EBIBLIYOTEKE Y'OKU ENTERNETE ya W
Omunara g'Omulanzi
EBIBLIYOTEKE Y'OKU ENTERNETE
Ekihavu
  • EBIBLIA
  • EBITABU
  • EMBUGANANO
  • w23 Omwezi gwa garhano amap. 14-19
  • Ogenderere Kulambagira omu “Njira y’Obuchesibwa”

Nta video eli mw'ebi oli walonza.

Orhubabalire birhagendekere bwinja amango waliri walonza evideo.

  • Ogenderere Kulambagira omu “Njira y’Obuchesibwa”
  • Omunara gʼOmulanzi Gumenyesa Obwami bwa Yehova (gʼOkuyiga)—2023
  • Enkingo
  • Ebintu Bihuzenye
  • “ENJIRA Y’OBUCHESIBWA,” AMANGO MA MIRA NA ZENE
  • OKURHEGANYA EBARABARA
  • “ENJIRA Y’OBUCHESIBWA” ECHICHINGWIRWE
  • “Mukwanene Kuba Bachesibwa”
    Omunara gʼOmulanzi Gumenyesa Obwami bwa Yehova (gʼOkuyiga)—2021
Omunara gʼOmulanzi Gumenyesa Obwami bwa Yehova (gʼOkuyiga)—2023
w23 Omwezi gwa garhano amap. 14-19

MWAZI G’OKUYIGA 22

Ogenderere Kulambagira omu “Njira y’Obuchesibwa”

“Nji haba ebarabara lizibu-zibu, . . . Enjira y’Obuchesibwa.”​—ISA. 35:8.

OLWIMPO 31 Utembee Pamoja na Mungu! (Olambagire Haguma na Mungu!)

OKU BUGEKEa

1-2. Simikiro ehe y’akamaro Abayahudi balilamire omu Babiloni balikwanene kurhola? (Ezra 1:2-4)

MWAMI abaga aderhere tangazo lilebe! Abayahudi baliri buhungiro omu Babiloni hali hamagera myaka 70 ntya, balikala bakagaluka omu chihugo chabo ch’akaburhano, k’okuderha, omu Izraeli. (Osome Ezra 1:2-4.) Yehova yenyine yewakajirire echola. Bulagurhe rhwakaderha ntyo? Bulala Abababiloni barhaliri bazigana kulikula abantu balihekere buhungiro. (Isa. 14:4, 17) Aliko omurhegesi wa mira we Babiloni abaga akulirwe oku chirhi ch’obwami, n’omurhegesi muhya-hya abwira Abayahudi oku bakala kurhenga mw’echola chihugo. Bobola, buli Muyahudi, ahanene amarhwe m’emilala, balikwanene barhole esimikiro: Ka barhenga omu Babiloni changwa baberamo? Okurhola eyola simikiro, kurhaliyorohere. Bulagurhe?

2 Nkabaga banene babaga bakala bashajire bwenene barhakachigalire kurhola olola lugenzi. Na bulala banene omu Bayahudi baburhirhwaga omu Babiloni, eyola munda yonyine yibalimenyere oku y’emwababo. Bowe balimenyere oku, e Izraeli chaliri chihugo ch’abashokuliza babo. Nkabaga Bayahudi baguma babaga babere bantu balengerere omu Babiloni, bobola byakabakomerere kuleka enju zabo zikwirire bwenene, obuchuruzi bwabo, n’okuja kulama omu chihugo barhenji.

3. Nka gurhe Yehova akagishire Abayahudi bemana bakagalukire omu Izraeli?

3 Abayahudi bemana balimenyere oku, enyungu bakapatire omu kugaluka e Izraeli, zakalushire echintu choshi-choshi bakalekene nacho omu Bibiloni. Emigisho minja bwenene bakapatire yaliheberwemo okushuba kuhwanza kuharamya Yehova. Chiro akaba oku haliri mahekalu marhalukire 50 mabapagani omu Babiloni, nta hekalu lya Yehova chiro n’eliguma lyaliri mw’eyola vile. Nta mazabahu maliri eyola munda, Abaizraeli bakahanireko enterekero nk’oku Esheria ya Musa yalihemere, na nta badahwa baliriho bakahanire ezola nterekero ewa Yehova. Kandi, mw’eyola vile mwaliri bantu banene bwenene, baliri baharamya bamungu b’obubeshi kulusha balala baliri bakenga Yehova changwa amakanuni mage. Bobola ebihumbi by’Abayahudi balizigiire Yehova baligwerhe enyorha y’okugaluka omu chihugo chabo n’eyomunda bakagalire kugalula emparamyo echere.

