Božanske zagonetke i Božji naum

Ukoliko ne znaš rješenje, pravi ti je izazov; no ukoliko ga znaš, prava je sitnica. Što je to? Zagonetka.

U današnjem društvu, u kojem se veoma cijeni praktičnost, ljudi često smatraju zagonetke zabavom za djecu, no u drevna je vremena zagonetka “bila ispit mudrosti”, navodi se u djelu The Interpreter’s Dictionary of the Bible. (Usporedi Priče Salamunove 1:5, 6.)

Umjesto da svoju volju ili naum objavi tako da svima budu jasni, Jehova je ponekad svoje proročanske izjave namjerno činio nerazumljivima, služeći se usporedbama, tajanstvenim “nejasnim izrekama” ili zbunjujućim zagonetkama (Psalam 78:2, King James Version; 4. Mojsijeva 12:8, The Emphasized Bible). Ustvari, iako se u Bibliji hebrejska riječ za zagonetku spominje samo 17 puta, ta je knjiga doslovno puna zagonetki i poslovica.

Mnoštvo biblijskih zagonetki

Kralj Salamun navodno je mogao odgonetnuti čak i najzamršenija pitanja ili zagonetke koje bi mu netko postavio (1. Kraljevima 10:1, NS; fusnota). To je nesumnjivo mogao zahvaljujući mudrosti koju je dobio od Boga. Ako su imalo točni izvještaji drevnih povjesničara koji govore o tome da je Salamun jednom izgubio od tirskog kralja Hirama kad se s njim natjecao u postavljanju i rješavanju zagonetki, to se vjerojatno dogodilo nakon što je Salamun, zbog svog otpadništva, izgubio Jehovin duh. Slično tome je i sudac Samson pokazivao sklonost prema postavljanju zagonetki. Jednom je prilikom, kad ga je za to osposobio sveti duh, pomoću zagonetke utjerao strah u kosti Božjim neprijateljima (Suci 14:12-19).

Međutim, mnoge su biblijske zagonetke direktno povezane s Jehovinim naumima. Razmotri naprimjer 1. Mojsijevu 3:15. To proročanstvo, kojim je položen temelj temi Biblije, samo je po sebi svojevrsna enigma, ‘sveta tajna’ (Rimljanima 16:25, 26). Osim što je imao nadnaravne vizije i otkrivenja, apostol Pavao je određene aspekte Božjeg nauma vidio i u ‘nejasnom obrisu’, ili doslovno u “zamračenim izjavama” (1. Korinćanima 13:12; 2. Korinćanima 12:1-4). A što je s beskrajnim nagađanjima u vezi s tajanstvenim brojem divlje zvijeri — “šesto šezdeset i šest” — koji se potpuno iznenada i bez ikakvog objašnjenja pojavljuje u Otkrivenju 13:18? Tko je u stanju riješiti te božanske zagonetke i kojoj svrsi one služe?

Otkrivanje svetih tajni

Vid je mnogima od nas najdragocjenije od naših pet osjetila. No, kad ne bi bilo svjetla, ljudima bi vid bio gotovo beskoristan. Praktički bismo bili slijepi. Slično je i s ljudskim mozgom. On ima zadivljujuću sposobnost da povezuje stalna svojstva ili principe po kojima se nešto odvija, primjenjuje logiku i na taj način rješava zagonetke. Pa ipak, za razjašnjenje svetih tajni potrebno je nešto više od toga. Iako drugi mogu ponuditi rješenja zagonetki koje su zapisane u Bibliji, samo njihov Autor, Jehova, Bog svjetla, može otkriti njihovo pravo značenje (1. Ivanova 1:5).

Nažalost, ljudi su često pretjerano ponosni i neovisni da bi čekali na odgovore od Jehove. Ima onih koji su, zaintrigirani tajnom i željni intelektualne stimulacije, no ne nužno i istine, rješenja tražili izvan Božje Riječi. Naprimjer, židovski se misticizam u Kabali bavi razmišljanjima o magičnom značenju brojeva i slova hebrejskog alfabeta. S druge pak strane, gnostici drugog stoljeća koristili su Hebrejska i Grčka pisma, nastojeći u njima otkriti tajna značenja.

