Sivarai Namona, Ibounai Totona
“Sivarai namona be Dirava ese abidadama taudia ibounai dekenai hahemauri ia mailaia dalana badana.”—ROMA 1:16.
1, 2. Dahaka dainai “Basileia ena sivarai namona” oi harorolaia, bona dahaka gaudia oi herevalaia?
‘LAU moale badina dina ta ta ai sivarai namona lau harorolaia.’ Reana unai hereva be emu lalona dekenai ia noho o oi gwauraia. Oi be Iehova ena Witnes tauna ta dainai, oi diba “Basileia ena sivarai namona” harorolaia karana be mai anina bada. Iesu ese unai gaukara totona ia gwauraia peroveta herevana be reana emu kwarana amo oi gwauraia diba.—Mat. 24:14.
2 “Basileia ena sivarai namona” oi harorolaia neganai, Iesu ia hamatamaia gaukarana oi karaia. (Luka 4:43 duahia.) To, haroro gaukara ai oi herevalaia momo gauna be inai, kahirakahira Dirava ese tanobada ai kara haida do ia karaia. Ia ese “hisihisi badana” amo tomadiho koikoi bona tanobada ena kara dika do ia haorea. (Mat. 24:21) Danu, oi hahedinaraia Dirava ena Basileia ese Paradaiso do ia mailaia, unai amo tanobada dekenai maino bona moale do ia noho. Oibe, unai “Basileia ena sivarai namona” be Dirava ese “Aberahamo dekenai . . . ia gwauraia guna, ia gwau: ‘Oi amo bese ibounai ese hahenamo do idia abia.’ ”—Gal. 3:8.
3. Dahaka dainai ita gwau diba, aposetolo Paulo ese Roma bukana ai sivarai namona ia herevalaia momo?
3 Taunimanima ese sivarai namona idia kamonai be namo, to ena mai anina bada kahana ita herevalaia momo, a? Idaunegai Grik toretoredia ai, aposetolo Paulo ese Roma bukana lalonai inai hereva, “Basileia” be nega tamona ia gaukaralaia, to “sivarai namona” be nega 12 ia gaukaralaia. (Roma 14:17 duahia.) Unai buka lalonai Paulo ese edena sivarai namona ia herevalaia momo? Dahaka dainai unai sivarai namona be mai anina bada? Bona iseda teritori ai taunimanima dekenai “Dirava ena sivarai namona” ita harorolaia neganai, dahaka dainai Paulo ese ia gwauraia “sivarai namona” ita laloatao be namo?—Mar. 1:14; Roma 15:16; 1 Tes. 2:2.
Dahaka ese Roma Taudia Ia Durua Diba?
4. Paulo be nega ginigunana Roma ai idia hadiburaia neganai, dahaka ia harorolaia?
4 Paulo be nega ginigunana Roma ai idia hadiburaia neganai, ia gwauraia herevadia amo gau haida ita dibaia. Kara 28:23 ai ia hereva bamona, Iuda taudia haida be ia idia vadivadi henia neganai, ia be “idia dekenai gau ibounai ia herevalaia namonamo, oibe, ia ese (1) Dirava ena Basileia ia gwauraia guguru. Bona lalona veria dalanai, . . . (2) Iesu ia herevalaia.” Unai amo dahaka ia vara? “Haida ese Paulo ia herevalaia gaudia idia abidadama henia, to ma haida ese idia abidadama henia lasi.” Unai murinai, Paulo ese “ia dekenai idia mai taudia ibounai be mai moale ida ia abia dae, idia dekenai (1) Dirava ena Basileia ia herevalaia, bona . . . (2) Lohiabada Iesu Keriso ena sivarai be idia dekenai ia hadibaia.” (Kara 28:17, 23-31) Ia hedinarai goevagoeva, Paulo ese Dirava ena Basileia ia herevalaia momo. To, dahaka gauna ma ta ia herevalaia danu? Ia ese Iesu do ia karaia gaukarana ia herevalaia, unai amo Dirava ena ura unai Basileia totona do ia hagugurua.