4. Burhabale buhe Yehova alilaganyize akahere Abaizraeli bakarhengere e Babiloni kuja e Izraeli?

4 Olugenzi lukomere kurhenga e Babiloni kuja e Izraeli lwakamalire myezi ene ntya, aliko Yehova alibalaganyize oku ebibazo byakababuzize kugaluka byakakulirweho. Isaya ayandika ntya: “Mufungule enjira ya Yehova! Mukwize ebarabara lizibu-zibu lilambukire ligerere omu rungu eju ya Mungu werhu. . . . Enjira ya mashimu-mashimu ebumbagizwe obudaka, enjira y’ebibale-bale njiyalambulwa (njiyaba pla).” (Isa. 40:3, 4) Bankawachapa olola lugenzi omu bwenge: ebarabara lizibu-zibu omu rungu, enjira elambukire ahagarhi k’emisozi. Ababalama bakagwarhire obusiime b’okulambagira mw’elyola barabara! Byakabayorohere kubalama mw’elyola barabara lizibu-zibu linalambukire, ahali h’okushona emisozi n’okuyandagala omu rhubanda omu barabara ly’amashimu-mashimu. Kandi bakagerere juba-juba emwabo.

5. Ebarabara lizibu-zibu ly’omufano lirhengere e Babiloni kuja e Izraeli, gurhe lyaliyirikirwe?

5 Zene, mabarabara manene mazibu-zibu majira ezino changwa enimero. Ebarabara lizibu-zibu ly’omufano Isaya ashambalagako nalyo ligwerhe ezino. Ayandika ntya: “Nji haba ebarabara lizubu-zibu, nechi, enjira eyirikirwe Njira y’Obuchesibwa. Omuntu orhachere arhakayilambagiramo.” (Isa. 35:8) Bichi echola chilagane chalishondere kuderha oku Baizraeli ba mw’agola mango? Bichi echola chilagane chirhuyigirize zene?

“ENJIRA Y’OBUCHESIBWA,” AMANGO MA MIRA NA ZENE

6. Bulagurhe elyola barabara lyaliyirikirwe lichesibwa?

6 “Enjira y’Obuchesibwa,” elyola lili zino likwirire bwenene ly’elola barabara lizibu-zibu! Bulagurhe elyola barabara liyirikirwe lichesibwa? Omuntu yeshi-yeshi “orhachere,” k’okuderha Omuizraeli yeshi-yeshi waliri ajira eby’obukarange, waliri aharamya ebishushanyo, changwa kujira ebindi byaha bikomere, arhakayemererwe agaluke omu Izraeli. Abayudi bakagalukire balikwanene kuba “lubaga luchere” emwa Mungu wabo. (Kum. 7:6) Aliko arhali k’okuderha oku balala bakarhengere omu Babiloni, birhalichibahemere bahindamule bintu bilebe omu kalamo kabo yibasimisa Yehova.

