Vaš sluh — dar koji trebate cijeniti

TIHA večer u prirodi, daleko od buke civilizacije, pruža čovjeku priliku da utone u nježne zvukove noći. Lagani povjetarac blago šuška u krošnji. Kukci, ptice i životinje pridružuju se svojim javljanjem iz daljine. Kakvog li krasnog osjećaja čuti tako fine zvukove! Možete li ih i vi čuti?

Mogućnosti ljudskog slušnog sistema naprosto su zapanjujuće. Provedite pola sata u tihoj komori — akustički izoliranoj prostoriji čije su plohe konstruirane tako da apsorbiraju svaki zvuk — i vaš će sluh postupno povisivati skalu glasnoće, sve dok ne budete čuli nepoznate zvukove koji dolaze iz vašeg vlastitog tijela. Akustičar F. Alton Everest opisuje to iskustvo u publikaciji The Master Handbook of Acoustics. Najprije možete glasno čuti otkucaje vlastitog srca. Nakon što u prostoriji provedete otprilike sat vremena, čujete kako vam krv teče žilama. Na kraju, ako imate veoma dobar sluh, “vaša strpljivost biva nagrađena neobičnim pištavim zvukom između otkucaja srca i zapljuskivanja krvi. Kakav je to zvuk? To je zvuk koji prave čestice zraka koje vam udaraju o bubnjić”, objašnjava Everest. “Pomicanje bubnjića uzrokovano tim pištavim zvukom nevjerojatno je malo — tek 1/100 milijuntog dijela jednog centimetra!” To je “prag sluha”, najniža granica pri kojoj možete registrirati zvuk. Veća osjetljivost od ove ne bi vam bila od nikakve koristi jer bi se slabiji zvukovi gubili u buci koju proizvodi kretanje čestica zraka.

Sluh se realizira suradnjom vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha, kao i sposobnošću našeg živčanog sustava i mozga da percipiraju i obrađuju zvuk. Zvuk putuje zrakom u vidu vibracijskih valova. Uslijed tih valova naši bubnjići zatitraju, a potom srednje uho prenosi te titraje u unutarnje uho. Tamo se titraji pretvaraju u živčane impulse, koje mozak interpretira kao zvuk.a

Važnost vašeg vanjskog uha

Savitljiv, spiralni vanjski dio uha zove se ušna školjka. Ušna školjka hvata zvukove, no čini i puno više od toga. Jeste li se ikada pitali zašto uho ima sve te male nabore? Zvučni valovi koji se reflektiraju o različite plohe ušne školjke precizno se modificiraju prema kutu svog upadanja. Mozak je u stanju prepoznati te neznatne varijacije i odrediti odakle zvuk dopire. Mozak to čini povrh toga što uspoređuje trajanje i jačinu zvuka koji dopire u svako uho.

Da biste si to predočili, pucketajte prstima pomičući ruku gore-dolje direktno ispred osobe koja žmiri. Premda prsti ostaju jednako udaljeni od oba uha, osoba će ipak moći procijeniti dolazi li zvuk odozgo, odozdo ili s bilo kojeg položaja između toga. Čak i osoba koja čuje samo na jedno uho može dosta dobro odrediti odakle dopiru zvukovi.

Vaše srednje uho — mehaničko čudo

Prvenstvena zadaća vašeg srednjeg uha jest prenošenje titraja bubnjića u tekućinu kojom je ispunjeno vaše unutarnje uho. Ta je tekućina puno gušća od zraka. Stoga je, kao i kod biciklista koji vozi po velikoj uzbrdici, potrebna odgovarajuća ‘prilagodba brzine’ da bi se postiglo najefikasniji mogući prijenos energije. U srednjem uhu tu energiju prenose tri koščice, koje se zbog svog oblika popularno nazivaju čekić, nakovanj i stremen. Taj minijaturni mehanički lanac postiže ‘prilagodbu prijenosnog uređaja’ koja gotovo savršeno odgovara unutarnjem uhu. Da toga nema, računa se da bi gubitak zvučne energije iznosio 97 posto!

