Bapatiso Keristen Taudia ese Dirava Kamonai Henia Karana Idia Tahua Noho
“To oi be Dirava ena tauna, . . . Kara maoromaoro, Dirava badinaia kara, . . . do oi tahua be namo.”—1 TIMOTEO 6:11.
1. Bema ta ia henanadai, Oiemu mauri lalonai, edena dina be dina badana, dahaka do oi haere? Badina be dahaka unai bamona oi haere?
OIEMU mauri lalonai, edena be dina badana? Bema oi be Iehova ena bapatiso Witness tauna ta, sedira do oi gwau: ‘Lau bapatiso dinana!’ Momokani, oiemu mauri lalonai, bapatiso be kara badana. Taunimanima iboudiai vairadiai oi hahedinaraia oi be gari lasi dekenai Iehova dekenai oi gwauhamata iena ura oi karaia totona. Bapatiso oi abia neganai, Atai Herea Diravana, Iehova ese iena hesiai gaukara totona oi ia abia hidi dinana ia makaia.
2. (a) Edena laulau hereva amo oi hahedinaraia diba oiemu Keristen mauri dalana dekenai bapatiso be kara ginigabena lasi? (b) Oi do bapatiso lasi neganai, oi be dahaka oi karaia oi hegaegae totona?
2 To, oiemu Keristen maurina lalonai, bapatiso be kara ginigabena, a? Lasi momokani! Haheitalai be inai: Tano momo dekenai, headava aria ese hegaegae negana (hegeregere maoheni negana) ia hadokoa. To, unai ese headava taudia ruaosi edia noho hebou negana ia matamaia. Unai hegeregerena, oiemu bapatiso ese hegaegae negana ia hadokoa bona bapatiso abia totona oi be gaukara haida oi karaia oi hegaegae totona. Dirava bona Keriso dekenai diba oi abia. (Ioane 17:3) Oi ese Iehova, Dirava momokanina, oi abidadama henia matamaia. Keriso oi abia dae oiemu Hahemauri Tauna bamona, bona Bible oi abia dae Dirava ena Hereva bamona. (Kara 4:12; 1 Tesalonika 2:13; Heberu 11:6) Unai abidadama oi hahedinaraia oiemu mauri dala gunana amo oi helalo-kerehai bona kara maoromaoro ena dala dekenai oi raka matamaia. (Kara 3:19) Bena oiemu lalona oi hadaia Iehova dekenai oi gwauhamata totona bona iena ura oi karaia totona. (Mataio 16:24) Vadaeni, bapatiso oi abia.—Mataio 28:19, 20.
3. (a) Edena dala ai ita hahedinaraia diba iseda bapatiso ese Dirava dekenai gwauhamata hesiai maurina ia matamaia? (b) Dahaka henanadai idia vara, bona badina be dahaka haere ita laloa bada?
3 To, oiemu bapatiso ese gwauhamata, helaga hesiai maurina Dirava dekenai ia hadokoa lasi, to ia hamatamaia. Bible ia stadilaia tauna ta ia hereva hegeregerena, namo lasi Keristen maurina be ‘nega sisina sibona lalonai gaukara be bada, to murinai gaukara lasi.’ Oi be edena bamona oi hahedinaraia diba oiemu bapatiso be gaukara badana ta ‘nega sisina sibona lalonai’? Oiemu mauri ibounai lalonai Dirava oi badinaia karana be dahaka? Badina be dahaka oi tahua be gau badana? Edena dala ai oiemu mauri lalonai unai kara oi habadaia diba? Haere ita diba be gau bada herea, badina bema ita ura ia mai noho dinana, Iehova ena hahemaoro dinana amo do ita roho mauri, namona be ita be ‘Dirava badinaia karadia ita karaia.’—2 Petero 3:11, 12.
Dirava Kamonai Henia Kara ena Anina
4 Lagani 61 bona 64 C.E. ena huanai, Dirava ese aposetolo Paulo ia veria iena revareva ginigunana Keristen hahediba tauna Timoteo dekenai ia torea totona. Ia ese moni ura henia momo karana ena dika ia herevalaia murinai, Paulo ia torea: “To oi be Dirava ena tauna, oi ese inai bamona kerere dekena amo do oi raka siri. . . . Dirava badinaia kara, . . . do oi tahua be namo.” (1 Timoteo 6:9-11) Unai neganai, Timoteo ena lagani be reana 30 mai kahana. Ia be aposetolo Paulo ida, gabu momo dekenai idia loaloa vadaeni bona siahu ia abia, kongregesen lalodiai, naria taudia bona hesiai taudia dekenai dagi ia henidia totona. (Kara 16:3; 1 Timoteo 5:22) To, Paulo ese unai gwauhamata, bapatiso, lo Keristen tauna ia sisiba henia ia ese Dirava kamonai henia karana ia tahua totona.
