INTERNETSKA BIBLIOTEKA Watchtower
INTERNETSKA BIBLIOTEKA
Watchtower
Hrvatski
  • BIBLIJA
  • IZDANJA
  • SASTANCI
  • w97 1. 3. str. 4–5
  • Fundamentalizam — što je to?

Videosadržaj nije dostupan.

Žao nam je, došlo je do greške u učitavanju videosadržaja.

  • Fundamentalizam — što je to?
  • Stražarska kula – glasnik Jehovinog Kraljevstva (1997)
  • Podnaslovi
  • Slično gradivo
  • Reakcija na naše vrijeme
  • Prepoznati fundamentalista
  • Širenje fundamentalizma
    Stražarska kula – glasnik Jehovinog Kraljevstva (1997)
  • Bolji način djelovanja
    Stražarska kula – glasnik Jehovinog Kraljevstva (1997)
  • Pitanja koja ljudi često postavljaju
    Probudite se! – 2010
  • Je li religija korijen ljudskih problema?
    Stražarska kula – glasnik Jehovinog Kraljevstva (2004)
Više
Stražarska kula – glasnik Jehovinog Kraljevstva (1997)
w97 1. 3. str. 4–5

Fundamentalizam — što je to?

GDJE je fundamentalizam započeo? Pri kraju prošlog stoljeća liberalni teolozi počeli su mijenjati svoja vjerovanja, želeći se prilagoditi višoj kritici Biblije i znanstvenim teorijama, primjerice teoriji o evoluciji. Rezultat toga bio je taj da je povjerenje ljudi u Bibliju bilo uzdrmano. Konzervativni vjerski vođe u Sjedinjenim Državama reagirali su na taj način da su odredili ono što su nazvali fundamentima (temeljima) vjere.a Početkom 20. stoljeća objavili su raspravu o tim fundamentima u nizu tekstova pod naslovom The Fundamentals: A Testimony to the Truth (Fundamenti: Svjedočanstvo za istinu). Od tog naslova potječe termin “fundamentalizam”.

U prvoj polovici 20. stoljeća fundamentalizam se s vremena na vrijeme pojavljivao u medijima. Naprimjer, vjerski su fundamentalisti 1925. dali učitelja Johna Scopesa iz države Tennessee (SAD) na sud, a taj je događaj kasnije postao poznat kao suđenje Scopesu. Koji je zločin počinio? Predavao je evoluciju, a to se kosilo sa zakonom te države. U tim su danima neki vjerovali da će fundamentalizam biti kratkog vijeka. Godine 1926. u protestantskom je časopisu Christian Century pisalo da je fundamentalizam “isprazan i umjetan” i da “uopće nema svojstava potrebnih za konstruktivno djelovanje ili preživljavanje”. Kako se samo krivom pokazala ta procjena!

Od 1970-ih fundamentalizam se stalno spominje u medijima. Profesor Miroslav Volf, s Fuller Theological Seminary (Kalifornija, SAD), kaže: “Fundamentalizam nije samo preživio nego i cvate.” Danas se riječ “fundamentalizam” ne primjenjuje samo na protestantske pokrete nego i na pokrete u drugim religijama, naprimjer u katolicizmu, islamu, judaizmu i hinduizmu.

Reakcija na naše vrijeme

Zašto se fundamentalizam širi? Oni koji ga proučavaju pripisuju ga, barem djelomično, moralnoj i vjerskoj labilnosti našeg vremena. U prošlosti je većina društava živjela u atmosferi moralne stabilnosti koja se temeljila na tradicionalnim vjerovanjima. Sada se ta vjerovanja osporavaju ili pak odbacuju. Mnogi intelektualci tvrde da Bog ne postoji i da je čovjek sam u ravnodušnom svemiru. Mnogo znanstvenika tvrdi da je čovječanstvo produkt evolucijskog slučaja, a ne djela brižnog Stvoritelja. Prevladava mentalitet popustljivosti. Svijet se srozava tako što gubi moralne vrijednosti na svim društvenim razinama (2. Timoteju 3:4, 5, 13).

Fundamentalisti čeznu za starim stabilnim vrijednostima, a neki od njih nastoje svoju sredinu i naciju vratiti na ono što osobno smatraju ispravnim moralnim i doktrinarnim osnovama. Oni čine sve što mogu da bi druge prisilili na način života koji je u skladu s “ispravnim” moralnim kodeksom i sustavom doktrinarnih vjerovanja. Fundamentalist je čvrsto uvjeren da je on u pravu, a da su drugi u krivu. Profesor James Barr u svojoj knjizi Fundamentalism (Fundamentalizam) kaže da se fundamentalizam “često smatra neprijateljskom i prezira vrijednom pojavom, koja podrazumijeva usko gledanje na stvari, zadrtost, mračnjaštvo i sektaštvo”.

