Pogled u svijet
Skandal s krvlju u Francuskoj poprima veće razmjere
Istrage o skandalu s krvlju u Francuskoj otkrile su dokumente koji pokazuju da su vladini službenici očigledno ekonomske interese pretpostavili zdravlju i sigurnosti francuskih pacijenata. Prema pariškom International Herald Tribuneu, dokumenti pokazuju da su, kad je u jednom američkom laboratoriju pronađena metoda testiranja krvi za otkrivanje virusa AIDS-a u zalihama krvi, francuski službenici, pobojavši se da će taj američki proizvod preplaviti francusko tržište, zaustavili prodaju “kako bi francuskom proizvođaču dali vremena da privede kraju proizvodnju sličnog proizvoda”. Kao posljedica toga, tijekom skoro sedam mjeseci, koliko je francuskoj kompaniji trebalo da napravi svoj proizvod, stotine ljudi dobile su AIDS nakon što su putem transfuzije primile zaraženu krv.
Jedan “đavo” manje
Jedan bračni par iz Tokija dao je svojoj novorođenoj bebi ime Akuma, što znači “Đavo”. “To ostavlja tako snažan utisak da, kad ga jednom čujete, nikada ga nećete zaboraviti”, rekao je otac. “To je ime koje će mom sinu omogućiti da, kad odraste, upozna mnoge ljude.” Mjesni matični ured isprva je pristao upisati ime, no kasnije ga je izbrisao kao neprihvatljivo te kao zloupotrebu roditeljskih prava, rekavši da bi izazivalo izrugivanje i diskriminaciju. Nakon što su se mjesecima natezali po sudovima, roditelji su odustali rekavši da će upisati svog sina pod drugim imenom kako bi mogli nastaviti sa svojim životom te da dječak ne bi službeno ostao bezimen. Međutim, to nije promijenilo situaciju u kući. “Nastavit ćemo ga zvati Akuma kao njegovim svakodnevnim imenom”, rekao je otac, a to je ime na koje se beba odaziva.
Ljutnja i srčani napadaji
“Ljudi sa srčanim oboljenjima više nego udvostručuju rizik dobivanja srčanog napadaja kad se razljute, a opasnost traje dva sata”, izvještava The New York Times. I dok su prethodne studije pokazale povezanost između ljutnje i povećanog broja otkucaja srca, povišenog visokog krvnog tlaka te začepljenja arterija, ova nova studija prva je koja iznosi znanstveni dokaz da ljutnja trenutačno može dovesti do srčanog napadaja. Rizik se može smanjiti time da se kod suočavanja s emocionalnim konfliktima pokušava ostati smirenim, rekao je dr. Murray Mittleman, glavni autor studije. “Istraživači su također zapazili da su ljudi koji uzimaju aspirin, koji umanjuje rizik srčanog napadaja, djelomično zaštićeni od djelovanja izljeva gnjeva”, kaže se u članku, možda zato što aspirin smanjuje sposobnost krvnih pločica da se zgrušavaju i začepljuju arterije. Prema tome, ljutnja možda utječe na krvne pločice, rekao je dr. Mittleman.
Spavanje i kontaktne leće ne idu zajedno
U nedavno provedenoj studiji kaže se da ljudi koji redovito dok spavaju nose kontaktne leće imaju osam puta više šanse da dobiju infekciju oka nego oni koji to ne čine. Istraživači su otkrili da čak ni pažljiva higijena leća ne štiti od pretjeranog rizika nošenja leća preko noći, izvještava International Herald Tribune. Nošenje leća preko noći može dovesti do infekcije rožnice, prozirne vanjske ovojnice oka, uzrokovane bacilima i bakterijama i to bez obzira na tip leća. Skidanjem kontaktnih leća prije spavanja može se umanjiti vjerojatnost upale rožnice do 74 posto.
Nestajanje jezikâ
U Atlas of the World’s Languages (Atlasu jezikâ svijeta) predviđa se da će se u roku od 100 godina, polovina od 6 000 jezika koji danas postoje suočiti s izumiranjem. Nekih 1 000 jezika već je izgubljeno u proteklih 500 godina, većinom u Amerikama i u Australiji. Mnogo jezika više se aktivno ne uči. Na Aljasci, gdje postoji 20 domorodačkih jezika, djeca uče još samo 2. Papua Nova Gvineja ima 155 jezika od kojih svaki ima manje od 300 onih koji njime govore, dok u Australiji od 200 preživjelih aboridžinskih jezika ima 135 onih kojima govori manje od 10 ljudi. “Ne nestaju samo jezici”, izvještava londonski list Independent. “Čitave književne tradicije, kako usmene tako i pismene; jedinstveni sustavi gramatike i vokabulara koji odražavaju jednako tako jedinstvene sustave razmišljanja i načina života; jezik kao kamen temeljac tisuća ljudskih kultura: sve će to nestati i ostaviti svijet neizmjerno siromašnijim u kulturnom pogledu.”
Smrtonosna lekcija
Službenici ruske avijacije priznali su da je do pada Aeroflotovog mlažnjaka u sibirske planine u ožujku kada je poginulo svih 75 putnika i članova posade došlo dok je jedan član posade poučavao svoju djecu letenju. “Do pada je došlo zato što je pilot želio svojoj djeci pokazati kako se upravlja avionom”, saopćila je ruska novinska agencija Itar-Tass. Službenici zapadnih avionskih kompanija koji su u Francuskoj preslušali snimke leta, rekli su da su se “mogli čuti dječji glasovi te da kad se avion počeo obrušavati za komandama nije bilo niti jednog pilota”, izvještava The New York Times. “Snimke razgovora u pilotskoj kabini pokazuju da je jedno ili više djece u pilotskim sjedalima slučajno isključilo automatske komande te mlažnjak poslalo u kobno obrušavanje”, naveo je Times.