5. Paulo be Roma bukana ai dahaka ia herevalaia?
5 Taunimanima ibounai be Iesu idia diba bona ia idia abidadama henia be namo. Paulo ese Roma bukana lalonai unai ia herevalaia. Matamanai ia gwau: “[Dirava] Natuna ena sivarai namona harorolaia karana amo, mai kudouna ibounai ida hesiai gaukara helagana lau karaia.” Ma ia gwau: “Lau be sivarai namona dainai lau hemarai lasi. Momokani, sivarai namona be Dirava ese abidadama taudia ibounai dekenai hahemauri ia mailaia dalana badana.” Gabeai Paulo be nega ta ia herevalaia, bona unai nega ai ‘Dirava ese Iesu Keriso amo, taunimanima be hehuni ai idia karaia gaudia do ia hahemaoro henia, unai be ia harorolaia sivarai namona hegeregerena.’ Ma ia gwau: “Ierusalema amo ela bona Iluriko dekenai lau loaloa, Keriso ena sivarai namonaa lau harorolaia guguru totona.” (Roma 1:9, 16; 2:16; 15:19) Dahaka dainai Paulo be Roma taudia dekenai Iesu Keriso ia herevalaia?
6, 7. Roma kongrigeisen be edena bamona ia matamaia, bona daidia be unai kongrigeisen lalonai idia noho?
6 Roma kongrigeisen ia matamaia dalana ita diba lasi. Pentekoste 33 C.E. ai idia noho Iuda eiava Iuda tomadihona idia abia dae taudia be Keristani taudia ai idia lao bona Roma dekenai idia giroa lou, a? (Kara 2:10) Eiava Keristani hoihoi bona laolao taudia ese Roma dekenai hereva momokani idia abia lao, a? Herevana dahaka, to Paulo ese lagani 56 C.E. bamona ai Roma bukana ia torea neganai, Roma kongrigeisen ia noho vadaeni. (Roma 1:8) Daidia be unai kongrigeisen lalonai idia noho?
7 Idia haida be Iuda taudia. Paulo ese Anedroniko bona Iunia ia hanamodia bona ia gwauraidia ena “varavara,” anina be idia be iena hanua taudia. Roma dekenai palai ruma karaia tauna, Akwila bona ena adavana Prisikila be Iuda taudia danu. (Roma 4:1; 9:3, 4; 16:3, 7; Kara 18:2) To, Paulo ena hanamoa herevadia idia abia tadikaka taihu momo be Idau Bese taudia. Haida be “Kaisara ena ruma ai idia noho,” reana idia be Kaisara ena hesiai taudia bona gaukara haida idia karaia taudia.—Fili. 4:22; Roma 1:6; 11:13.
8. Roma Keristani taudia be dahaka dika lalonai idia noho?
8 Roma Keristani taudia ibounai bona ita danu be dika lalonai ita noho. Paulo ia gwau: “Taunimanima ibounai be idia kara dika vadaeni bona Dirava ena hairai idia reaia.” (Roma 3:23) Ia hedinarai goevagoeva, Paulo ena revareva idia duahia taudia ibounai idia laloparara idia be kara dika taudia, bona Dirava ese idia ia durua totona ia karaia dalana idia abia dae be namo.
