MWAZI G’OKUYIGA 24
Wakahikira Emihigo Yawe y’Ekiroho
“Rhumenye rhwaleka okujira amenja, bulala nji rhwashalula omu kasanzi kakwanene akaba rhurhaluhire.”—GAL. 6:9.
OLWIMPO 84 Niko Tayari Kusaidia! (Indi Tayari Kurhabala)
OKU BUGEKEa
1. Bibazo bihe banene mu rhwabo banahurana nabyo?
WACHIGERERE kuchiheberaho omuhigo aliko wagambwa kuguhikira?b Akaba ntyo kubili, arhali wenyine. Omufano, Philip alilonzeze kujira amasala mage mabe menja bwenene n’okuntu akayinja asalira kanene, aliko nta bisanzi aligwerhe by’okuyinja ajira ntyo. Erika aligwerhe omuhigo g’okuyinja ahika oku kasanzi oku mbuganano y’amahubiri, aliko buli mango alichili ahika hofi ku buli mbuganano ey’achereherwe. Tomáš aliri achihangana kanene kusoma Ebiblia yoshi. Aderhere ntya: “Ntaliri nasiima kusoma Ebiblia konyine. Kasharhu koshi naligwerhe omuhigo g’okuyisoma yoshi, aliko buli mango naliri nalekera oku chitabu cha Mambo ya Walawi hoshaho.”
2. Bulagurhe orhakwanene kuvunika omurhima akaba orhahikire omuhigo gw’ekiroho wabaga wachihebereho?
2 Akaba wachigerere kuchiheberaho omuhigo wanagambwa kuguhikira, wekalamawe omenye wavunika omurhima. Binazigana kuhema akasanzi, n’okukola bwenene y’omuntu ahikira chiro n’omuhigo gugeke. Okubona oku olonzeze kuhikira omuhigo gwawe, biyerekene oku obwira bwawe haguma na Yehova buli bw’akamaro, n’okolonzeze kumukolera nk’okuwakanagala. Yehova abwene oku obushiru oli wayerekana buli bw’akamaro. Kweri arharhuhemere mpu rhukole ebintu bichubukire obuhashe bwerhu. (Zb. 103:14; Mik. 6:8) Bobola amango wamachiheberaho omuhigo, ochizere oku g’omuhigo ogola wakagala kuhikira. Enyuma y’okuchiheberaho omuhigo, bichi wakaja wajira? Rhurhange rhuganire ku mahano maguma.
OKUZE ENYORHA NENE Y’OKUHIKIRA OMUHIGO GWAWE
Osalire Bwenene y’Opata Nyorha Nene y’Okuhikira Omuhigo Gwawe (Olole echifungo cha 3-4)
3. Bulagurhe okugwarha enyorha kuli kw’akamaro?
3 Kuli kw’akamaro bwenene ogwarhe nyorha nene y’ohikira omuhigo gwawe. Amango ogwerhe nyorha nene y’okuhikira omuhigo gwawe, wajira okwawe koshi y’oguhikira. Rhwakahuzanya enyorha rhugwerhe y’okuhikira omuhigo gwerhu n’omuhusi gunaheka ebote y’echitambara ehihike emunda yiyaja. Nk’echihusi chigenderere kugera, byakashoboka kweri oku oli ayerekeza eyola bote ahika emunda ali aja. Na nk’echihusi yichahusa bwenene, nkabaga chiro akahika embere w’akasanzi emunda ali aja. Konakuguma, okw’enyorha yerhu enali nene, byakashobokana oku kurhwakahikira emihigo yerhu yoshi. Mwene-werhu muguma w’omu El Salvador oyirikirwe David aderhere oku: “Amango ogwerhe enyorha nene, onajira okwawe koshi ogalire. Orhayemeraga chintu chilebe chakubuza kuhikira omuhigo gwawe.” Bobola, bichi wakajira y’ochiyunva ogwerhe enyorha nene?