5.“Dirava kamonai henia” herevana ena anina be dahaka?
5 Paulo be unai hereva “Dirava kamonai henia” ia gwauraia neganai, iena hereva ena anina be dahaka? Gunaguna Greek herevana (eu·seʹbei·a) idia hahanaia diba “Dirava matauraia bada mai hoa karana danu.” Unai hereva ena anina dekenai inai hereva idia torea: “Gunaguna idia noho taudia be eusebeia idia gwauraia neganai anina be idia laloa ta ta sibona be tomadiho karana ia karaia . . . to Roma taudia edia nega lalonai, Greek gado dekenai unai hereva ena anina be ‘kara momokani mai abidadama.’ . . . Keristen taudia dekenai eusebeia ena anina be Dirava kamonai henia karana hereadaena.” (Nigel Turner ese ia torea bukana, Christian Words) Unai dainai, Bible dekenai, unai hereva ‘Dirava kamonai henia karana’ anina be Iehova Dirava dekenai hemataurai eiava abidadama oi hahedinaraia.
6. Keristen tauna be edena dala ai ia hamomokania ia ese Dirava ia kamonai henia?
6 To, Dirava kamonai henia kara be tomadiho kara ena mamina sibona lasi. ‘Tau-anina ai lauma be lasi neganai ia mase vadaeni’ hegeregerena, namona be mauri dalana dekenai Dirava kamonai henia kara ia hedinarai danu. (Iakobo 2:26) William Barclay be New Testament Words bukana dekenai ia torea: “[Eu·seʹbei·a bona unai bamona hereva] edia anina be hemataurai bona hoa bada herea danu sibona lasi, to anina be unai hoa ena lalohadai hegeregerena tomadiho karana do idia karaia, bona mauri dalana lalonai kamonai karana idia hahedinaraia unai hemataurai karana hegeregerena.” Eu·seʹbei·a ena anina be “mauri dalana ibounai lalonai oi diba Dirava ese oiemu kara ia itaia.” (Michael Green ese The Second Epistle General of Peter and the General Epistle of Jude ia torea) Namona be Keristen tauna ese iena mauri dalana amo ia hamomokania ia be Iehova ia ura henia momokani.—1 Timoteo 2:2; 2 Petero 3:11.
Ia Hekwarahi Bada be Namo
7 To Dirava kamonai henia karana hahedinaraia totona, dahaka oi karaia be namo? Oi bapatiso sibona be hegeregere, a? Namona be oi laloa, ena be ia bapatiso vadaeni, to Timoteo ia hagoadaia ia “tahua noho” totona.a (1 Timoteo 6:11) Ita itaia diba, Paulo ia laloa lasi hahediba tauna Timoteo be Dirava ia kamonai henia lasi. To, ia ese ia hagoadaia bada unai kara ia tahua noho mai kara momokani bona mai kara goada ida. (Filipi 3:14 danu hahegeregerea.) Unai ia hahedinaraia unai kara be ena mauri dinadia ibounai lalonai do ia karaia. Timoteo, bapatiso Keristen taudia iboudiai bamona, ese iena kamonai henia karana Dirava dekenai ia habadaia diba.
8. Petro be edena dala ai ia hahedinaraia gwauhamata, bapatiso Keristen tauna ese Dirava kamonai henia karana ia tahua neganai do ia hekwarahi bada?
8 Gwauhamata, bapatiso Keristen tauna ese Dirava kamonai henia karana ia tahua totona, do ia hekwarahi bada be namo. Bapatiso Keristen taudia, ‘Dirava ena mauri bona iena kara’ idia abia diba taudia, ia torea henia neganai, aposetolo Petro ia gwau: “Unai dainai, mai lalona ibounai danu umui goada karaia, bona emui abidadama dekenai kara namo umui atoa kau, emui kara namo dekenai diba umui atoa kau, emui diba dekenai boga-auka umui atoa kau, emui boga-auka dekenai haheauka umui atoa kau, emui haheauka dekenai Dirava badinaia karana umui atoa kau.” (2 Petero 1:4-6, NW) Ita itaia diba, bapatiso ita abia gwauraia neganai, abidadama ita abia be namo. To, bapatiso murinai, namo lasi iseda gaukara ita karaia siahu lasi bamona, bona Keristen toana ena kopina sibona ita hahedinaraia, bona ita laloa unai be hegeregere. To, Keristen mauri lalonai, namona be ma kara namodia, Dirava kamonai henia kara danu, ita karaia bona iseda abidadama dekenai ita hakapua. Petro ia gwau do ita hekwarahi bada.
