WETA 20
“Mì Má Aigba lọ Taidi Ogú De”
BLADOPỌ: Nuhe aigba lọ mimá zẹẹmẹdo
1, 2. (a) Anademẹ tẹlẹ wẹ Jehovah na Ezekiẹli? (b) Kanbiọ tẹlẹ wẹ mí na gbadopọnna?
EZEKIẸLI ṣẹṣẹ mọ numimọ de he na ko hẹn ẹn flin nuhe jọ to nudi owhe 900 die wayi to azán Mose po Jọṣua po tọn lẹ gbè. To ojlẹ enẹ mẹ, Jehovah de dogbó Aigba Pagbe tọn lọ tọn lẹ hia Mose bo wá dọna Jọṣua to nukọn mẹ lehe aigba lọ dona yin mimá na hẹnnu Islaeli tọn lẹ do. (Sọh. 34:1-15; Jọṣ. 13:7; 22:4, 9) Amọ́ todin, to owhe 593 J.W.M., Jehovah na anademẹ Ezekiẹli po kanlinmọ hatọ etọn lẹ po nado má Aigba Pagbe tọn lọ na hẹnnu Islaeli tọn lẹ whladopo dogọ!—Ezek. 45:1; 47:14; 48:29.
2 Wẹndomẹ tẹwẹ numimọ ehe bẹhẹn na Ezekiẹli po kanlinmọ hatọ etọn lẹ po? Naegbọn numimọ ehe do yin asisa tulinamẹ tọn de na omẹ Jiwheyẹwhe tọn lẹ to egbehe? Be e na wá mọ hẹndi he gbloada de to sọgodo ya?
Numimọ de He Bẹ Jidenamẹ Ẹnẹ to Pọmẹ Hẹn
3, 4. (a) Jidenamẹ ẹnẹ tẹlẹ wẹ numimọ godo tọn Ezekiẹli tọn bẹhẹn na kanlinmọ lọ lẹ? (b) To weta ehe mẹ, jidenamẹ tẹwẹ mí na gbadopọnna?
3 Numimọ godo tọn he Ezekiẹli mọ yin kinkando weta debọdo-dego ṣinẹnẹ mẹ to owe etọn mẹ. (Ezek. 40:1–48:35) E bẹ jidenamẹ tulinamẹ tọn ẹnẹ hẹn na kanlinmọ lọ lẹ gando akọta Islaeli tọn he yin hinhẹngọwa lọ go. Jidenamẹ tẹlẹ wẹ? Tintan, sinsẹ̀n-bibasi wiwe-ṣeke na yin hinhẹngọwa tẹmpli Jiwheyẹwhe tọn mẹ. Awetọ, yẹwhenọ po lẹngbọhọtọ dodonọ lẹ po wẹ na penukundo akọta he yin hinhẹngọwa lọ go. Atọ̀ntọ, mẹhe na lẹkọwa Islaeli lẹpo wẹ na mọ ogú-yigba de yí. Podọ ẹnẹtọ, Jehovah na tin hẹ yé bo na nọ nọ̀ ṣẹnṣẹn yetọn whladopo dogọ.
4 Weta 13 po 14tọ owe ehe tọn po ko dọhodo lehe jidenamẹ awe tintan lẹ na mọ hẹndi do ji—enẹ wẹ hẹngọwa sinsẹ̀n-bibasi nugbo tọn po dehe gando nukọntọ po lẹngbọhọtọ dodonọ lẹ po go. To weta ehe mẹ, mí na dọhodo jidenamẹ atọ̀ntọ ji, yèdọ opagbe he gando ogú-yigba lọ mimọyi go. To weta he bọdego mẹ, mí na gbadopọnna opagbe ẹnẹtọ he dohia dọ Jehovah na tin hẹ yé.—Ezek. 47:13-21; 48:1-7, 23-29.
“Aigba Ehe . . . Ko Sọ Yin Mimá Na Mì Taidi Ogú De”
5, 6. (a) To numimọ Ezekiẹli tọn mẹ, aigba tẹwẹ dona yin mimá? (Pọ́n yẹdide he tin to bẹjẹeji hosọ ehe tọn.) (b) Etẹwẹ yin lẹndai numimọ aigba mimá tọn lọ tọn?