4. Bichi rhwakahema omu sala? (Wafilipi 2:13) (Olole n’efoto.)
4 Osalire y’ogwarha nyorha nene. Kugerera eroho lyage, Yehova akakuhereza enyorha y’ohikira omuhigo gwawe. (Osome Wafilipi 2:13.) Mango maguma rhunachihebera omuhigo bulala rhumenyere oku rhukwanene kujira ntyo, n’echola chili chintu chinja. Aliko nkabaga kweri rhurhagwerhe enyorha y’okuguhikira. Mwali-werhu muguma w’omu chihugo che Uganda oyirikirwe Norina, aliri mw’eyola hali. Alichihebereho omuhigo g’okuongoza efunzo lye Biblia chiro akaba oku arhaligwerhe nyorha nene bulala aliri awaza oku arhali mwalimu mwinja. Bichi byamurhabalaga? Aderhere ntya: “Nayinja nahema Yehova buli lusiku antabale inkuze enyorha yani y’okuongoza efunzo lye Biblia. Mw’akola kasanzi kan’ako, nachihangana kukuza obufundi bwani b’okuyigiriza. Hagerere myezi migeke, nabona oku enyorha yani yalugire. M’ogola mwaka g’onogola, nahwanzisa mafunzo mabiri me Biblia.”
5. Bichi rhwakakengerako byakarhurhabala rhuyongere enyorha yerhu?
5 Okengere oku bi Yehova akujirire. (Zb. 143:5) Entumwa Paulo aliri akengera oku lukogo lurhakwanenwe Yehova alimuyerekere, n’okujira ntyo kwamuha enyorha y’okukola binene omu kasi ka Yehova. (1 Ko. 15:9, 10; 1 Ti. 1:12-14) Konakuguma, amango oli wakengera bwenene oku bi Yehova akujirire, wanagwarha nyorha nene y’okulonza ohikire omuhigo gwawe. (Zb. 116:12) Waza oku charhabalaga mwali-werhu muguma w’omu Honduras ahikire omuhigo gwage g’okuba painiya w’okukahunda. Aderhere ntya: “Naliri nakengera kangana gurhe Yehova anzigire. Antabere imbe omu lubaga lwage. Andagireko kandi anandanga. Ezola nkengero zanshunika imuzigire bwenene n’okuyongera enyorha yani.”
6. Bichi bindi wakajira y’oyongera enyorha yawe?
6 Ochiseze oku migisho wapata amango wamahikira omuhigo gwawe. Yunva ebyarhabalaga Erika rhwashambalagako burhanzi ahikire omuhigo g’okurhayinja acherehwa. Aderhere ntya: “Nayinja kurhegera oku naliri naheza binene omu kurhahika oku kasanzi oku mbuganano y’amahubiri. Aliko omu kuhika embere w’akasanzi, kwalintabere ingale kulegereza bene-berhu na bali-berhu n’okugeza ebisanzi haguma nabo. Kandi, kwaliri kwantabala mpate amahano menja makantabala insiimire n’okukola bwinja akasi k’amahubiri.” Erika alichisezeze oku nyungu aliri apata omu kuhika kw’eyola mbuganano embere w’akasanzi, anahikira omuhigo gwage. Migisho mihe wakasezako obwenge bwawe? Akaba omuhigo gwawe kuli kujira amajambere omu kusoma Ebiblia n’okusalira, owaze nka gurhe okujira ntyo kwakakomeza obwira bwawe haguma na Yehova. (Zb. 145:18, 19) Akaba omuhigo gwawe kuli kuyerekana ngeso ndebe y’Echikristu, oseze obwenge bwawe ku gurhe okujira ntyo kwakarhuma wagwarha obwira bukomere haguma n’abandi. (Ko. 3:14) Wakajira eliste y’empanvu zoshi zirhumire walonza kuhikira omuhigo gwawe. Oyinje walola kw’eyola liste buli mango. Tomáš, rhwashambalagako burhanzi, aderhere ntya: “Nka hali mpanvu zinene zirhumire nachihangana kuhikira muhigo gulebe, inanchihangana bwenene yimpikira ogola muhigo.”