9. (a) Edena dala ai unai Greek hereva, ita hahanaia “atoa kau”, ese ia hahedinaraia Dirava kamonai henia karana ita habadaia totona do ita hekwarahi bada? (b) Petro ese ita ia hagoadaia dahaka ita karaia totona?
9 Petro ese ia gaukaralaia Greek hereva, “atoa kau” (e·pi·kho·re·geʹo) ena anina be mai ena sivarai bona hekwarahi ena bada ia hahedinaraia. Unai hereva be (kho·re·gosʹ) amo idia abia bona ena anina be “ane abia taudia ia gunalaia tauna.” Unai hereva idia gaukaralaia tau ta ese drama hadibaia dekenai ane abia taudia edia moni ia henia neganai. Unai bamona taudia be edia hanua idia laloa bada dainai, sibodia edia moni amo davana idia henia. Unai taudia ese drama namona ta idia durua neganai idia be moni bada negea karana idia heagilaia. Gabeai unai hereva (kho·re·gosʹ) ena anina be “atoa, henia bada.” (2 Petero 1:11 danu hahegeregerea.) Unai dainai, Petro ese ita ia hagoadaia, Dirava kamonai henia karana sisina sibona ita karaia lasi, to unai kara ita hahedinaraia iseda dala iboudiai dekenai.
10, 11. (a) Badina be dahaka Dirava kamonai henia karana ita habadaia bona ita hahedinaraia totona, ita hekwarahi be gau namona? (b) Edena dala ai unai hekwarahi dekenai ita kwalimu diba?
10 Badina be dahaka Dirava kamonai henia kara ita hahedinaraia totona, do ita hekwarahi bada? Badina mai iseda kara dika dainai ita hekwarahi. “Taunimanima . . . be maragi negana amo edia laloa be dika” dainai, Dirava kamonai henia mauri dalana be mai hekwarahi sisina. (Genese 8:21; Roma 7:21-23) Aposetolo Paulo ia gwau: “Keriso Iesu danu idia hakapua dainai Dirava badinaia idia ura taudia ibounai ese dagedage ena hisihisi do idia abia.” (2 Timoteo 3:12) Oibe, bema Keristen tauna ia ura Dirava ia hamoalea, namona be tanobada amo iena kara be idau. Iena kara bona iena ura be idau. Iesu ese ia sisiba henia hegeregerena, tanobada dikana ena taunimanima ese unai Keristen tauna do idia inai henia.—Ioane 15:19; 1 Petero 4:4.
11 To, unai hekwarahi do ita hanaia diba, badina ‘Iehova ia diba edena dala ai hahetoho amo Dirava kamonai henia taudia ia hamauridia.’ (2 Petero 2:9) To, ita danu ita gaukara be namo Dirava kamonai henia kara ita tahua noho totona be gau badana.
Dirava Kamonai Henia Karana Dekenai Diba Ita Abia Noho
12 Edena dala ai Dirava kamonai henia karana dekenai diba oi abia unai kara oi habadaia totona? Aposetolo Petro ese ita ia hadibaia. Petero Iharuana 1:5 bona 6 dekenai, ia ese iseda abidadama dekenai ita atoa kau karadia ia gwauraidia neganai, ia ese diba ia torea guna bena murinai Dirava kamonai henia karana ia torea. Unai karoa lalonai, ia torea vadaeni: “Dirava ese iena siahu dekena amo iseda mauri hanamoa gaudia ibounai, bona ia badinaia totona goada ibounai ita dekenai ia henia vadaeni. Ita durua totona, Dirava ese iena diba bada ita dekenai ia harihari henia. . . . Bona ita ia abia hidi Tauna danu ita diba momokani.” (2 Petero 1:3) Unai dainai, Petro ese Dirava kamonai henia karana ia herevalaia neganai, ia laloa namona be Iehova dekenai diba maoromaoro ita abia danu.