Držati grinje podalje
Londonski The Times izvještava da u Britaniji ima sve više slučajeva astme i alergija. Razlog? Grinje u prašini. “Ljudska obitavališta nikada ranije nisu bila tako slabo zračena — puna prašine, vlage, zraka krcatog alergenima”, kaže dr. John Maunder s Kembričkog medicinskog entomološkog centra. Grinje žive na dijelovima kože a naročito se dobro osjećaju u vlažnoj okolini u krevetima koji nisu ispravno zračeni. Žive i mrtve grinje i njihov izmet, zajedno s oljuštenom kožom i plijesni, mogu sačinjavati desetinu težine zanemarenog jastuka. Izmet grinja sadrži protein za koji se smatra da izaziva napadaje astme te također da je predominantan uzrok alergijskog rinitisa — začepljenja nosa. Suvremeni hermetički zatvoreni domovi jednostavno ne propuštaju dovoljno svježeg zraka da bi se spriječilo pojavu grinja. Da biste zdravije živjeli, dr. Maunder preporučuje spavanje s otvorenim prozorima, kad god je to moguće, svakodnevno zračenje kreveta te redovito čišćenje jastukâ, madracâ i dekâ.
Rezultati ili zdravlje?
“Općenito govoreći, vrhunski sportovi predani su jedino poboljšanju rezultata svojih sportaša, a rijetko poboljšanju njihova zdravlja”, kaže ortoped Victor Matsudo, citiran u časopisu Veja. “Nitko ne treba postati sportaš kako bi popravio svoje zdravlje.” Zapravo, kaže dr. Matsudo, “onaj tko prekomjerno vježba skloniji je ranijoj smrti od sjedilačke osobe”. On dodaje: “Mnogi ljudi još uvijek u glavi imaju misao da pravo vježbanje treba biti nešto naporno, nešto od čega se znojiš i od čega patiš. To nije točno. Pravilno vježbanje jest ono umjerenog intenziteta, koje niti uzrokuje bol, niti neugodu, niti pak grčeve. (...) Šetnja je prva stvar koja se preporučuje onome tko vodi sjedilački život pa želi početi raditi na stjecanju dobre fizičke kondicije.” Osoba koja dva ili tri puta tjedno šeta po pola sata ima 15 posto manje šanse od sjedilačke osobe da umre. Dr. Matsudo predlaže da šetnja treba biti po ravnom tlu te koracima koji dopuštaju lako disanje i razgovor s nekim drugim.
Zločin se isplati?
Jedan višestruki ubojica iz Sjedinjenih Država priznao je da je ubio i raskomadao 17 dječaka i odraslih ljudi. Zbog tih zločina nalazi se na odsluženju doživotne kazne zatvora. No zatvorske knjige pokazuju da je do ožujka ove godine primio preko 12 000 američkih dolara od onih koji mu pišu iz cijeloga svijeta, čak i iz daleke Francuske i Južnoafričke Republike, uključujući i donaciju od 5 920 dolara od jedne žene iz Londona. “Jedna je žena rekla da ga želi poučiti o Isusu pa mu je poslala 350 američkih dolara, zajedno s nekom biblijskom literaturom”, kaže The New York Times. “Jedna druga žena, poslala mu je 50 dolara kako bi si u zatvoru mogao kupiti ‘cigarete, poštanske marke i koverte’.” On većinu novca potroši iako rođaci njegovih žrtava nisu dobili ni centa od preko 80 milijuna američkih dolara odštete koju su sudskim putem dobili. Prema upravniku zatvora, ne postoji zakon koji zatvorenicima zabranjuje traženje financijske pomoći, sve dok nije počinjena nikakva prijevara.
Zašto propadaju mirovni pokušaji
“Trideset i pet ratova koje je svijet donio sa sobom u 1994. potvrđuju sumorno proročanstvo Pisma da će uvijek biti ratova i glasina o ratovima”, kaže se u jednom članku u Toronto Staru. (Ova tvrdnja nije točna. Biblija zapravo proriče da će ratovi uskoro iščeznuti. Vidi Izaija 2:2-4.) “Sva tri tuceta ratova koji danas bijesne svijetom sukobi su unutar pojedinih zemalja — niti jedan rat ne vodi se između država.” Zaoštravanje tih građanskih ratova ukazuje na nesposobnost svjetskih posrednika da miroljubivo riješe sporove. “Sve dok ojađene grupe znaju da UN ne može natjerati svoje države članice da se pridržavaju minimuma standarda ponašanja i ljudskih prava, nastavit će pribjegavati nasilju kako bi ostvarile svoje zahtjeve”, navodi se u članku. “Praktički nema primjera da je, nakon drugog svjetskog rata, velika vojna snaga zemalja sjeverne hemisfere uspješno upotrijebljena da bi se zaustavili međudržavni ili građanski sukobi u Trećem svijetu ili negdje drugdje.” Ustvari, novac koji se još uvijek troši na pripremu za međudržavno ratovanje zapravo pridonosi građanskim sukobima time što se koriste sredstva koja bi se inače mogla upotrijebiti za poboljšanje uvjeta zbog kojih i dolazi do građanskih ratova.