7. Bichi byarhabalaga Julio na mukage bahikire omuhigo gwabo?
7 Ogeze ebisanzi na balala bakakuheba omurhima ohikire omuhigo gwawe. (Mez. 13:20) Yunva ebyarhabalaga Julio na mukage bahikire omuhigo gwabo oku bilolere akasi k’amahubiri. Aderhere ntya: “Rhwachishoga abera bakarhurhabere kuhikira omuhigo gwerhu, rhwayinja rhwaganira nabo oku bilolere ogola muhigo. Banene mubo babaga bahikire emihigo eli nk’eyo, balirhuhere amahano m’okurhurhabala. Kandi, bera berhu baliri barhubaza gurhe emipango eli y’agenda, banaliri barhuheba omurhima amango rhukenere echola.”
AMANGO NTA NYORHA RHUGWERHE Y’OKUHIKIRA OMUHIGO
Okole Bwenene y’Ohikira Omuhigo Gwawe (Olole echifungo cha 8)
8. Bichi byakarhengerera amango monyine rhulirhwakola oku muhigo amango rhugwerhe enyorha y’okujira ntyo? (Olole n’efoto.)
8 Okuderha okuli, hanagera amango rhwanachiyunva rhweshi nka rhurhagwerhe enyorha y’okuhikira muhigo gulebe. K’okuderha oku rhurhakachigala kuhikira omuhigo gwerhu? Nanga. Rhushambale ku mufano muguma: Echihusi chigwerhe misi minene chakashunika ebote y’echitambara ehike emunda yaja. Aliko buli chihusi chijira emisi yage-yage, nkabaga na siku ziguma hakaba eyi nta chihusi chiliho. K’okuderha oku eyola bote erhagwerhe moteri erhakachigenderera kuchichunda? Nkabaga nanga. Omufano, bote ziguma zinagenda n’omuhusi, zijira omoteri; n’ezindi zijira engasi. Omuntu oli watembeza akakolesa ebyola byoshi yagenderera n’okuhika emunda ali aja. Enyorha yerhu eli nka chihusi; mango maguma enaba eyegwerhe emisi kulusha ezindi siku. Kandi mango maguma rhunachiyunva nka nta misi gurhwarhe yirhuhikira omuhigo gwerhu. Bobola, nka rhulirhwakola oku muhigo gwerhu amango monyine rhuyunvire enyorha, rhurhakagala kuguhikira chiro. Aliko, nka kulala oliwatembeza ebote enagenda n’omuhusi analonza ezindi njira y’ahika emunda ali aja, rhwakachihangana kuhikira omuhigo chiro akaba rhurhachigwerhe enyorha y’okujira ntyo. Okuderha okuli birhayorohere okujira ntyo, aliko wagwarha obusiime amango wamahikira omuhigo gwawe. Embere rhuganire oku birhwakajira, rhurhange rhushambale oku chibazo chakarhengerera.
9. Ka kuli kubi okujira okwerhu koshi yirhuhikira omuhigo gwerhu gw’ekiroho chiro akaba nta nyorha rhugwerhe y’okujira ntyo? Fasiriya.
9 Yehova alonzeze rhumukolere oku bulonza n’obusiime. (Zb. 100:2; 2 Ko. 9:7) Bobola rhukwanene si kugenderera kukola oku muhigo gwerhu gw’ekiroho chiro akaba oku rhurhagusimire? Waza oku mufano gw’entumwa Paulo. Aderha ntya: “Inampana omubiri gwani n’okuguyerekeza nka muja.” (1 Ko. 9:25-27) Chiro n’amango Paulo arhaligwerhe enyorha y’okukola ebi Yehova amubwirire ajirage, aliri achihangana kujira okwage koshi y’abijira. Ka Yehova aliri asiima ebi Paulo aliri amukolera? Nechi! Na Yehova alimugishire eju y’obushiru bwage.—2 Ti. 4:7, 8.
