu lẹ, di hlan nuzinzan madogánnọ, podọ di whédutọgbẹ́ ojọmiọn ogbẹ̀ tọn, na odẹ̀ mìtọn ma nado pòali.” (1 Pita 3:7) Asu de he nọ gboawupo po ojlo po nado penukundo nuhudo asi etọn tọn lẹ go to haṣinṣan edetiti tọn hẹ Jehovah ze do owù mẹ; e sọgan glọnalina ẹn ma nado dọnsẹpọ Jehovah taidi ‘yíyí aslọ de ṣinyọ́n dewe, na odẹ̀ towe lẹ ma nado lùntọ́n.’ (Avigbè Jẹlemia Tọn 3:44) Ehe sọgan hẹn ẹn zun mẹhe ma pegan nado wadevizọn taidi Klistiani nugopọntọ de.
16. Onú agokun tẹ ji wẹ Paulu zinnudo, podọ etẹwẹ dona yin numọtolanmẹ mẹho lẹ tọn dogbọn ehe dali?
16 Dile e yin ayidego do, onú tangan ayinamẹ Paulu tọn wẹ yindọ to whenuena sunnu de wlealọ, e nọ doalọtena mẹdekannujẹ he e tindo dai jẹ obá de mẹ taidi sunnu tlẹnnọ de he na ẹn dotẹnmẹ nado ‘nọ sẹ̀n Oklunọ matin ayihafẹsẹnamẹnu.’ (1 Kọlintinu lẹ 7:35) Linlin lẹ dohia dọ mẹho he wlealọ delẹ ma ko nọ saba penugo nado lẹnnupọn do hogbe gbọdo Paulu tọn lẹ ji gba. To ojlo yetọn mẹ nado basi wadotana nuhe yé tindo numọtolanmẹ etọn dọ mẹho dagbe dona basi, yé sọgan yí nukun pẹvi do pọ́n delẹ to azọngban asisunọ-yinyin yetọn lẹ mẹ. Mẹdelẹ na mọ ẹn taidi nuhe vẹawu nado gbẹ́ lẹblanulọkẹyi agun mẹ tọn dai, yèdọ eyin kunnudenu tlẹ dohia hezeheze dọ ehe na hẹn asi yetọn lẹ hòapà to gbigbọ liho. Yé nọ duvivi lẹblanulọkẹyi he nọ zọ̀n po alọwle po lẹ, ṣigba be yé to jijlo nado hẹn azọngban he nọ zọ̀n po e po lẹ di ya?
17. Etẹwẹ ko jọ do asi delẹ go, podọ nawẹ ehe sọgan ko yin didapana gbọn?
17 Na nugbo tọn, zohunhun mẹho de tọn yin nuhe jẹ na pipa. Ṣogan, be Klistiani de na tin to jlẹkaji eyin, to nukunpipedo azọngban etọn lẹ go to agun mẹ, e gbẹkọ azọngban Owe wiwe tọn etọn lẹ hlan asi etọn go ya? To ojlo tintindo nado nọgodona mẹhe tin to agun mẹ lẹ, mẹhe tin to jlẹkaji de sọ dona yin ahunmẹduna dogbọn gbigbọmẹnu asi etọn tọn dali. Asi mẹho delẹ tọn ko lẹzun madogánnọ to gbigbọ liho, bọ delẹ ko tindo numimọ ‘húnsisiọ’ gbigbọmẹ tọn. (1 Timoti 1:19) To whenuena e yindọ azọngban asi lọsu tọn wẹ nado wazọ́n whlẹngán edetiti tọn, to whẹho delẹ mẹ nuhahun gbigbọmẹ tọn sọgan ko yin didapana eyin mẹho lọ ko ‘na núdùdù bo wleyẹyina’ asi etọn, “dile Klisti ga nọ basi na agun do.” (Efesunu lẹ 5:28, 29) Nado tin to jide mẹ, mẹho lẹ dona ‘payi yede po apó lọ lẹpo go.’ (Owalọ lẹ 20:28) Eyin yé wlealọ ehe bẹ asi yetọn lẹ hẹn ga.
“Tukla to Agbasalan Mẹ”
18. Adà “tukla” tọn tẹlẹ wẹ Klistiani he wlealọ lẹ nọ tindo numimọ etọn, podọ nawẹ ehe sọgan yinuwa do nuwiwa mẹho de tọn ji gbọn?
18 Apọsteli Paulu sọ wlan dọmọ: “Eyin awhli de wlealọ, ewọ ma wà ylando gba. Ṣigba omẹ mọnkọtọn lẹ na tindo tukla to agbasalan mẹ; ṣigba yẹn hla mì dote.” (1 Kọlintinu lẹ 7:28) Paulu tindo ojlo nado dè mẹhe penugo nado hodo apajlẹ tlẹnmẹninọ tọn etọn lẹ sọn tukla mayọndapana lẹ he nọ zọ̀n po alọwle po mẹ. E tlẹ yin na asu po asi po he ma tindo ovi lẹ lọsu, tukla ehelẹ sọgan bẹ nuhahun agbasalilo tọn lẹ kavi awusinyẹn akuẹzinzan tọn lẹ hẹn to pọmẹ po azọngban Owe wiwe tọn lẹ hlan mẹjitọ mẹhomẹ alọwlemẹ mẹtọn tọn lẹ po. (1 Timoti 5:4, 8) Mẹho de dona kẹalọyi azọngban ehelẹ, bo ze apajlẹ dagbe dai, podọ ehe sọgan yinuwa do nuwiwa etọn lẹ taidi Klistiani nugopọntọ de ji. Po ayajẹ po, suhugan mẹho lẹ tọn to azọ́n dagbe wà to nukunpipedo azọngban whẹndo po agun tọn yetọn lẹ tọn po go.