13. Badina be dahaka diba maoromaoro ita abia Dirava kamonai henia karana ita habadaia totona be gau badana?
13 Momokani, diba maoromaoro be lasi neganai, ita be dala lasi Dirava kamonai henia kara ita hahedinaraia totona. Badina be dahaka? Oi laloa, Dirava kamonai henia kara be Iehova dekenai ita karaia bona unai ita hahedinaraia iseda mauri dalana amo. Unai dainai, Iehova dekenai diba maoromaoro ita abia be gau badana, badina unai kara amo ia do ita diba namonamo, ia ita diba momokani. Iena kara bona iena dala iboudiai do ita diba. Unai sibona lasi, to anina be ita ura ena kara ita tohotohoa. (Efeso 5:1) Iehova dekenai iseda diba ia bada ia lao neganai, bona iseda mauri lalonai iena kara bamona ita karaia neganai, iseda diba ia dekenai ita habadaia noho. (2 Korinto 3:18; 1 Ioane 2:3-6 danu hahegeregerea.) Unai amo, Iehova ena kara hereadaedia do ita laloa bada, bona iseda Dirava kamonai henia karana ita habadaia diba.
14. Diba maoromaoro ita abia totona, ita sibona ita stadi neganai, dahaka ita stadilaia be namo, bona badina be dahaka?
14 Edena dala ai unai diba maoromaoro oi abia diba? Abia haraga dalana ta be lasi. Diba maoromaoro ita abia totona, namona be ita hekwarahi bada Dirava ena Hereva bona Bible ena hereva idia torea bukadia ita stadilaia. Unai bamona ita sibona ita stadi neganai, namona be hanaihanai Bible ita duahia, Haroro School ese sediual idia gwauraia hegeregerena. (Salamo 1:2) Bible be Iehova ena harihari gauna ta dainai, bema ita sibona Bible ita stadilaia neganai unai ese ia hahedinaraia ita be unai harihari gauna ita laloa bada. Oi sibona emu stadi karana ese dahaka ia hahedinaraia Iehova ese oi ia henia lauma gaudia oi laloa bada, eiava?—Salamo 119:97.
15, 16. (a) Dahaka ese ita ia durua ita sibona Bible ita stadilaia ena ura ita habadaia totona? (b) Bema ita sibona Bible ita stadilaia, Dirava kamonai henia karana ita habadaia totona, Dirava ena Hereva ita duahia neganai dahaka ita karaia be namo?
15 Momokani, haida dekenai duahiduahi bona stadi karana ia auka. To, bema nega oi atoa bona oi hekwarahi noho, Bible stadilaia karana ena ura oi goadalaia diba. (1 Petero 2:2) Oi totona, Iehova Dirava ese ia karaia vadaeni gaudia, ia karaia noho gaudia, bona gabeai do ia karaia gaudia, oi laloa bada neganai, oiemu kudou ese oi do ia doria ia dekenai diba oi tahua totona.—Salamo 25:4.
16 To bema oi sibona Bible oi stadilaia badina oi ura Dirava dekenai oiemu kamonai henia karana oi habadaia, namo lasi oi stadilaia buka ena rau oi duahia kava, oiemu darana dekenai diba oi atoa totona sibona. To, Dirava ena Hereva ena kahana ta oi duahia neganai, nega oi atoa oi laloa namonamo totona, oi sibona oi henanadai henia inai bamona: ‘Iehova ena manada karadia bona daladia dekenai dahaka diba lau abia? Edena dala ai lau be Iehova bamona do lau karaia diba unai kara hegeregerena?’
17. (a) Hosea bukana amo dahaka ita diba Iehova ena hebogahisi karana dekenai? (b) Iehova ena hebogahisi ita laloa neganai, unai ese ita edena bamona ia durua?
17 Haheitalai ta oi laloa. Vanegai, Haroro School dekenai Hosea bukana dekenai idia duahiduahi. Unai Bible bukana oi duahia murinai, reana inai bamona oi sibona oi henanadai henia diba: ‘Inai buka amo, dahaka diba lau abia Iehova dekenai—iena kara bona iena dala dekenai?’ Gabeai Bible buka haida idia torea taudia ese Hosea bukana idia herevalaia momo, unai ese ia hahedinaraia Iehova ena hebogahisi karana dekenai diba bada ita abia. (Mataio 9:13 be Hosea 6:6 danu oi hahegeregerea; Roma 9:22-26 be Hosea 1:10 bona Hos 2:21-23 danu oi hahegeregerea.) Hosea ena kara iena hahine, Gomera dekenai ese ia haheitalaia Iehova ia ura Israel dekenai hebogahisi ia hahedinaraia. (Hosea 1:2; 3:1-5) Ena be Israel dekenai, rara bubua kara, henao kara, heudahanai kara, bona kaivakuku tomadiho henia kara idia bada, to Iehova be ‘Israel ena kudou dekenai ia hereva.’ (Hosea 2:13, 14; 4:2) Iehova ese hebogahisi ia henia be iena maduna lasi, to do ia karaia “sibona ena ura dainai,” bema Israel taudia be edia kudou amo idia helalo-kerehai bona edia kara dika idia rakatania. (Hosea 14:4; Hosea 3:3 danu oi hahegeregerea.) Iehova ena hebogahisi bada karana dekenai oi laloa neganai, oiemu kudou do ia hamarerea, bona ia kahirakahira dekenai oi do ia veria.