Namona be Taunimanima Idia Laloparara Idia be Kara Dika Taudia
9. Paulo ia gwauraia sivarai namona ese dahaka namo do ia havaraia?
9 Paulo be Roma Keristani taudia ia tore henia neganai, sivarai namona ese ia havaraia namo ia gwauraia loulou, ia gwau: “Lau be sivarai namona dainai lau hemarai lasi. Momokani, sivarai namona be Dirava ese abidadama taudia ibounai dekenai hahemauri ia mailaia dalana badana, guna Iuda taudia dekenai bena Grik taudia dekenai danu.” Oibe, hahemauri dalana ia noho. To, abidadama be gau badana bona unai be Habakuku 2:4 ena hereva ida ia hegeregere, Paulo ese unai hereva ia gwauraia lou, ia gwau: “Kara maoromaoro tauna be ena abidadama dainai do ia mauri.” (Roma 1:16, 17; Gal. 3:11; Heb. 10:38) To hahemauri ia mailaia sivarai namona bona “ibounai idia kara dika vadaeni” herevana be edena bamona ita hakapua diba?
10, 11. Dahaka dainai haida ese Roma 3:23 ena hereva idia abia dae, to ma haida ese idia abia dae lasi?
10 Abidadama karana amo ta be hahemauri ia abia diba, to unai abidadama ia do hahedinaraia lasi neganai, namona be ia abia dae ia be kara dika tauna. Unai lalohadai be Dirava idia abidadama henia bona Baibel idia diba taudia ese idia abia dae. (Hadibaia Tauna 7:20 duahia.) Ena be unai hereva idia abia dae eiava lasi, to Paulo ese ia herevalaia gauna idia lalopararalaia, ia gwau: “Ibounai be idia kara dika vadaeni.” (Roma 3:23) To, haroro gaukara lalonai ita davaria taudia momo be unai siri ena hereva idia lalopararalaia lasi.
11 Tano haida ai, taunimanima idia abia dae lasi idia vara neganai idia be kara dika taudia. Momokani, ta ia laloparara ia be kerere haida ia karaia, ena kara haida be namo lasi, bona reana kara dikadia ia karaia. Bona ia itaia haida danu be unai bamona. To, ia laloparara lasi dahaka dainai ia bona ma haida be unai bamona. Oibe, gado haida ai bema oi gwau ta be kara dika tauna, reana haida idia laloa emu hereva ena anina be unai tauna be raskol tauna eiava taravatu utua tauna. Momokani, unai bamona taudia huanai ia bada tauna ia laloa lasi ia be kara dika tauna, unai dainai Paulo ena hereva ena anina ia lalopararalaia lasi.
12. Dahaka dainai momo idia abia dae lasi ita ibounai be mai eda kara dika?
12 Kerisendom tanodia dekenai, momo idia abia dae lasi idia be kara dika taudia. Dahaka dainai? Ena be nega ta ta dubu dekenai idia lao, to idia laloa Baibel ai Adamu bona Heva edia sivarai be gori sibona. Ma haida be Dirava abidadama henia lasi taudia huanai idia tubu daekau. Idia be Dirava ia noho lalohadaina idia daradaralaia dainai, idia laloparara lasi Atai Herea Tauna ese kara maoromaoro taravatudia ia atoa, bona unai taravatu idia utua dainai, idia kara dika. Ita gwau diba, idia be Keristani taudia ginigunadia edia negai idia noho taudia bamona, Paulo ia gwau ‘idia be helaro lasi bona Dirava idia diba lasi.’—Efe. 2:12.
13, 14. (a) Dahaka dainai Dirava bona kara dika idia abia dae lasi taudia dekenai ekskius be lasi? (b) Taunimanima momo idia abia dae lasi Dirava ia noho dainai, dahaka idia karaia?
13 Paulo be Roma taudia ia tore henia neganai, ia ese badina rua ia herevalaia, unai amo ia hahedinaraia unai negai bona hari inai negai idia noho taudia be ekskius lasi Dirava ena noho idia daradaralaia totona. Badina ginigunana be, havaraia gaudia ese idia hahedinaraia Havaraia Tauna ia noho. (Roma 1:19, 20 duahia.) Unai be Paulo ena hereva ta ida ia hegeregere, Roma ai ia noho neganai, Heberu taudia ia tore henia, ia gwau: “Ruma ibounai be mai edia karaia tauna, to gau ibounai ia karaia tauna be Dirava.” (Heb. 3:4) Unai hereva amo ia hahedinaraia, Havaraia Tauna ia noho, bona Ia ese iunives ibounai ia havaraia.