10. Nyungu zihe rhwakapata amango rhwamakola bwenene yirhuhikira muhigo gulebe chiro akaba rhurhagwerhe enyorha y’okujira ntyo?
10 Konakuguma, Yehova anasiima amango ali arhubona rhuli rhwakola bwenene yirhuhikira omuhigo gwerhu chiro akaba nta nyorha rhugwerhe y’okujira ntyo. Bulala amenyere oku chiro akaba nkabaga rhurhasimire ebi rhuli rhwajira, rhwabijira bulala rhumuzigire. Nka kulala Yehova agishaga Paulo, nerhu arhugisha eju y’obushiru bwerhu. (Zb. 126:5) Okurhunali rhwachibonera emigisho ya Yehova, rhwakachiyunva rhugwerhe enyorha y’okuhikira emihigo yerhu. Mwali-werhu muguma w’omu Pologne oyirikirwe Lucyna aderhere ntya: “Mango maguma ntaliri nasiima kuja omu kasi k’amahubiri, ahanene amango naliri nachiyunva nduhire. Aliko omwishingo inangwarha amango namaja oku mahubiri, luba kuhembo lusomeze bwenene.” Bobola, bichi rhwakajira amango nta nyorha rhugwerhe y’okuhikira omuhigo gwerhu.
11. Nka gurhe Yehova akarhurhabala rhukuze engeso y’okuchigala?
11 Osalire y’ogwarha engeso y’okuchigala. Engeso y’okuchigala buli buhashe bunarhabala omuntu arhajiraga nk’okwanachiyunvirhe changwa buli choshi awazize. Echola chinwa chinazigana kugwarha ewazo ly’okubuza enkengero zerhu yirhurhajira echintu chibi. Aliko, kandi birhuhemere rhugwarhe engeso y’okuchigala yirhujira echintu chinja, ahanene amango ebi rhuli rhwakola bikomere changwa amango rhurhagwerhe enyorha y’okubikola. Oyibuke oku, okuchigala chili chigabi ch’etunda ly’eroho, oheme Yehova eroho lyage lichesibwa likurhabale kukuza eyola ngeso y’akamaro. (Lu. 11:13; Gal. 5:22, 23) David, rhwabaga rhwashambereko, afasiriye nka gurhe esala lyamurhabalaga. Alilonzeze ayinje ajira binene oku funzo lyage-lyage. Aderhere ntya: “Naliri nasalira Yehova antabale inkuze engeso y’okuchigala. Kugerera oburhabale bwage, nagala kurhondera eprograme y’efunzo enagenderere.”
12. Nka gurhe akanuni kali omu Muhubiri 11:4 karhurhabere kuhikira emihigo yerhu y’ekiroho?
12 Omenye walinga mpu ehali zibe zinja bwenene. Mu linola gulu, nkabaga birhashobokana chiro, kugwarha ehali zikwirire bwenene. Nka rhulingirize ezola hali, rhurhakafa rhwahikire omuhigo gwerhu chiro. (Osome Muhubiri 11:4.) Mwene-werhu muguma oyirikirwe Dayniel aderhere ntya: “Ehali zikwirire bwenene zirhabaho. Bobola rhurhakwanene kulingiriza, rhukwanene kuhwanza konyine.” Mwene-werhu muguma we Uganda oyirikirwe Paul ayerekene eyindi mpanvu erhumire rhurhakwanene kucherehwesa ebintu: “Amango rhwamahwanza, chiro akaba hali ebibazo, Yehova akarhurhabala.”—Mal. 3:10.