S tim lancem u vašem srednjem uhu povezana su dva perceptivno osjetljiva mišića. Kad je vaše uho izloženo glasnom niskofrekventnom zvuku, ti se mišići za stotinku sekunde automatski napnu, onemogućivši u znatnoj mjeri titranje lanca, čime sprečavaju sva eventualna oštećenja sluha. Taj je refleks dovoljno brz da bi vas zaštitio od praktički svih glasnih zvukova koji se javljaju u prirodi, mada ne i od svih zvukova koje proizvode mehanički i elektronski aparati. Osim toga, ti mali mišići mogu ostati u tom zaštitnom položaju najviše deset minuta. No to vam daje priliku da pobjegnete od neprijatnog zvuka. Zanimljivo je da, dok pričate, vaš mozak šalje tim mišićima signale da vam smanje slušnu osjetljivost, da vam vlastiti glas ne bude preglasan.

Vaše zadivljujuće unutarnje uho

Dio vašeg unutarnjeg uha koji je povezan sa sluhom nalazi se u pužnici, nazvanoj tako zbog toga što oblikom podsjeća na puževu kućicu. Oklop koji štiti osjetljivi mehanizam unutarnjeg uha sačinjen je od najtvrđe kosti u vašem tijelu. U njegovom labirintu nalazi se bazilarna membrana, jedno od nekoliko vlakana koja po dužini dijele pužnicu u kanaliće. Na bazilarnoj se membrani nalazi Cortiev organ, iz kojeg rastu tisuće dlačnih stanica — živčanih stanica čiji dlakasti završeci sežu do tekućine koja ispunjava pužnicu.

Kad titranje koščica srednjeg uha izazove vibriranje ovalnog prozorčića pužnice, on pravi valove na tekućini. Ti valovi pokreću membrane, baš kao što jezerski valići ljuljaju lišće koje pluta na njegovoj površini. Ti valovi, već prema svojim specifičnim frekvencijama, uzrokuju vibracije na određenim područjima bazilarne membrane. Potom dlačne stanice koje se nalaze na tim mjestima dodiruju pokrovnu membranu koja ih natkriljuje. To dodirivanje aktivira dlačne stanice, a one potom stvaraju impulse i šalju ih u mozak. Što je zvuk jači, to je više aktiviranih dlačnih stanica i to je brža njihova aktivacija. Tako mozak percipira glasniji zvuk.

Vaš mozak i sluh

Vaš je mozak najvažniji dio slušnog sustava. On ima zadivljujuću sposobnost da bujicu podataka koje prima u obliku živčanih impulsa pretvori u mentalnu percepciju zvuka. Ta značajna funkcija mozga jasno ukazuje na posebnu povezanost između mišljenja i sluha, vezu kojom se bavi područje takozvane psihoakustike. Naprimjer, mozak vam omogućava da razaberete jedan razgovor od mnogih koji se vode u prostoriji punoj ljudi. Mikrofon nema tu sposobnost, tako da bi audiosnimku napravljenu u toj istoj prostoriji bilo gotovo nemoguće razumjeti.

Iritacija koju izaziva buka otkriva nam još jedan aspekt te veze. Ma koliko da je malen intenzitet zvuka, čak i ako ga jedva čujete onda kada to ne želite, on vas može iritirati. Naprimjer, zvuk koji nastaje kapanjem vode iz slavine veoma je tih. No ako u gluho doba noći zbog njega ne možete spavati, mogao bi vam biti nesnosan!

Zaista, naše su emocije usko povezane s našim osjetilom sluha. Pomislite kako samo zarazno djeluje nečiji sladak smijeh ili koju toplinu u nama budi iskren izraz naklonosti ili riječ pohvale. Velik dio intelektualnog znanja koje usvajamo također primamo ušima.

Dar koji treba cijeniti

Mnoge fascinantne tajne u vezi s našim sluhom još uvijek nisu objašnjene. No dosad stečene znanstvene spoznaje produbljuju naše cijenjenje za inteligenciju i ljubav što se kod njega očituju. “Kod razmatranja čovjekovog slušnog sustava, bilo to pomno ili ne”, piše akustički istraživač F. Alton Everest, “teško je izbjeći zaključak da njegove složene funkcije i strukture ukazuju na nečije dobronamjerne prste koji su imali posla u njegovom stvaranju.”