7. Bichi Bayahudi baguma balikwanene kuhindamula? Lerha omufano.

7 Nk’oku rhwabonaga burhanzi, Bayahudi banene baburhirwaga omu Babiloni, na nkabaga banene mubo babaga bakomere enkengero z’Abanyababiloni n’okuchigendesa kuguma nabo. Hagerere myaka 69 Abayahudi bamalire kugaluka e Izraeli, Ezra amenyeswa oku Bayahudi baguma-baguma bashabire abakazi babapagani. (Kut. 34:15, 16; Ezr. 9:1, 2) Enyuma w’aho, Guvernere Nehemia asomerwa okubona oku abana baburhwaga omu Izraeli barhayigaga chiro kuderha olulimi lw’Abayahudi. (Kum. 6:6, 7; Neh. 13:23, 24) Nka gurhe abola bana bakajire bayiga kuzigira Yehova n’okumuharamya noobo barhaliri bayunva Echiebrania, olulimi bitabu binene by’Echinwa cha Mungu byaliyandikirwemo? (Ezr. 10:3, 44) Bobola, abola Bayahudi baligwerhe bintu binene by’okuhindamula, aliko byakabayorohere bwenene okubihindamulira omu Izraeli, bulala eyomunda y’emparamyo echere yaliri yagalulwa kubuya-buya.​—Neh. 8:8, 9.

Bene-berhu na bali-berhu bali bahubiri emyazi minja omu kuntu kulengene kurhenga omu mwaka gwa 1919 kuhika zene.

Kurhenga omu mwaka gwa 1919, ama miliyoni m’abalume, abakazi, n’abana barhenga omu Babiloni Mukulu n’okuhwanza kulambagira omu “Njira y’Obuchesibwa” (Olole echifungo cha 8)

8. Bulagurhe ebyarhengereraga mira byakagwarha akamaro emwerhu zene? (Olole efoto eli oku chiganda.)

8 Bantu baguma bakawaza ntya: ‘Ebyola bisimisize bwenene, aliko ebyahikiraga Abayahudi mira-mira byakarhulerhera enyungu zene si?’ Nechi kweri, bulala ebirhuli rhwajira byakahuzanywa n’okulambagira omu “Njira y’Obuchesibwa.” Rhube bashigwa changwa “ezindi ntama,” rhweshi birhuhemere rhugenderere kulambagira omu “Njira y’Obuchesibwa.” Erhurhabere kugenderera kukolera Yehova zene n’amango mayinjire, amango Obwami bwa Mungu nji bwalerha ehali zinja bwenene oku gulu.b (Yoh. 10:16) Kurhenga omu mwaka gwa 1919, amamilioni m’abalume, abakazi, n’abana, barhengere omu Babiloni Mukulu, k’okuderha, amadini moshi m’obubeshi, n’okuhwanza kubalama omu barabara ly’omufano. Bishobokene kweri oku nawe oli mubo. Abantu barhonderaga kubalama mw’elyola barabara hamagera myaka egana ntya, aliko abandi bahwanzaga kulirheganya myaka minene embere w’aho.

OKURHEGANYA EBARABARA

9. Nk’oku olwandiko lwa Isaya 57:14 luderhere, nka gurhe “Enjira y’Obuchesibwa” yarheganywaga?

9 Oku Bayahudi barhengaga e Babiloni, Yehova alijirire okwage koshi omu kuntu abakulire ebintu byoshi byakababuzize kubalama bwinja. (Osome Isaya 57:14.) Gurhe si oku bilolere “Enjira y’Obuchesibwa” zene? Omu magana m’emyaka embere y’omwaka gwa 1919, Yehova aliri akolesa abalume balimukengere bwenene barhabale abandi bagale kurhenga omu Babiloni Mukulu. (Huzanya na Isaya 40:3.) Balijirire kasi kanene omu kurheganya ebarabara, k’okuderha, ebarabara ly’ekiroho yinji bahikira kurhabala abantu b’emirhima minja bagale kurhenga omu madini m’obubeshi, n’okuharamya Yehova haguma n’abantu bage. Akola “kasi” kaliheberwe mu bichi na bichi? Waza ku bintu biguma byajirirwe mw’akola kasi k’okurheganya ebarabara.

E emprimante ya mira n’omutafsiri muguma we Biblia.

Mu myaka minene embere y’omwaka gwa 1919, abantu balikengere Mungu bwenene balirhabere oku kasi k’okuchesa ebarabara ly’okurhenga omu Babiloni Mukulu (Olole echifungo cha 10-11)

10-11. Nka gurhe akasi k’okukula n’okutafsiri Ebiblia karhabere omu kuyeneza hoshi obumenyi burhengere omu Biblia? (Olole n’efoto.)

