Jesu li naša vremena doista drugačija?
OPISUJUĆI sadašnje svjetsko stanje, američki ekonomist, Peter F. Drucker, je izjavio: “Nikome ne treba govoriti, da je naše vrijeme neizmjerno opasno. Nikome se ne mora reći da temeljno pitanje u vezi ljudske budućnosti, s kojim smo suočeni, nije što će biti, nego da li će biti.”
Koji su neki od problema, koji navode ljude na razmišljanje postoji li ikakva budućnost za čovječanstvo? Koje su to opasnosti po kojima se naše vrijeme razlikuje od prijašnjih naraštaja?
Zagađivanje okoline
U mnogim velegradovima zrak je postao štetan po zdravlje. Mora, jezera i rijeke su zagađeni industrijskim otpacima zatrovavši tako i ribe koje jedemo. Zaštitni sloj ozona je ugrožen otpadnim plinovima. Zagađivanje okoline je s pravom postalo povodom međunarodne zabrinutosti. O sastanku OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) izvještavale su francuske novine Le Monde: “Od 1965. do 1975. g. čovjekova okolina je pretrpjela ozbiljne štete. Čak i ako bi računali sa polaganim porastom (industrije) zbog ekonomske krize, u nastupajućim godinama će se i dalje uvjeti u prirodnoj sredini pogoršavati, ukoliko se ne pojačaju zaštitne mjere.”
Neki tvrde, da zagađivanje okoline nije ništa novo. Ako bi to bilo točno, zašto su iznenada ugroženi povijesni spomenici koji su odolijevali tisućama godina? “Iz dana u dan zagađena atmosfera u Ateni uspijeva uništiti ono što turske vojske nisu uništile tokom 400-godišnje okupacije Grčke. Malo-pomalo i mramor biva nagrizan” (Pariški Le Figaro).
Prenapučenost
Drugi činioci čine stanje u svijetu još složenijim. U francuskom znanstvenom mjesečniku Znanost i život pisalo je o porastu stanovništva i širenju pustinje slijedeće: “Broj svjetskog stanovništva porast će do 2000-te godine sa četiri na šest milijardi, a u istom razdoblju postoji mogućnost da se obradiva površina smanji za 30 posto radi prekomjernog iskorištavanja tla ... i izgradnje naselja. Istovremeno postojanje tih dvaju kretanja vodi do eksplozivnog stanja.”
Istina, u nekim zapadnim i nerazvijenim zemljama (zemljama trećeg svijeta), smanjen je porast stanovništva. Pa ipak, po mišljenju stručnjaka, problem prenapučenosti potrajat će bar do sredine slijedećeg stoljeća, jer je u mnogim zemljama natalitet u porastu i još će rasti. Velika većina zemalja u razvoju pripada zemljama sa najvećim brojem stanovnika u svijetu. Stvarno, prenapučenost čini naše vrijeme drugačijim od onih u prošlosti.
Naoružanje
Ti si možda potpuno svjestan toga koliko je za uzbunu trka u naoružanju. Milijuni Evropljana su uznemireni jer žive na dometu raketa razmještenih u zemljama Istočnog bloka (Varšavskog saveza) i što se na njihovom području nalaze američke nuklearne rakete. No, bez obzira na to gdje živiš na Zemlji, postoji razlog za zabrinutost zbog laser-oružja, biološkog oružja ili prijetećih opasnosti od satelita ili svemirskih stanica. Osim toga, neki stručnjaci smatraju da su neka od tih oružja novi stupanj održavanja terora u ravnoteži. Osjećaj ranjivosti, koji je prouzročen takvim oružjem, može navesti neku naciju na mišljenje da je u prednosti ako prva napadne.
Pitaj se: da li su raniji naraštaji imali takvu razornu snagu, kojom bi mogli uništiti većinu zemaljskih stanovnika za samo nekoliko minuta? Ili je to značajka svojstvena za naše dane?
Opasnosti koje smo upravo spomenuli izazivaju različito djelovanje, posebno u industrijski razvijenim zemljama. Neki građani osnivaju društva za borbu protiv zagađivanja okoline; drugi traže sigurnost po svaku cijenu, naoružavajući se, gradeći skloništa ili se čak sklanjaju u osamljena područja. Raspravljajući o posljednjoj grupi ljudi, kaže se u International Herald Tribune (Internetenel Heralt Tribjun) slijedeće: “Male skupine Amerikanaca, koje su u porastu, naoružavaju se i uče kako treba ubijati, jer su uvjereni, da je društveni sistem u raspadu i da će se morati sami pobrinuti za svoje preživljavanje ili opstanak.” I u drugim zemljama pojedinci — muževi i žene privatno uvježbavaju sa oružjem.
No, postoji još druga opasnost koju je još teže izbjeći ili s kojom je još teže izići na kraj, naime, ekonomski slom. Milijuni ljudi su nezaposleni u zapadnom svijetu, dok zemlje istočnog bloka imaju druge ekonomske probleme. Ne vidiš li posljedice ekonomskog meteža i tu gdje ti živiš? Bivši premijer Francuske Raymond Barre (Rajmond Bar) rekao je krajem 1980. g. o svjetskoj privredi: “To je ... svjetska kriza. Ona nije niti kratkotrajna a niti površna, nego trajna i duboko ukorijenjena.” Ekonomist Samuel Pisar je izjavio: “Sve nam pokazuje i potvrđuje činjenicu, da se nalazimo na rubu novog sloma. Naši problemi nemaju ništa zajedničkog sa onima prije 40 godina, a to samo pojačava naše strahovanje.” Dakle, kuda se možeš okrenuti u ovim sasvim drugačijim vremenima?
Davno prije je Isus Krist govorio o vremenu, koje će biti karakteristično, među ostalim, i po tome što “će narodi biti u tjeskobi i neizvjesnosti” i neće znati za izlaz (Luka 21:25, NS). Suočeni sa svim tim događajima, moramo priznati, da njegove riječi odgovaraju našem vremenu, koje se toliko razlikuje od svih ranijih. Međutim, ako se Isus stvarno osvrnuo na naše dane, što to za nas znači? Ukazuje li sve to da je blizu korjenita promjena? Slijedeći članak pomoći će ti odgovoriti na ova pitanja.
[Slika na stranici 3]
Zagađivanje okoline
Prenapučenost
Naoružanje