18. Hosea ese Iehova ena hebogahisi ia herevalaia hegeregerena laloa momo neganai, oi sibona dekenai dahaka henanadai oi henia?
18 To ma gaukara haida do oi karaia be namo. Iesu ia gwau: “Bogahisihisi taudia be idia namo, Dirava ena bogahisihisi do idia davaria.” (Mataio 5:7) Unai dainai, Hosea bukana ese Iehova ena hebogahisi dalana ia gwauraia bada karana oi laloa neganai, oi sibona oi henanadai henia: ‘Lauegu kara ma haida dekenai, edena dala ai Iehova ena hebogahisi karana lau hahedinaraia diba? Bema lau dekenai ia kerere tadikaka eiava taihu ia noinoi unai kerere lau laloaboio totona, “mai moale danu,” lau laloaboio diba, a?’ (Roma 12:8; Efeso 4:32) Bema kongregesen dekenai oi be elda ta, oi sibona oi henanadai henia: ‘Hahemaoro komiti ena kara lau karaia neganai, edena dala ai Iehova lau tohotohoa diba, badina Iehova be kerere ia “gwauatao totona ia hegaegae,” kara kerere tauna ese kudou amo helalo-kerehai karana ia hahedinaraia momokani neganai?’ (Salamo 86:5; Hereva Lada-isidia 28:13) ‘Hebogahisi lau hahedinaraia totona, dahaka lau tahua be namo?’—Hosea 5:4 bona Hos 7:14 oi hahegeregerea.
19, 20. (a) Bible oi stadilaia namonamo neganai, dahaka do ia vara? (b) Dirava kamonai henia karana ita habadaia totona, dahaka ese ita ia durua diba, bona sivarai gabena be dahaka do ia herevalaia?
19 Unai bamona dala dekenai oiemu Bible oi stadilaia namonamo neganai, namo bada do oi davaria diba! Oiemu kudou do ia moale bada Iehova ena kara namodia oi laloa neganai. Bona oiemu mauri dekenai unai kara oi tohotohoa neganai, ia dekenai oi ura henia momo karana oi goadalaia diba. Unai amo Iehova ena gwauhamata, bapatiso hesiai tauna bamona, Dirava kamonai henia kara do oi tahua.—1 Timoteo 6:11.
20 Unai kara namona oi habadaia totona, Iesu Keriso—Dirava kamonai henia karana ia hahedinaraia goevagoeva tauna—dekenai oi itaia. Iesu ena haheitalai oi tohotohoa neganai, edena bamona unai ese oi ia durua Dirava kamonai henia kara oi hahedinaraia totona? Rau X ena sivarai ese unai bona henanadai haida do ia herevalaia.
[Footnote]
a The New International Dictionary of New Testament Theology buka ia gwau gunaguna ena toretore dekenai, Greek hereva, di·oʹko (“tahua”), ena “[anina korikori] be, ia murinai oi heau oi abia totona, . . . bona [laulau dekenai anina be], gau ta oi tahua goadagoada, mai ura bada danu, unai gau oi abia totona.”
Edena Bamona Oi Haere?
* Badina be dahaka oiemu Keristen mauri dalana dekenai, bapatiso be oiemu kara ginigabena lasi?
* “Dirava kamonai henia” ena anina be dahaka, bona edena bamona unai kara oi hahedinaraia diba?
* Badina be dahaka Dirava kamonai henia karana oi habadaia totona oi hekwarahi be namo?
* Edena dala ai Dirava kamonai henia karana oi habadaia diba?
4. Paulo ese Timoteo ia sisiba henia dahaka ia karaia totona, bona unai neganai Timoteo be dahaka ia karaia vadaeni?
7. Ena be Timoteo ia bapatiso vadaeni, to Paulo ese Timoteo ia hagoadaia Dirava kamonai henia karana ia “tahua” neganai, iena hereva ena anina be dahaka?
12. Petro be edena dala ai ia hahedinaraia dahaka ita karaia Dirava kamonai henia karana ita habadaia totona?