10 Okukula ebitabu. Kugera omu mwaka gwa 1450, ekopi ze Biblia zaliri zakolwa n’efune. Akola kasi kaliri karhola bisanzi binene, birhaliyorohere kupata ekopi ze Biblia, zanaligwerhe ebeyi linene bwenene. Aliko amango amashini m’okukula ebitabu marhengerera, byakajire byayoroha kukula e Biblia n’okuzigabira abantu.

11 Akasi k’okutafsiri. Mu myaka minene, Ebiblia yaliri yabonekana omu lulimi lw’Echilatini, olulimi abantu basomere bonyine bakagalire kuyunva. Aliko amango akasi k’okukula ebitabu kamenyikana bwenene, abalume balikengere Mungu bakola bwenene omu kasi k’okutafsiri Ebiblia mu ndimi zinene abantu baliri baganira. Naho, abantu baliri basoma Ebiblia bakajire bagala kuhuzanya eby’abakulu b’amadini baliri babayigiriza n’eby’Ebiblia enayigiriza kanuni.

Mwene-werhu Russell n’abandi banafunzi b’Ebiblia bali basuzuma ebitabu by’okurhabala kuyiga Ebiblia banaja baganira oku bintu babwenemo.

Abantu balikengere Mungu bwenene balirhabere oku kasi k’okuchesa ebarabara ly’okurhenga omu Babiloni Mukulu (Olole echifungo cha 12-14)c

12-13. Lerha omufano guyerekene okuntu abanafunzi be Biblia baligwerhe emirhima minja b’omu kagana ka 19 bahwanzaga kubishula enyigirizo z’obubeshi z’amadini.

12 Ebikoleso by’okuyigiriza abantu Ebiblia. Abanafunzi be Biblia baliri merangwe, baliyigire binene kugerera ebi baliri basoma omu Chinwa cha Mungu. Aliko abakulu b’amadini bagwarha burhe bunene amango abola banafunzi bahwanza kuganira n’abandi oku bibayigire. Omufano omu mwaka gwa 1835 ntya, abalume banene b’emirhima minja bahwanza kukula etragte zibishwire enyigirizo z’obubeshi z’amakanisa.

13 Omu mwaka gwa 1835 ntya, mulume muguma waliyubahire Mungu waliyirikirwe Henry Grew, alikulire etragte eshambere oku bilolere ehali y’abantu bafire. Mw’eyola tragte, ayerekana kugerera amandiko oku, okurhafa luli luhembo lurhengere emwa Mungu s’aliko chirhali chintu abantu banahaabwa amango bamaburhwa, nk’oku madini manene maliri mayigiriza. Omu mwaka gwa 1837 mwalimu muguma w’edini waliyirikirwe George Storrs, abona kopi nguma y’eyola tragte amango aliri abalama omu train. Ayisoma n’okuchizera oku amabona enyigirizo z’okuli z’akamaro. Achishoga kurhola omuhigo g’okuyinja abwira abandi oku by’ayigire. Omu mwaka gwa 1842 ageza amajambo m’enkulikirane maligwerhe erhwe liderhere: “Echibazo, Banyankola-maligo Bali Bantu Barhakafa Si?” Muntu muguma wayigaga kugerera ebi George Storrs aliri ayigiriza, aliri murhabana muguma waliyirikirwe Charles Taze Russell.

14. Mu njira zihe Mwene-werhu Russell na bera bage baliyungukire n’akasi kakolwaga mira k’okurheganya ebarabara ly’ekiroho? (Olole n’efoto.)

