Bolji svijet — samo san?

DA SI bio pristaša mazdaizma kako ga je propovijedao iranski prorok Zaratustra očekivao bi dan kad će se Zemlja vratiti svojoj prvobitnoj ljepoti. Da si živio u drevnoj Grčkoj, možda bi sanjao o tome da stigneš na idilično Otočje blaženih ili da doživiš povratak zlatnog doba koje je u osmom stoljeću pr. n. e. opisao pjesnik Heziod. Guaraní Indijanac u Južnoj Americi možda još uvijek traži Zemlju bez zla. Živeći u današnje vrijeme, možda se nadaš da će se svijet poboljšati zahvaljujući nekoj političkoj ideologiji ili kao posljedica suvremene ekološke svijesti.

Zlatno doba, Otočje blaženih, Zemlja bez zla — to su neka od mnogih imena kojima se opisuje ista težnja, nada u bolji svijet.

Ovaj svijet, naš svijet, zasigurno nije idealno mjesto. Sve brutalniji zločini, besprimjerno nasilni bratoubilački ratovi, genocid, ravnodušnost prema patnjama drugih, siromaštvo i glad, nezaposlenost i pomanjkanje sloge, ekološki problemi, neizlječive bolesti koje pogađaju milijune — čini se da je popis sadašnjih nevolja beskonačan. Razmišljajući o ratovima koji se trenutačno vode, jedan je talijanski novinar rekao: “Pitanje koje se prirodno nameće jest nije li neprijateljstvo najistaknutije raspoloženje našeg vremena.” Smatraš li, razmatrajući situaciju, da je realno težiti za nečim drugačijim, nečim boljim? Ili je takva težnja jednostavno samo žudnja za Utopijom, san koji se nikada neće ostvariti? Živimo li u najboljem mogućem svijetu?

Zanimanje za takve stvari nije ništa novo. Ljudi su stoljećima sanjali o svijetu u kojem bi vladao sklad, pravda, blagostanje i ljubav. S vremenom su neki filozofi razradili svoje koncepte o idealnim državama, o boljem svijetu. No, nažalost, nikad nisu uspjeli objasniti kako ga se može ostvariti.

Možemo li iz tog stoljećima starog popisa snova, Utopija i ljudskih težnji za boljim društvom nešto naučiti?

[Slika na stranici 3]

Je li ovaj svijet najbolji mogući svijet?