5 Hia Ezekiẹli 47:14. To numimọ mẹ, Jehovah dọ̀n ayidonugo Ezekiẹli tọn wá adà aigba tọn de ji he na wá taidi “jipa Edẹni tọn” to madẹnmẹ. (Ezek. 36:35) Enẹgodo, Jehovah dọmọ: “Lẹdo ehe wẹ mìwlẹ na má taidi ogú-yigba de na hẹnnu 12 Islaeli tọn lẹ.” (Ezek. 47:13) “Lẹdo” he na yin mimá lọ wẹ aigba Islaeli tọn he yin hinhẹngọwa lọ, ehe ji kanlinmọ lọ lẹ na lẹkọwa. Bọdego, dile e yin kinkandai to Ezekiẹli 47:15-21 mẹ do, Jehovah basi zẹẹmẹ yinukọn dogọ gando dogbó gbonu tọn aigba lọ blebu tọn go to gigọ́ mẹ.
6 Etẹwẹ yin lẹndai numimọ aigba mimá tọn ehe tọn? Zẹẹmẹ gigọ́ he yin bibasi gando dogbó lọ lẹ go vọ́ jide na Ezekiẹli po kanlinmọ hatọ etọn lẹ po dọ aigba yiwanna yetọn na yin hinhẹngọwa dandan. Yí nukun homẹ tọn do pọ́n lehe jidevọnamẹ he wá sọn Jehovah dè enẹ, po zẹẹmẹ he họnwun bosọ yin bibasi to gigọ́ mẹ enẹlẹ po na ko hẹn ahun kanlinmọ lọ lẹ tọn gọ́ na ayajẹ do sọ! Be omẹ Jiwheyẹwhe tọn hohowhenu tọn lọ lẹ mọ aigba he yin mimá na yé taidi ogú de yí nugbo ya? Gbau.
7. (a) Nujijọ tẹlẹ wẹ bẹjẹeji to owhe 537 J.W.M., podọ etẹwẹ ehe flin mí? (b) Kanbiọ tẹwẹ mí na gbadopọnna jẹnukọn?
7 To 537 J.W.M., yèdọ nudi owhe 56 to whenue Ezekiẹli mọ numimọ etọn godo, kanlinmọ fọtọ́n susu jẹ kọlẹyi aigba Islaeli tọn ji bo yí i taidi nutindo. Nujijọ ayidego tọn hohowhenu tọn enẹlẹ hẹn mí flin onú mọnkọ de he ko to jijọ to omẹ Jiwheyẹwhe tọn lẹ ṣẹnṣẹn to egbezangbe. To aliho de mẹ, yelọsu ko mọ ogú-yigba de yí. Gbọnna? Jehovah na dotẹnmẹ devizọnwatọ etọn lẹ nado biọ aigba gbigbọmẹ tọn de ji bo yí i taidi nutindo. Eyin mọ wẹ whẹho lọ yin, hẹngọwa Aigba Pagbe tọn hohowhenu tọn lọ tọn gán plọn nususu mí gando hẹngọwa aigba gbigbọmẹ tọn omẹ Jiwheyẹwhe tọn lẹ tọn go to egbehe. Ṣigba whẹpo mí nado gbadopọnna nuplọnmẹ enẹlẹ, mì gbọ mí ni na gblọndo kanbiọ ehe tọn jẹnukọn, “Naegbọn mí sọgan kudeji dọ aigba gbigbọmẹ tọn de tin to egbehe nugbonugbo?”
8. (a) Akọta tẹwẹ Jehovah yí do diọ Islaeli jọwamọ tọn? (b) Etẹwẹ yin aigba kavi paladisi gbigbọmẹ tọn lọ? (c) Whetẹnu wẹ e wá aimẹ, podọ mẹnu lẹ wẹ ko wá e ji?