13. Bulagurhe kuli kw’akamaro okuhwanza n’emihigo migeke-geke?
13 Ohwanze n’emihigo migeke-geke. Rhwakabula enyorha bulala bikomere bwenene okuhikira omuhigo gwerhu. Akaba ntyo kubili emwawe, wakacha omuhigo gwawe bigabi-bigabi? Akaba omuhigo gwawe kuli kukuza ngeso ndebe nyinja, wakahwanza kuyiyerekana omu rhuntu rhugeke-geke? Akaba omuhigo gwawe kuli kusoma Ebiblia yoshi, wakahwanza omu kuyinja wasoma bigabi bigeke-geke? Tomáš, rhwashambalagako omu murhondero gwa gunola mwazi, waliri alwisa y’ahikira omuhigo gwage g’okusoma Ebiblia yoshi mu mwaka muguma, Aderhere ntya: “Narhegera oku nalichishogere kujira obusomi juba-juba. Bobola, nachishoga okushuba kupima, aliko lero, narhola omuhigo g’okusoma buli lusiku chigabi cha sura nguma n’okuyikengerako. Naho, nahwanza kusimira obusomi bwani.” Oku Tomáš’ analiri asiimira obusomi bwage, ahwanza kusoma mu bisanzi binene. Buzinda asoma Ebiblia yoshi.c
OMENYE WAVUNIKA OMURHIMA AKABA ECHINTU CHILEBE CHARHENGEGERE CHAKARHUMA ORHAHIKIRA OMUGIKO GWAWE
14. Bichi byakarhengerera byakarhuma byakukomerera kuhikira omuhigo gwawe?
14 Ech’okugayisa kuli kumenya oku, chiro akaba rhugwerhe enyorha engana gurhe changwa rhwakachigala kangana gurhe, hakaba eyi hachili ebintu byakarhuma rhurhahikira omuhigo gwerhu. Omufano, “ebihe(ebintu) birhalipangirwe” byakarhengerera n’okurhulya ebisanzi rhwakakoleseze yirhuhikira omuhigo gwerhu. (Muh. 9:11) Rhwakahurana ebibazo n’echola chanarhuma rhwachiyunva rhuvunikire omurhima n’okugehya emisi yerhu. (Mez. 24:10) Bulala rhurhali bashinganyanya, rhwakakola amagosa n’amola magosa manarhulerhera bibazo binene byakarhuma byarhukomerera kuhikira omuhigo gwerhu. (Ro. 7:23) Changwa rhwakaba rhuluhire. (Mt. 26:43) Bichi byakarhurhabala yirhugala kuhima chintu chilebe chakarhuma rhurhahikira omuhigo gwerhu?
15. Akaba ogwerhe chintu chilebe chili chakubuza kuhikira omuhigo gwawe, k’okuderha oku wagambirwe si? Fasiriya. (Zaburi 145:14)
15 Oyibuke oku akaba chintu chilebe chamarhengerera, arhali k’okuderha oku orhakachihikira omuhigo gwawe. Ebiblia ederhere oku mango maguma nkabaga rhwakahurana n’ebibazo byenkulikirane. Aliko rhwakachihangana kuhikira omuhigo gwerhu ahanene oku burhabale bwa Yehova. (Osome Zaburi 145:14.) Mwene-werhu oyirikirwe Philip, rhwabaga rhwashambereko embere aderhere ntya: “Inta chiseza bwenene oku bintu byarhumire intahikira omuhigo gwani. Ahali h’okujirantyo, inanchiseza okuntu nakashuba kugenderera kukola yimpikira ogola muhigo.” David rhwabaga rhwashambereko aderhere ntya: “Inachihangana kubona ebyakambuza kuhikira omuhigo gwani nka chirhali chibazo, saliko nanabona oku luli rozo l’okuyerekana kangana gurhe inzigire Yehova.” Omu kuchihangana kuhikira omuhigo gwawe chiro byakaba bikomere oku buhikira, wanayereka Yehova oku olonzeze kumusimisa. Yehova akwanene kuchiyunva asiimire bwenene amango ali akubona oli wagenderera kuchihangana y’ohikira omuhigo gwawe!