14 Unai dainai, Paulo ena revareva amo ia hahedinaraia, Roma taudia bona idaunegai Israela taudia be ekskius lasi kaivakuku idia tomadiho henia totona. Unai hegeregerena, tatau be tatau ida idia mahuta hebou bona hahine be hahine ida idia mahuta hebou taudia be ekskius lasi, badina Dirava ese idia ia havaraia lasi unai bamona idia karaia totona. (Roma 1:22-27) Paulo ia gwau, ‘Iuda taudia bona Grik taudia danu be kara dika henunai idia noho.’—Roma 3:9.
Lalomamina Ena Gaukara
15. Daidia be mai edia lalomamina bona unai dainai dahaka idia taravatua?
15 Paulo ese Roma bukana lalonai ia gwauraia hereva ta dainai, taunimanima be kara dika taudia ena badina idia lalopararalaia bona heduru idia abia be namo. Dirava ese Israela taudia dekenai taravatu momo ia henia, Paulo be unai ia herevalaia, ia gwau: “Taravatu henunai idia noho bona idia kara dika taudia be taravatu hegeregerena do idia hahemaoro henidia.” (Roma 2:12) Paulo ma ia hahedinaraia, ena be tanobada taudia be Dirava ena taravatu idia diba lasi, to nega momo “edia lalona ese ia hadibaia, taravatu idia badinaia totona.” Dahaka dainai idia ese famili taudia sihari henia karana, ala-ala, bona henaohenao karadia idia taravatua? Paulo ese unai ena badina ia herevalaia, ia gwau idia be mai edia lalomamina.—Roma 2:14, 15 duahia.
16. Ta be mai ena lalomamina dainai, anina be kara dika do ia dadaraia, a?
16 Ena be taunimanima be mai edia lalomamina, to unai ese ia hahedinaraia lasi edia lalomamina do idia badinaia. Israela taudia edia sivarai unai ita itaia. Ena be idia be mai edia lalomamina bona Dirava ese idia dekenai taravatu ia henia, do idia henaohenao lasi bona heudahanai lasi, to nega momo edia lalomamina idia badinaia lasi bona Iehova ena Taravatu idia utua. (Roma 2:21-23) Idia kerere momokani bona unai dala amo idia be kara dika taudia, badina Dirava ena taravatu bona ura idia dadaraia. Unai ese edia hetura karana edia Havaraia Tauna ida ia hadikaia.—Lev. 19:11; 20:10; Roma 3:20.
17. Roma bukana ai dahaka hagoadaia herevana ia noho?
17 Roma bukana lalonai ita herevalaia gaudia ese idia hahedinaraia, Siahu Ibounai Diravana vairanai taunimanima ibounai be dika lalonai idia noho, ita danu. To Paulo be gau ma haida ia herevalaia danu. Ia ese Davida ena hereva Salamo 32:1, 2 ai ia gwauraia lou, ia gwau: “Dirava ese taravatu idia utua taudia edia kerere ia gwauatao bona edia kara dika ia koua, unai taudia be do idia moale. Iena kara dika be Iehova ese do ia laloa lasi tauna be ia moale.” (Roma 4:7, 8) Oibe, Dirava ese kara dika kokia dalana ia karaia neganai, iena taravatu maorodia ia badinaia.
Iesu—Sivarai Namona Ena Kahana Badana
18, 19. (a) Roma bukana lalonai, Paulo be dahaka sivarai namona ena kahana ta ia herevalaia? (b) Basileia ena hahenamo idauidau ita abia totona, dahaka ita abia dae be namo?