8 To numimọ he Ezekiẹli mọ jẹnukọn de mẹ, Jehovah dohia dọ dọdai he gando hẹngọwa Islaeli tọn go lẹ na wá mọ hẹndi to aliho he gbloada de mẹ to whenue “devizọnwatọ [etọn] Davidi,” yèdọ Jesu Klisti na jẹ gandu ji taidi Ahọlu. (Ezek. 37:24) Nujijọ enẹ wá aimẹ to 1914 W.M. To ojlẹ enẹ mẹ, akọta Islaeli jọwamọ tọn masọ yin omẹ Jiwheyẹwhe tọn lẹ ba, na yé ko yin tẹndiọna hoho gbọn akọta Islaeli gbigbọmẹ tọn de he bẹ Klistiani yiamisisadode lẹ hẹn dali. (Hia Matiu 21:43; 1 Pita 2:9.) Amọ́, e ma yindọ Jehovah yí akọta gbigbọmẹ tọn de do diọ akọta Islaeli jọwamọ tọn lọ kẹdẹ wẹ gba, ṣigba e sọ yí aigba kavi paladisi gbigbọmẹ tọn de do diọ aigba yinukundomọ Islaeli tọn. (Isa. 66:8) Dile mí ko mọ do to Weta 17tọ owe ehe tọn mẹ, aigba gbigbọmẹ tọn lọ yin lẹdo gbigbọmẹ tọn de he mẹ hihọ́ tin te, kavi agblò nuwiwa tọn de he mẹ pipotọ mẹyiamisisadode lẹ tọn to Jehovah sẹ̀n te sọn 1919 gbọ́n. (Pọ́n apotin 9B, “Naegbọn E Do Yin 1919?”) Dile ojlẹ to yìyì, mẹhe tindo todido aigba ji tọn lẹ, yèdọ “lẹngbọ devo lẹ,” lọsu jẹ aigba gbigbọmẹ tọn ehe ji wá ji. (Johanu 10:16) Dile etlẹ yindọ paladisi gbigbọmẹ tọn lọ fọ́n bo to gbigblo deji to egbehe, Amagẹdọni godo janwẹ dona etọn lẹ na hẹn ale wá te to gigọ́ mẹ.
Aigba lọ Mimá Do Zẹnzẹn Podọ Do Ohá Dopolọ Ji
9. Nudọnamẹ gigọ́ tẹlẹ wẹ Jehovah na gando aigba lọ mimá go?
9 Hia Ezekiẹli 48:1, 28. To whenue Jehovah ko dọ dogbó gbonu tọn aigba lọ tọn lẹ godo, e basi zẹẹmẹ gigọ́ do lehe aigba lọ na yin mimá do ji. E na anademẹ dọ ogú hẹnnu 12 lọ lẹ tọn dona yin mimá do zẹnzẹn podọ do ohá dopolọ ji sọn agewaji yì hùwaji, bẹsọn hẹnnu Dani tọn ji to agewaji pete aigba lọ tọn bo wá vivọnu po hẹnnu Gad tọn po to dogbó aigba lọ tọn ji to hùwaji pete. Aigba he hẹnnu 12 lọ lẹ dopodopo mọyi to flala bo bẹsọn dogbó gbonu tọn ogú-yigba lọ tọn sọn whèzẹtẹn-waji yì Ohù Daho lọ kavi Ohù Meditelane tọn tó to whèyihọ-waji.—Ezek. 47:20.
10. Jide tẹwẹ adà numimọ lọ tọn ehe sọgan ko na kanlinmọ lọ lẹ?
10 Jide tẹwẹ adà numimọ lọ tọn ehe sọgan ko na kanlinmọ lọ lẹ? Nudọnamẹ gigọ́ he Ezekiẹli na gando aigba lọ mimá go sọgan ko hẹn ẹn họnwun na kanlinmọ lọ lẹ dọ aigba lọ na yin mimá to aliho he to kannukannu de mẹ. Humọ, aigba lọ he na yin mimá do zẹnzẹn to hẹnnu 12 lọ lẹpo ṣẹnṣẹn dohia dọ kanlinmọ he na lẹkọ lọ lẹpo wẹ na mọ ogú-yigba de yí dandan to aigba he yin hinhẹngọwa lọ ji. Mẹdepope ma na lẹkọwa bo na ba aigba kavi fihe e na nọ pò.
