Dahaka Dainai Dirava Oi Hesiai Henia?
Dirava ia gari henia king ta be nega ta iena natuna dekenai inai sisiba ia henia, ia gwau: “Oiemu tamana ena Dirava dekenai do oi manada momokani, bona iena hesiai gaukara do oi karaia mai oiemu kudouna ibounai, bona mai oiemu lalona tamona [“lalo moale,” NW ] danu.” (1 Sivarai 28:9) Ia hedinarai goevagoeva, Iehova ia ura iena hesiai taudia be mai moale bona mai tanikiu ida ia idia hesiai henia.
ITA Iehova ena Witnes taudia ita diba momokani Baibel ena gwauhamata be nega ginigunana idia herevalaidia neganai, iseda kudouna be moale amo ia honu. Dina iboudiai, Dirava ena ura dekenai gau matamatana ta ita dibaia. Iehova ita dibaia namonamo noho lalonai, ‘mai iseda kudouna ibounai bona mai iseda lalo-moale danu’ iena hesiai gaukara ita karaia urana ia goada ia lao danu.
Iehova ena Witnes taudia ai idia lao taudia momo be edia mauri lalonai mai moale ida Iehova idia hesiai henia noho. To, Keristani taudia haida be idia hamatamaia namo herea, to gabeai, Dirava hesiai henia ena badina korikoridia idia reaia. Oi dekenai unai ia vara danu, a? Bema ia vara neganai, oi lalo-metau lasi. Oi haboioa moalena be do oi abia lou diba. Edena dala ai?
Oiemu Hahenamo Oi Lalodia
Gau ginigunana be, dina ta ta lalodiai, Dirava ena amo oi abia hahenamodia oi lalodia namonamo. Iehova ena harihari gaudia namodia oi laloa: ia ese ia havaraia gaudia idauidau—herevana taga taudia eiava ogogami taudia to ita abia gaudia—aniani bona inuinu gaudia, tauanina ena goada, oiemu diba Baibel dekenai, bona harihari gauna badana be iena Natuna ia henia. Iena mase ese dala ia kehoa, mai lalo-goeva ida Dirava oi hesiai henia totona. (Ioane 3:16; Iamesi 1:17) Dirava ena kara namodia oi laloa noho neganai, ia oi laloa bada karana do ia goada ia lao danu. Oi totona ia karaia gaudia ibounai oi laloa bada dainai, emu kudouna amo do oi ura ia oi hesiai henia. Momokani oi be salamo torea tauna bamona do oi mamia matamaia lou, ia gwau: “Lohiabada e, lauegu Dirava, oiemu durua karadia ai dekenai be momo herea. Tau ta be oiemu kara bamona ia karaia diba lasi. . . . Oiemu kara bona laloa be momo herea, duahia diba lasi.”—Salamo 40:5.
Unai hereva be Davida ese ia torea, iena mauri lalonai hekwakwanai momo ia davaria. Davida be tau matamata neganai, nega momo tau dikana Saulo bona iena naria taudia edia amo ia hunia badina do idia alaia garina. (1 Samuel 23:7, 8, 19-23) Davida danu be ena manoka gaudia ia haheaukalaia. Ia ese Salamo 40 lalonai unai ia hahedinaraia: “Dika momo herea be lau dekenai idia ginidae vadaeni, duahia diba lasi. Lauegu kara dika ese unai dika idia havaraia vadaeni. Unai dainai lauegu matana ese, gau idia itaia namonamo lasi. Unai dika be momo herea, lauegu kwarana ena huina edia momo idia hanaia.” (Salamo 40:12) Oibe, Davida be hekwakwanai ia davaria, to unai ese ia hamanokaia momokani lasi. Hekwakwanai idia vara, to Iehova ese ia hanamoa daladia sibona ia laloa bada, bona ia davaria unai hahenamo ese iena lalo-metau ia hereaia.
Bema emu hekwakwanai ese oi idia hametaua mamina oi abia eiava oi hegeregere lasi mamina oi abia neganai, namona be Davida ia karaia bamona, mani emu hahenamo oi lalodia. Oibe, unai bamona hahenamo laloa bada karana ese oi ia doria Iehova dekenai sibona oi henia; unai bamona lalohadai ese oi do ia durua danu, oi haboioa moalena oi abia lou totona bona oi ia durua, mai tanikiu bona moale ida Iehova oi hesiai henia noho totona.