16. Bichi wakayiga akaba chintu chilebe charhengerere charhumire orhahikira omuhigo gwawe?
16 Oleke echintu chilebe chakubuzize kuhikira omuhigo gwawe chikuyigirize bintu bilebe. Owaze oku byarhumaga chintu chilebe charhengerera onachibaze ntya, ‘Bichi nakajira y’echila chirhashuba kumpikira?’ (Mez. 27:12) Aliko mango maguma nk’abikukomerere bwenene kuhikira omuhigo gwawe, echola chakayerekana oku wachihere omuhigo gurhalukire obuhashe bwawe. Akaba obwene oku obola buli bukweri ku woyo, wakashuba kuwaza akaba omuhigo gwawe gunakwanene.d Orhawazaga oku wagambirwe amango orhahikire omuhigo gwawe n’okubona nka birhakagalikene oku guhikira.—2 Ko. 8:12.
17. Bulagurhe rhukwanene kuyibuka ebirhwayeneze?
17 Ogenderere kuyibuka omuhigo warhangire kuyeneza. Ebiblia ederhere oku “Mungu arhali munya-kubula okunali mpu ayibirire akasi kenyu.” (Ebr. 6:10) K’okuderha oku nawe orhakwanene kuyibirira ebiwayeneze. Echola chakurhabala kukuza obwira bwawe haguma na Yehova, okubwira abandi oku bimulolere, nkabaga n’okubatizwa. Oku wanachihanganire kuhikira emihigo yawe y’ekiroho omu mango magerere, kuwanachihangana kujira amaja-mbere y’ohikira omuhigo gwawe gwa mu ganola mango.—Flp. 3:16.
Obone Enjira Yehova Ali Akurhabalamo ok’Oli Wachihangana Kuhikira Omuhigo Gwawe (Olole echifungo che 18)
18. Bichi rhukwanene kujira amango rhuli rhwakola bwenene yirhuhikira omuhigo gwerhu? (Olole n’efoto.)
18 Kugerera oburhabale bwa Yehova, rhwakahikira omuhigo gwerhu, kuguma n’olala oli watembeza ebote erhagwerhe omoteri enagenda n’echihusi, anachihangana oku busiime ahike emunda ali aja. Aliko oyibuke oku, banene banatembeza eyola bote enagenda n’echihusi banasiimira olugenzi. Konakuguma, ochihangane kurhegera kangana gurhe Yehova ali akurhabala, kandi akurhabala ogwarhe obusiime amango oli wakola y’ohikira emihigo yawe. (2 Ko. 4:7) Akaba orhaluhire, wapata eyindi migisho minene bwenene.—Gal. 6:9.
OLWIMPO 126 Ukuwe Macho, Usimame Imara, Ukuwe na Nguvu (Obe Masu, Oyimange Buzira Kudundwa, Ogwarhe n’Emisi)
a Buli mango olubaga lwa Yehova lunarhuheba omurhima rhuchihebereho emihigo y’ekiroho. Gurhe akaba rhwachihebereho omuhigo aliko rhulirhwalwisa bwenene yirhuguhikira? Gunola mwazi gwarhuhereza amahano malengene makarhurhabala kuhikira emihigo yerhu.
b AMAFASIRIYO M’EBINWA: Omuhigo gw’ekiroho gwakahebamo echintu choshi-choshi oli wachihangana kukola bwinja changwa kuhikira, y’ogala kukolera Yehova bwenene n’okusimisa omurhima gwage. Omufano, wakachiheberaho omuhigo gwakakurhabala ogwarhe ngeso zilebe z’Echikristu changwa okuntu wakajira amajambere omu buharamye bwawe, obusomi bwe Biblia, efunzo lyawe-lyawe changwa akasi k’okuhubiri.
c Olole echitabu Faidika na Elimu ya Shule ya Huduma ya Kiteokrasi (Okuntu Wakayunguka n’Amasomo m’Akasi k’Echiteokrasi), bukurasa 10-11, chifungo 4.
d Yopata myazi minene olole omwazi g’okuyiga “Uwe na Matarajio Yenye Usawaziko, na Uwe Mwenye Shangwe,” (Ogwarhe Olugero omu by’Olangalire, Onagwarhe Obusiime) Munara g’omulanzi gwa 15, Mwezi gwa 7, 2008.