11. Etẹlẹ wẹ mí sọgan plọn sọn numimọ dọdai tọn he gando aigba lọ mimá go mẹ? (Pọ́n apotin lọ “Aigba lọ Mimá.”)
11 Nuplọnmẹ he na tulimẹ tẹlẹ wẹ mí sọgan plọn sọn numimọ lọ mẹ to egbehe? E ma yin yẹwhenọ lẹ, Levinu lẹ po ahọvi lẹ po kẹdẹ wẹ na mọtẹn to Aigba Pagbe tọn he yin hinhẹngọwa lọ ji, ṣigba mẹhe wá sọn hẹnnu 12 lọ lẹ mẹ lẹpo. (Ezek. 45:4, 5, 7, 8) Mọdopolọ to egbehe, e ma yin pipotọ mẹyiamisisadode lẹ tọn po mẹhe to anadenanu to “gbẹtọ susugege” lọ ṣẹnṣẹn lẹ po kẹdẹ wẹ na mọtẹn to paladisi gbigbọmẹ tọn lọ mẹ, ṣigba mẹhe gbẹtọ susugege lọ bẹhẹn lẹpo.a (Osọ. 7:9) Eyin azọngban mítọn to titobasinanu lọ mẹ tlẹ taidi nuhe ma yin nujọnu sọmọ, mí tindo otẹn nujọnu tọn de po azọ́ndenamẹ he họakuẹ de po to aigba gbigbọmẹ tọn lọ ji. Lehe enẹ namẹ jide bosọ miọnhomẹnamẹ do sọ!
Mahopọnna azọngban depope he mí to hinhẹndi to titobasinanu Jiwheyẹwhe tọn mẹ, Jehovah nọ yọ́n pinpẹn vivẹnudido mítọn lẹ tọn (Pọ́n hukan 11)
Vogbingbọn Awe He Jẹna Ayidego—Etẹwẹ Yé Zẹẹmẹdo Na Mí?
12, 13. Anademẹ tangan tẹlẹ wẹ Jehovah na gando lehe aigba lọ na yin mimá na hẹnnu lọ lẹ do go?
12 Delẹ to anademẹ he Jehovah na gando aigba lọ mimá go lẹ mẹ sọgan ko paṣa Ezekiẹli, na yé gbọnvona dehe Jiwheyẹwhe ko na Mose wayi lẹ. Mì gbọ mí ni gbadopọnna vogbingbọn awe to yé mẹ. Dopo gando aigba lọ go bọ awetọ gando mẹhe na nọ e ji lẹ go.
13 Tintan, aigba lọ. Mose mọ anademẹ yí nado na aigba susu hẹnnu daho lẹ bo na aigba vude hẹnnu pẹvi lẹ. (Sọh. 26:52-54) Ṣigba to numimọ Ezekiẹli tọn mẹ, Jehovah na anademẹ tangan delẹ dọ hẹnnu dopodopo dona mọ “mimá he sọzẹn” aigba lọ tọn yí [yèdọ “mẹdopodopo taidi nọvisunnu etọn tọn,” Odò.]. (Ezek. 47:14) Gbọnmọ dali, tedidi ogú-yigba 12 he yin mimá na hẹnnu lọ lẹ dopodopo sọn dogbó agewaji tọn kọ̀n yì dogbó hùwaji tọn kọ̀n dona yin nudopolọ. Islaelivi lẹpo—mahopọnna hẹnnu he mẹ yé wá sọn—wẹ na mọaleyi sọn sinsẹ́n dojó he Aigba Pagbe tọn he mẹ osin pé ganji lọ na hẹnwa lẹ tọn mẹ do zẹnzẹn.