19. Etẹ dọ wẹ Paulu te to whenuena e dọmọ: “Omẹ he tindo asi lẹ ni taidi yé ma tindo de”?
19 Paulu yidogọ dọmọ: “Ogli wẹ ojlẹ lọ: e pò, bọ omẹ he tindo asi lẹ ni taidi yé ma tindo de.” (1 Kọlintinu lẹ 7:29) Na nugbo tọn, to pọndohlan mẹ na nuhe e ko wlan to weta ehe mẹ hlan Kọlintinu lẹ, e họnwun dọ nuhe dọ e te mayin dọ Klistiani he wlealọ lẹ dona gbẹkọ asi yetọn lẹ go to aliho de mẹ wẹ gba. (1 Kọlintinu lẹ 7:2, 3, 33) E do nuhe dọ e te hia, to whenuena e wlan dọmọ: “[Mì gbọ] omẹ he to aihọn he zan lẹ, [ni taidi] omẹ mawànujagọ̀ do e: na owalọ aihọn he tọn to jujuyi.” (1 Kọlintinu lẹ 7:31) Etlẹ yin todin lọsu hugan azán Paulu gbè tọn kavi to azán apọsteli Johanu tọn gbè, “aihọn sọ to jujujei.” (1 Johanu 2:15-17) Enẹwutu, Klistiani he wlealọ lẹ he tindo numọtolanmẹ lọ nado basi avọ́sinsan delẹ to Klisti hihodo mẹ ma sọgan tlọ ede mlẹnmlẹn do ayajẹ po lẹblanulọkẹyi alọwle tọn lẹ po mẹ to gigọ́ mẹ gba.—1 Kọlintinu lẹ 7:5.
Asi Mẹde-Yido-Sanvọ́ Tọ́ Lẹ
20, 21. (a) Avọ́sinsan tẹlẹ wẹ asi Klistiani susu lẹ tọn to bibasi po ojlo po? (b) To aliho he sọgbe hẹ osẹ́n mẹ, etẹwẹ asi nugopọntọ tọn lẹ sọgan donukun sọn asu yetọn lẹ si, eyin asu lọ tlẹ yin mẹho de?
20 Kẹdẹdile mẹho lẹ nọ basi avọ́sinsan lẹ nado sọgan hẹnalewana mẹdevo lẹ, susu asi mẹho lẹ tọn ko tẹnpọn nado hẹn azọngban yetọn lẹ do jlẹkaji to alọwlemẹ po dagbenu tangan Ahọluduta lọ tọn lẹ po. Fọtọ́n susu yọnnu Klistiani lẹ tọn yin ayajẹnọ nado kọngbedopọ nado hẹn asu yetọn lẹ penugo nado penukundo azọngban yetọn lẹ go taidi nugopọntọ lẹ. Jehovah nọ yiwanna yé na ehe tọn wutu, podọ e nọ dona gbigbọ dagbe he yé nọ dohia. (Filemọni 25) Etomọṣo, ayinamẹ he tin to jlẹkaji Paulu tọn dohia dọ asi nugopọntọ tọn lẹ to aliho he sọgbe hẹ osẹ́n mẹ sọgan donukun ojlẹ po ayidonugo po to aliho lẹnpọn dagbe tọn mẹ sọn asu yetọn lẹ si. Azọngban Owe wiwe tọn wẹ e yin na mẹho he wlealọ lẹ nado klan whenu he pé dovo na asi yetọn lẹ nado sọgan hẹn azọngban yetọn lẹ do jlẹkaji taidi asu po nugopọntọ po.
21 Ṣigba to pọmẹ po asu de yinyin po, etẹwẹ lo eyin mẹho Klistiani de yin otọ́ de? Ehe yidogọna azọngban etọn lẹ bo hùn lẹdo nukunpedonugo tọn devo dote, dile mí na mọ to hosọ he bọdego mẹ do.
To Dogbapọn Mẹ
◻ Nugbo Owe wiwe tọn tẹlẹ wẹ dohia dọ Klistiani nugopọntọ de sọgan yin sunnu he wlealọ de?
◻ Eyin mẹho tlẹnnọ de wlealọ, etẹwẹ e dona tin to lẹnpọn mẹ na?
◻ To aliho tẹlẹ mẹ wẹ Klistiani he wlealọ delẹ nọ “jẹtukla na onú he yin aihọn tọn lẹ” te?
◻ Nawẹ susu asi nugopọntọ lẹ tọn nọ do gbigbọ mẹde-yido-sanvọ́ dagbe tọn hia gbọn?
[Yẹdide to weda 10]
Eyin nuwiwa yẹwhehọluduta tọn lẹ tlẹ hẹn alọnu etọn ján, mẹho de dona na ayidonugo owanyi tọn hlan asi etọn