14 Mu njira zihe Mwene-werhu Russell n’abaliri akola nabo bayungukaga n’akasi k’okurheganya ebarabara ly’ekiroho kakolwaga mira? Amango baliri bayiga, baligalire kusuzuma amafasiriyo m’ebinwa, ebitabu biderhere oku binwa bigwerhe maana maguma, n’etafsiri zilengene ze Biblia, byoshi byabaga byarheganyizwe embere barhondere akasi kabo. Kandi, baliyungukire bwenene n’emyazi abola balume balonzaga omu Biblia, nka Henry Grew, George Storrs, n’abandi. Mwene-werhu Russell na bera bage balirhaberhe bwenene kw’akola kasi k’ekiroho omu kukula bitabu binene n’amatragte mashambere oku nyigirizo ze Biblia.

15. Maja-mbere mahe m’akamaro m’ekiroho malibere omu mwaka gwa 1919?

15 Omu mwaka gwa 1919, olubaga lwa Mungu lurhalichirhegekerwe na Babiloni Mukulu. M’ogola mwaka, “omuja mwimana onakengukire” ashimikwa, n’okuhwanza kujira okwage koshi omu kurhabala abantu b’emirhima minja bahwanze kulambagira omu “Njira y’Obuchesibwa.” (Mt. 24:45-47) Akasi abandi babaga bakolere mira omu kurhabala kurheganya elyola barabara, kalirhabere abantu bahwanze kubalama mw’elyola barabara lizibu-zibu yibayiga binene oku bilolere Yehova n’emihigo yage. (Mez. 4:18) Kandi bakagalire kulama nk’oku amakanuni ma Yehova maderhere. Yehova arhalilangalire oku abantu bage bakagalire kuhindamula ebintu byoshi chaligumira. Aliko agenderera kuchesa olubaga lwage kubuya-buya. (Olole echisanduku “Yehova Anachesa Abantu Bage Kubuya-buya.”) Nji rhwagwarha busiime bunene bwenene amango rhwagala kusimisa Mungu werhu mu buli chintu rhwakajira!​—Kol. 1:10.

Yehova Anachesa Abantu Bage Kubuya-kubuya

Ebarabara liri lyagenderera kuba linja n’okulambuka. Omuzirhu guli eburhambi-rhambi bwalyo gwagenderera kushishagira n’okuluga.

1927-1928: Abantu ba Yehova bamenya oku efete y’Enoweri eli y’abapagani

1928-1936: Abantu ba Yehova barhondera kubuya-buya kuleka kukolesa Omusalaba

1931: Barhola ezino ly’Abahamirizi ba Yehova

1938: Abantu ba Yehova baleka kuvote abashamuka b’ebibaga

1944-1945: Abantu ba Yehova bamenya bwinja-bwinja oku eshagama eli nchesibwa

1952: Abantu barhakengere amarhegeko ma Yehova bahwanza kuchibwa omu chibaga

1956: Abantu ba Yehova bamenya bwinja-bwinja oku obuhya buli buchesibwa

1972: Echigusho ch’abashamuka bashimikirwe kugerera eroho lichesibwa chahwanza kuyimangira buli chibaga

1973: Abantu ba Yehova bamenya oku, okunywa erhaabi chili chaha chikomere

1976: Abantu ba Yehova bahabwa obwerekezi oku bilolere amakasi mayemererwe Abakristu bakakola

2000: Bahabwa obwerekezi oku bilolere ebigabi by’eshegama nk’okubinali

2006, 2012: Abantu ba Yehova bamenya bwinja-bwinja ok’okulola epornografiya ekabizye chili chaha chikomere