Kongregesen Heboudia amo Heduru Ita Abia
Iehova ena kara namodia ita lalodia namonamo sibona lasi, to eda Keristani tadikaka danu ita hebamo be namo. Dirava idia lalokau henia bona idia ura ia idia hesiai henia tatau, hahine, bona matamata taudia ida ita hebou hanaihanai neganai, goada ita abia. Edia haheitalai ese iseda lalona do idia veria bona mai lalona ibounai ida Iehova ena hesiai gaukara do ita karaia. Kingdom Hall dekenai ita lao ese idia do ia hagoadaia danu.
Momokani, bema gaukara aukana amo ruma dekenai ita giroa lou eiava hekwakwanai haida eiava manoka gaudia haida dainai ita lalo-manoka, Kingdom Hall dekenai hebou totona ita lao be reana do ia auka. Unai nega lalonai, sibona ita doria auka be namo, ‘iseda tauanina ita botaia’ bamona, unai dala ai Keristani taudia ida ita hebou ena hahegani do ita badinaia.—1 Korinto 9:26, 27; Heberu 10:23-25.
Bema unai ia vara, do ita laloa Iehova ita lalokau henia momokani lasi, a? Lasi momokani. Lo Keristani taudia edia lalokau Dirava dekenai be ta ese ia gorea diba lasi, to idia be idia hekwarahi bada Dirava ena ura idia karaia totona. (Luka 13:24) Aposetolo Paulo be unai bamona Keristani tauna ta. Ia be inai dala amo iena hemami ia gwauraia hedinarai: “Lau diba egu lalona dekenai bona egu kudouna dekenai be namo ta ia noho lasi. Badina be lau ura kara namo do lau karaia, to karaia totona be lau hegeregere lasi. Kara namodia lau ura karaia neganai, be lau karaia diba lasi. Bona kara dikadia lau ura lasi karaia neganai, be lau karaia inai.” (Roma 7:18, 19) Bona Korinto taudia ia hamaorodia ia gwau: “To gau tamona, Sivarai Namona lau harorolaia dainai lau heagi diba lasi. Badina unai bamona do lau karaia be Dirava ese ia oda vadaeni. . . . Bema lauegu ura sibona dainai inai gaukara lau karaia neganai, davana lau abia be namo. To inai be Dirava ena oda dainai lau karaia.”—1 Korinto 9:16, 17.
Ita momo hegeregerena, Paulo be kara dika ena siahu ese ena kara namo karaia urana ia koua toho. To, kara dika ena siahu ia tuari henia, bona nega momo ia kwalimu. Momokani, Paulo be ia sibona ena goada dekenai unai ia karaia lasi. Ia gwau: “Keriso ese lau ia hasiahua, vadaeni gau ibounai lau goadalaia diba.” (Filipi 4:13) Iehova ese Paulo dekenai siahu ia henia hegeregerena, bema kara maoromaoro karaia totona heduru oi noia, oi dekenai siahu do ia henia. (Filipi 4:6, 7) Unai dainai emu “abidadama lalonai do [oi] gini goada noho,” bena Iehova ese oi do ia hanamoa.—Iuda 3.
Oi laloa lasi oi sibona ese unai tuari do oi karaia. Iehova ena Witnes taudia edia kongregesen lalonai, lo Keristani elda taudia, idia danu be mai goada ida ‘abidadama totona idia gini goada noho taudia,’ be idia hegaegae oi idia durua totona. Bema heduru totona elda ta oi hereva henia, ia be oi do ia ‘gado namo henia.’ (1 Tesalonika 5: 14, NW ) Iena ura be ‘lai koua gabuna bona guba bada ia toa neganai hunia gabuna namona hegeregerena’ do ia lao.—Isaia 32:2.
“Dirava be lalokau,” bona ia ura ena hesiai taudia be lalokau dainai ia idia hesiai henia. (1 Ioane 4:8) Bema oiemu lalokau Dirava dekenai oi ura oi habadaia lou, atai dekenai idia noho herevadia bamona oi karaia be namo. Oi be do oi moale unai oi karaia dainai.