18 Iehova ese ia karaia dalana oi laloa neganai, reana oi gwau diba, “Momokani, unai be sivarai namona!” Unai dainai, Paulo ese Roma bukana ena matamanai ia herevalaia sivarai namona ena kahana ta ita laloa lou. Ia gwau: “Lau be sivarai namona dainai lau hemarai lasi. Momokani, sivarai namona be Dirava ese abidadama taudia ibounai dekenai hahemauri ia mailaia dalana badana.”—Roma 1:15, 16.
19 Unai sivarai namona be inai, Iesu be mai ena gaukara Dirava ena ura ia hagugurua totona. ‘Dirava ese Iesu Keriso amo, taunimanima be hehuni ai idia karaia gaudia do ia hahemaoro henia, unai be . . . sivarai namona hegeregerena.’ Bona Paulo be mai ena ura ida unai nega ia naria. (Roma 2:16) Unai dainai, ia ese “Keriso bona Dirava edia basileia” eiava unai Basileia totona Dirava ese do ia karaia gaudia ia laloa maragi lasi. (Efe. 5:5) To ia hahedinaraia, Dirava ena Basileia henunai ita mauri bona hahenamo ita abia totona, namona be ita abia dae (1) Dirava ena vairanai ita be kara dika taudia, bona (2) Iesu Keriso ita abidadama henia bona eda dika do ia gwauatao. Ta be Dirava ena ura ia lalopararalaia bona ia abia dae bona ia itaia unai ese ia dekenai helaro ia henia neganai, do ia gwau, “Momokani, unai be sivarai namona!”
20, 21. Iseda hesiai gaukara lalonai, dahaka dainai Roma bukana ese ia herevalaia sivarai namona ita laloatao be namo? Bona unai ese dahaka namo ia havaraia?
20 Keristani hesiai gaukara ita karaia neganai, namona be Roma bukana ese ia gwauraia sivarai namona ena kahana ita laloatao. Paulo ese Iesu ia herevalaia neganai, Isaia ena hereva ia gwauraia: “Ia dekenai ia abidadama tauna be do ia lalohisihisi lasi.” (Roma 10:11; Isa. 28:16) Baibel ena hereva kara dika dekenai idia diba taudia be Iesu ena sivarai idia abia dae. To haida dekenai unai be reana sivarai matamatana, badina edia gabu dekenai unai idia diba lasi bona abia dae lasi. Unai bamona taudia ese Dirava bona Baibel idia abidadama henia neganai, namona be idia dekenai Iesu ena gaukara ita gwauraia hedinarai. Stadi gabeai lalonai, Roma karoa 5 ese sivarai namona ena kahana ia herevalaia dalana do ita stadilaia. Unai stadi ese emu haroro gaukara lalonai oi do ia durua.
21 Kudou-maoro taudia ita durua Roma bukana ese ia gwauraia loulou sivarai namona idia dibaia neganai, ita moale bada. Unai sivarai be inai, “Dirava ese abidadama taudia ibounai dekenai hahemauri [do] ia mailaia.” (Roma 1: 16) Oibe ita moale sibona lasi, to ita itaia ma haida ese Paulo ena hereva Roma 10:15 dekenai idia abia dae, ia gwau: “Sivarai namona idia gwauraia taudia edia aena be mai hairai!”—Isa. 52:7.
[Footnote]
a Unai bamona herevadia be Baibel ena buka ma haida dekenai idia hedinarai.—Mar. 1:1; Kara 5:42; 1 Kor. 9:12; Fili. 1:27.
Oi Laloatao, A?
• Roma bukana ese edena sivarai namona ia herevalaia?
• Ma haida ita durua dahaka idia abia dae totona?
• “Keriso ena sivarai namona” ese edena dala ai ita bona ma haida dekenai hahenamo ia mailaia diba?
[Blurb on page 8]
Roma bukana ese ia gwauraia sivarai namona be inai, Iesu be mai anina bada gaukarana do ia karaia Dirava ena ura ia hagugurua totona
[Picture on page 9]
Ita ibounai ita vara neganai, ita be mai eda kara dika