Međutim, sva ta traganja odvela su ih još dublje u poganske rituale ili praznovjerje i daleko od božanske istine. ‘Ako je svijet pun zla’, zaključili su gnostici, ‘onda njegov Stvoritelj, Jahve, ne može biti dobar Bog.’ Je li to najbolji zaključak do kojeg su mogli doći? Kako li je ljudsko razmišljanje površno! Ne čudi da je apostol Pavao, boreći se protiv otpadničkih ideja koje su kasnije razvile sekte gnostika, snažno upozorio kršćane u svojim pismima: “Nemojte ići preko onoga što je napisano”! (1. Korinćanima 4:6).

Rasvjetljivanje ‘nejasnih izreka’

No, zašto bi Bog svjetla uopće govorio u “nejasnim izrekama”? Sama je priroda zagonetke takva da izaziva nečiju maštu i potiče na upotrebu moći rasuđivanja. Tako su one, time što se poput ukusnog začina u biranom jelu provlače kroz čitavu Bibliju, ponekad naprosto služile tome da pobude interes čitalačke publike ili da slikovitije prenesu poruku. U takvim su slučajevima objašnjenja obično uslijedila neposredno nakon što su izjave bile izrečene (Ezehijel 17:1-18; Matej 18:23-35).

Jehova daje mudrost velikodušno, ali nipošto ne i svakom bez razlike (Jakov 1:5-8). Razmisli o knjizi Priče Salamunove, nadahnutoj zbirci mnogih teško razumljivih izreka koje bi neki mogli smatrati zagonetkama. Da bi ih se razumjelo, potrebno je odvojiti vrijeme i duboko razmišljati. No, koliko je ljudi spremno uložiti takav napor? Mudrost sadržana u njima stoji na raspolaganju samo onima koji su spremni uložiti napor da bi do nje došli (Priče Salamunove 2:1-5).

Na sličan se način i Isus koristio usporedbama kako bi razotkrio stav srca svojih slušatelja. Mnoštva su se okupljala oko njega. Uživala su slušajući njegove priče. Sviđala su im se njegova čuda. Pa ipak, koliko je njih bilo spremno promijeniti svoj način života i slijediti ga? Kako li je to suprotno njegovim učenicima, koji su uvijek iznova tražili da razumiju Isusova učenja i spremno se odrekli sebe kako bi postali njegovi sljedbenici! (Matej 13:10-23, 34, 35; 16:24; Ivan 16:25, 29).

Gledati na Svjetlo

“Izgleda da se zanimanje za zagonetke”, navodi se u jednom izvoru, “podudara s periodima buđenja intelektualne svijesti.” Mi danas imamo veliku prednost da živimo u vremenu kada se duhovno ‘svjetlo prosipa’ na Božji narod (Psalam 97:11; Danijel 12:4, 9). Možemo li strpljivo čekati na Jehovu da nam otkrije svoje naume u skladu sa svojim vremenskim rasporedom? A što je još važnije, da li bez odlaganja vršimo promjene u svom životu kada postanemo svjesni toga kako se možemo u još punijoj mjeri podložiti Božjoj otkrivenoj volji? (Psalam 1:1-3; Jakov 1:22-25). Ako tako postupamo, Jehova će blagosloviti naša nastojanja tako što će sveti duh, djelujući poput naočala koje korigiraju zamagljeni vid, izoštriti naš duhovni vid i jasno fokusirati predivnu sliku božanskog nauma u očima našeg uma (1. Korinćanima 2:7, 9, 10).

Biblijske zagonetke uistinu veličaju Jehovu kao ‘Otkrivatelja tajni’ (Danijel 2:28, 29, NS). Osim toga, on je i Bog koji ispituje ljudska srca (1. Dnevnika 28:9). Ne bi nas trebalo iznenaditi saznanje da se rasvjetljivanje božanske istine uvijek odvijalo postupno (Priče Salamunove 4:18; Rimljanima 16:25, 26). Umjesto da spoznaju o dubokim stvarima Božjim tražimo u misticizmu ili u površnoj ljudskoj mudrosti, što nas samo vodi k ispraznosti, radije s punim pouzdanjem čekajmo na Jehovu Boga da nam istinom rasvijetli ‘nejasne izreke’, tako što će svojim vjernim slugama obznaniti svoje zadivljujuće naume i to u vrijeme koje je sam odredio (Amos 3:7; Matej 24:25-27).

[Zahvala na stranici 26]

Biblia Hebraica Stuttgartensia, Deutsche Bibelgesellschaft Stuttgart