Drevni izraelski kralj David nije imao danas dostupnu znanstvenu spoznaju o tome kako naš sluh funkcionira iznutra. No ipak je duboko razmišljao o svom tijelu i njegovim mnogim darovima, te je pjevao svom Tvorcu: “Divno [sam] sazdan. Divna su djela tvoja” (Psalam 139:14). Znanstvena istraživanja čudesnosti i tajni našeg tijela, u koje spada i sluh, govore u prilog tome da je David bio u pravu — naš mudar Stvoritelj pun ljubavi predivno nas je stvorio!

[Bilješke]

[Okvir/slika na stranici 24]

Pomoć osobama s oštećenim sluhom

Dugotrajno izlaganje glasnom zvuku izaziva trajno oštećenje sluha. Bila bi prevelika šteta da vam se to dogodi zato što preglasno slušate muziku ili zato što bez zaštite radite u blizini bučnih aparata i strojeva. Osobama oštećena sluha, pa čak i onima koji su gluhi od rođenja, donekle mogu pomoći slušna pomagala. Mnogim ljudima ti aparati vraćaju mnoštvo različitih doživljaja. Kad je dobila svoje prvo slušno pomagalo, jedna je žena zamijetila jedan neobičan zvuk koji je dopirao kroz njen kuhinjski prozor. “To su bile ptice!” uskliknula je. “Ja već godinama nisam čula ptice!”

Čak i ako nemamo neko teško oštećenje, u poznijim godinama obično nam se smanjuje sposobnost registriranja visokih zvukova. To, nažalost, uključuje i frekvencije suglasnika — zvukove koji često imaju presudnu ulogu u razumijevanju govora. Zato starijim ljudima u verbalnoj komunikaciji mogu smetati uobičajeni zvukovi u domaćinstvu, kao što su zvukovi koji nastaju tečenjem vode ili gužvanjem papira, budući da oni imaju visoke frekvencije koje se miješaju s frekvencijama suglasnika. Slušna pomagala mogu donekle olakšati problem, no imaju i svojih mana. Jedna od njih je to što kvalitetna slušna pomagala znaju biti veoma skupa — toliko skupa da si ih u mnogim zemljama prosječni građanin ne može priuštiti. No i inače, nema takvog slušnog pomagala koje vam može potpuno vratiti normalan sluh. Što se onda može poduzeti?

Pokazivanje obzirnosti može biti od velike koristi. Prije nego što se obratite nekome tko slabije čuje, svakako mu dajte na znanje da mu želite nešto reći. Nastojte stati ispred osobe. Tako će ona moći vidjeti vaše tjelesne kretnje i micanje usana te čuti u punoj jačini suglasnike iz vaših riječi. Ako je to moguće, približite se osobi i govorite polagano i razgovjetno; nemojte vikati. Mnogim osobama oštećena sluha glasni su zvukovi zapravo bolni. Ako osoba nije razumjela poruku, pokušajte je preformulirati umjesto da je ponavljate. Isto tako, ako ste vi ta osoba koju sluh više ne služi kao nekada, možete olakšati drugima komunikaciju s vama tako da se približite osobi koja vam se obraća i da budete strpljivi. Ti će dodatni napori vjerojatno rezultirati poboljšanjem međuljudskih odnosa, a mogu vam i pomoći da ostanete u vezi sa svijetom oko sebe.

[Slika]

Kad se obraćate osobi koja slabo čuje, stanite pred nju te govorite polagano i razgovjetno

[Grafički prikazi na stranici 23]

(Vidi publikaciju)

Vaše uho

Ušna školjka

Ovalni prozorčić

Slušni živac

Čekić (malleus)

Nakovanj (incus)

Stremen (stapes)

Slušni kanal

Bubnjić

Pužnica

Cortiev organ

Okrugli prozorčić

Slušni živac

Dlačne stanice

Pokrovna membrana

Živčana vlakna

Bazilarna membrana