“ENJIRA Y’OBUCHESIBWA” ECHICHINGWIRWE

16. Kurhenga omu mwaka gwa 1919, kasi kahe kakolerwe omu kukwiziza “Enjira y’Obuchesibwa”? (Isaya 48:17; 60:17)

16 Buli barabara liba likenere okulikwiziza buli mango yiliyorha likwirire. Kurhenga omu mwaka gwa 1919, akasi k’okukwiziza “Enjira y’Obuchesibwa” kagenderere, n’echola charhabere bantu banene barhenge omu Babiloni Mukulu. Omuja mwinama washimikwaga amola mango, ahwanza kukola bwenene, n’omu mwaka gwa 1921, akula echitabu ch’okurhabala abantu bashondere kuyiga barhegere okuli kwe Biblia. Ekopi z’echitabu, La Harpe de Dieu (Olunanga lwa Mungu) milioni ndarhu zahikira kukulwa mu ndimi 36, na ntyo, banene bayiga okuli kugerera echola chitabu. Hanola hofi-hofi, rhuchizindire kuhaabwa echitabu chihya-hya chinja bwenene ch’okulolesa omu kuongoza amafunzo me Biblia, Siimira Akalamo Esiku n’Amango! Mu zinola siku z’obuzinda, Yehova ali akolesa olubaga lwage yi lugenderera kurhuhereza ebilyo by’ekiroho yibirhurhabala rhugenderere kulambagira omu “Njira y’Obuchesibwa.”​—Osome Isaya 48:17; 60:17.

17-18. Ngahe “Enjira y’Obuchesibwa eyerekeze”?

17 Rhwakaderha oku, amango moshi-moshi omuntu amayemera efunzo lye Biblia, anagwarha orozo l’okulambagira omu “Njira y’Obuchesibwa.” Baguma banabalama mw’elyola barabara lizibu-zibu mu kasanzi kageke konyine n’okurhengamo. Abandi bahigirire kulambagira mw’elyola barabara mpaka bahike oku buzinda bwalyo. Ngahe liganire?

18 Ku balala bagwerhe obulangalire b’okulama omu mbingu, “Enjira y’Obuchesibwa,” ebayerekeze omu “paradizo ya Mungu,” k’okuderha, embingu. (Ufu. 2:7) Ku balala bagwerhe obulangalire b’okulama oku gulu, elyola barabara liyerekeze oku buzinda b’Oburhegesi bwa Yesu bwa Myaka 1000, aha buli yeshi nj’aba mushinganyanya. Akaba oli walambagira mw’elyola barabara lizibu-zibu, omenye wawaza oku bintu walekere enyuma byakakubuza kugenderera kulilambagiramo. Kandi omenye warhenga mw’elyola barabara haba n’akatyu, s’ahubwe ogenderere n’olugenzi lwawe kuhika omu gulu lihya-hya! rhubabwirire oku bushagaluke “lugenzi lwinja.”

GURHE WAKASHUBIZA?

  • Kamaro kachi “Enjira y’Obuchesibwa” yaligwerhe oku Bayahudi ba mira?

  • Mu zinola siku zerhu mangochi “Enjira y’Obuchesibwa,” yafungulwaga y’abantu babalamamo, na kasi kahe kakolerwe omu kurheganya elyola barabara lizibu-zibu?

  • Zene, bande bali babalama omu “Njira y’Obuchesibwa,” na ngahe yabageza?

OLWIMPO 24 Tuende ku Mulima wa Yehova (Rhuje oku Musozi gwa Yehova)

a Yehova aliyirikire ebarabara lizibu-zibu ly’omufano lirhengere e Babiloni kuja e Izraeli, “Njira y’Obuchesibwa.” Ka Yehova ashubire kukwiziza abantu bage enjira mu zinola siku? Nechi! Kurhenga omu mwaka gwa 1919, amamilioni m’abantu barhengere mu Babiloni Mukulu n’okuhwanza kulambagira omu “Njira y’Obuchesibwa.” Rhweshi rhukwanene kuchihangana kuyorha mw’eyola njira kugera amango rhwahika emunda rhulirhwaja.

b Olole echitabu Unabii wa Isaya Nuru kwa wanadamu Wote II (Obulebi bwa Isaya Obumoleke oku Bantu Boshi II), bukurasa 56-57.

c AMAFASIRIYO M’EFOTO: Mwene-werhu Russell na bera bage balikoleseze ebitabu by’okurhabala abantu kuyiga Ebiblia byabaga byarheganyizwe mira.

    Ebitabu by’Ekihavu (2014-2025)
    Orhengemo
    Ojemo
    • Ekihavu
    • Orhumire abandi
    • Eby'osima
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Amakanuni m'Okukolesa Esite
    • Amakanuni
    • Amakanuni m'Okubika Esiri
    • JW.ORG
    • Ojemo
    Orhumire abandi