14. Nawẹ anademẹ he Jehovah na gando mẹhe to jonọ-gbéji lẹ go yì zẹ̀ nuhe e dọ to Osẹ́n Mose tọn mẹ go gbọn?
14 Awetọ, mẹhe na nọ e ji lẹ. Osẹ́n Mose tọn basi hihọ́na jonọ lẹ bo na yé dotẹnmẹ nado tindo mahẹ to sinsẹ̀n-bibasi hlan Jehovah mẹ, amọ́ yé ma nọ mọ ogú-yigba de yí. (Lev. 19:33, 34) Ṣigba todin, nuhe Jehovah dọna Ezekiẹli yì zẹ̀ nuhe Ewọ dọ to Osẹ́n lọ mẹ go. Jehovah na ẹn anademẹ dọmọ: “Mì . . . na ogú de mẹhe to jonọ-gbéji lọ sọn aigba hẹnnu he mẹ e wá sawhé do lọ tọn mẹ.” Po gbedide enẹ po, Jehovah de vogbingbọn daho he tin to “Islaelivi jọnun lẹ” po jonọ he wá sawhé do aigba lọ ji lẹ po ṣẹnṣẹn sẹ̀. (Ezek. 47:22, 23) To aigba he yin hinhẹngọwa bọ Ezekiẹli mọ to numimọ mẹ lọ ji, e doayi e go dọ mẹhe nọ nọ̀ aigba lọ ji lẹ nọ yin pinpọnhlan di nudopolọ bo to sinsẹ̀n to pọmẹ.—Lev. 25:23.
15. Nugbo he họnwun gando Jehovah go tẹwẹ anademẹ he e na gando aigba lọ po mẹhe na nọ e ji lẹ po go dehia?
15 Anademẹ ayidego tọn awe he Ezekiẹli mọyi gando aigba lọ po mẹhe na nọ e ji lẹ po go dona ko vọ́ jide na kanlinmọ lọ lẹ. Yé yọnẹn dọ Jehovah na má aigba lọ do zẹnzẹn na yé, vlavo yé yin Islaelivi jọnun wẹo kavi yin jonọ he to Jehovah sẹ̀n. (Ẹzla 8:20; Nẹh. 3:26; 7:6, 25; Isa. 56:3, 8) Anademẹ enẹlẹ sọ de nugbo he họnwun bo na tulimẹ de hia, enẹ wẹ yindọ devizọnwatọ Jehovah tọn lẹpo wẹ họakuẹ na ẹn do zẹnzẹn. (Hia Hagai 2:7.) To egbehe, vlavo mí tindo todido olọn mẹ tọn kavi aigba ji tọn, mí nọ yọ́n pinpẹn nugbo enẹ tọn.
16, 17. (a) Ale tẹlẹ wẹ mí mọyi sọn dogbapọnna nudọnamẹ gigọ́ he yin nina gando aigba lọ po mẹhe na nọ e ji lẹ po go mẹ? (b) Etẹwẹ mí na gbadopọnna to hosọ he bọdego mẹ?
16 Ale tẹlẹ wẹ mí mọyi sọn dogbapọnna nudọnamẹ gigọ́ ehelẹ gando aigba lọ po mẹhe na nọ e ji lẹ po go mẹ? Mí mọ nuflinmẹ yí dọ zẹ́nsisọ po pọninọ po dona yin ohia ayidego tọn pipli mẹmẹsunnu tọn mítọn lẹdo aihọn pé tọn. Jehovah ma nọ homẹnukuntapọn. Mí dona nọ kanse míde dọ: ‘Be n’nọ dapana mẹnukuntahihopọn dile Jehovah nọ wà do ya? Be n’nọ do sisi ahundopo tọn hia sinsẹ̀n-basitọ hatọ dopodopo, mahopọnna akọ̀ kavi ninọmẹ gbẹ̀mẹ tọn etọn ya?’ (Lom. 12:10) Homẹ mítọn hùn dọ Jehovah ko na mímẹpo tẹnmẹ to paladisi gbigbọmẹ tọn lọ mẹ do zẹnzẹn, yèdọ fihe mí nọ yí alindọn lẹpo do sẹ̀n Otọ́ olọn mẹ tọn mítọn bo nọ duvivi dona etọn lẹ tọn te.—Gal. 3:26-29; Osọ. 7:9.
Be mí nọ dapana mẹnukuntahihopọn dile Jehovah nọ wà do bo nọ do sisi hia mẹdevo lẹ sọn ahun mẹ wá ya? (Pọ́n hukan 15, 16)
17 Todin, mì gbọ mí ni gbadopọnna jidenamẹ ẹnẹtọ he tin to adà godo tọn numimọ godo tọn Ezekiẹli tọn mẹ—enẹ wẹ, opà he Jehovah do dọ emi na tin hẹ kanlinmọ lọ lẹ. Etẹlẹ wẹ mí sọgan plọn sọn opagbe enẹ mẹ? Mí na mọ gblọndo lọ to hosọ he bọdego mẹ.