Budući da nitko ne želi da mu se pripiše usko gledanje na stvari, zadrtost ili sektaštvo, svi se ne slažu oko toga tko jest, a tko nije fundamentalist. Međutim, postoje neke pojave koje sasvim sigurno karakteriziraju vjerski fundamentalizam.

Prepoznati fundamentalista

Vjerski fundamentalizam obično predstavlja pokušaj očuvanja onog što se smatra izvornim tradicijama ili religijskim vjerovanjima kulture i protivljenje onome što se osjeća kao sekularni duh svijeta. Time se ne želi reći da se fundamentalisti protive svemu što je moderno. Neki vrlo djelotvorno koriste moderna komunikacijska sredstva da bi promicali svoja gledišta. No bore se protiv sekularizacije društva.b

Neki su fundamentalisti odlučni ne samo da za sebe sačuvaju tradicionalan sustav vjerskih učenja ili načina života nego da sve to nametnu i drugima, da promijene strukture društva tako da se ono prilagodi fundamentalističkim vjerovanjima. Tako se katolički fundamentalist neće zadržati na osobnom odbacivanju pobačaja. Vjerojatno će vršiti pritisak na zakonodavstvo svoje zemlje da donese zakone o zabrani pobačaja. U Poljskoj je, prema novinama La Repubblica, Katolička crkva u namjeri da se zakon protiv pobačaja usvoji povela “‘rat’ u kojem je primijenila svu svoju moć i utjecaj”. Čineći to, crkvene su vlasti u velikoj mjeri postupale poput fundamentalista. Protestantska Christian Coalition u Sjedinjenim Državama vodi slične “ratove”.

Fundamentalisti su iznad svega karakteristični po svojim duboko ukorijenjenim religijskim uvjerenjima. Tako je protestantski fundamentalist uvjereni zagovornik doslovnog tumačenja Biblije, u koje vjerojatno spada i vjerovanje da je Zemlja stvorena u šest doslovnih dana. Katolički fundamentalist nema nikakvih dvojbi u pogledu nepogrešivosti pape.

Stoga je razumljivo zašto riječ “fundamentalizam” izaziva predodžbu o nerazumnom fanatizmu te zašto oni koji nisu fundamentalisti osjećaju nespokojstvo kad vide kako se fundamentalizam širi. Možda se osobno ne slažemo s fundamentalistima i možda nas zaprepašćuju njihovi politički manevri te povremeni nasilni postupci. Doista, fundamentalisti jedne religije možda su prestravljeni postupcima fundamentalista neke druge religije! No, mnogi su misaoni ljudi zabrinuti zbog stvari koje izazivaju širenje fundamentalizma — sve labavijeg morala, gubljenja vjere i odbacivanja duhovnosti u suvremenom društvu.

Je li fundamentalizam jedini odgovor na te trendove? Ako nije, kakva alternativa postoji?

[Bilješke]

a Takozvanih Pet temeljnih principa fundamentalizma, definiranih 1895, jesu: “(1) potpuna nadahnutost i nepogrešivost Svetog pisma; (2) božanska narav Isusa Krista; (3) djevičansko rođenje Krista; (4) zastupnička pomirbena žrtva Krista na križu; (5) tjelesno uskrsnuće te osobni i fizički drugi dolazak Krista na Zemlju” (Studi di teologia [Teološke studije]).

b “Sekularizacija” je isticanje sekularnog, onog što je suprotno duhovnom ili svetom. Sekularan čovjek nema ništa ni s religijom ni s religijskim vjerovanjima.

[Istaknuta misao na stranici 5]

Godine 1926. jedan protestantski časopis opisao je fundamentalizam kao “isprazan i umjetan” i rekao da “uopće nema svojstava potrebnih za konstruktivno djelovanje ili preživljavanje”

    Izdanja na hrvatskom jeziku (1973-2025)
    Odjava
    Prijava
    • Hrvatski
    • Podijeli
    • Postavke
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Uvjeti korištenja
    • Izjava o privatnosti
    • Postavke za privatnost
    • JW.ORG
    • Prijava
    Podijeli