Mogu li ljudi zaustaviti ratove

EKONOMSKI RAZVOJ

Cilj: Poboljšati kvalitetu života ljudi. Tako će se smanjiti ili čak eliminirati ekonomska nejednakost, što je jedan od glavnih pokretača oružanih sukoba.

Prepreke: Ostvarenje spomenutog cilja od vlasti zahtijeva da promijene način na koji troše sredstva iz državnog proračuna. Procjenjuje se da je tijekom 2022. na uspostavu i održavanje mira diljem svijeta potrošeno više od 32 milijarde eura. Međutim, to je samo 0,4 posto iznosa koji je te iste godine potrošen u vojne svrhe.

“Trošimo puno više novca i sredstava da bismo pomogli onima koji su pogođeni oružanim sukobima nego da bismo te sukobe spriječili i uspostavili mir” (António Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda).

Što kaže Biblija: Ljudske vlasti i institucije mogu pomoći siromašnima, ali one nikad neće moći u potpunosti iskorijeniti siromaštvo (Ponovljeni zakon 15:11; Matej 26:11).

DIPLOMACIJA

Cilj: Dijalogom i pregovorima spriječiti ili riješiti neslaganja na miran način, tako da postignuti dogovor bude na korist svih uključenih strana.

Prepreke: Jedna strana ili više njih možda ne želi pregovarati, nije spremna na kompromis ili ne želi prihvatiti dogovor. Osim toga, mirovni sporazumi često se krše.

“Sukobi se ne mogu uvijek riješiti diplomatskim putem. Dogovor kojim se želi okončati rat može biti toliko manjkav da samo pogorša situaciju i dovede do novih sukoba” (Raymond Smith, “American Diplomacy”).

Što kaže Biblija: Ona svakog čovjeka potiče da “teži za mirom” (Psalam 34:14). Ali danas su mnogi ljudi nevjerni, izdajnici i nisu spremni ni na kakav dogovor (2. Timoteju 3:1–4). Budući da takve osobine i stavovi prevladavaju u društvu, čak ni političari koji se iskreno zalažu za prekid sukoba ne mogu ostvariti taj cilj.

RAZORUŽANJE

Cilj: Smanjiti ili potpuno ukloniti naoružanje, posebno nuklearno, kemijsko i biološko.

Prepreke: Države često nisu spremne smanjiti naoružanje jer se boje da će izgubiti moć i da se neće moći braniti. Osim toga, smanjenjem naoružanja ne rješavaju se uzroci koji dovode do sukoba.

“Mnoga obećanja o razoružanju i mnogi sporazumi koji su sklopljeni krajem hladnog rata prekršeni su. Među njima su i obećanja o konkretnim koracima koji su trebali dovesti do smanjivanja opasnosti i smirivanja međunarodnih napetosti te stvaranja uvjeta za postojanje sigurnijeg svijeta” (“Securing Our Common Future: An Agenda for Disarmament”).

Što kaže Biblija: Ljudi se trebaju riješiti oružja i “prekovati svoje mačeve u raonike” (Izaija 2:4). No potrebno je puno više od toga – ljudi se trebaju promijeniti iznutra. Zašto? Zato što Biblija kaže da zle misli koje vode do nasilja dolaze iz srca (Matej 15:19).

KOLEKTIVNA SIGURNOST

Cilj: Sklopiti međudržavne dogovore o zajedničkom djelovanju u slučaju agresije. U teoriji, agresor neće započeti rat ako zna da bi time došao u sukob s udruženim snagama više država.

Prepreke: Prijetnja odmazdom nije garancija mira. Osim toga, države se ne drže uvijek svojih obećanja niti se slažu oko toga u kojem trenutku i na koji način odgovoriti agresoru.

“Ideja o kolektivnoj sigurnosti (...) bila je jedna od glavnih stavki Temeljnog propisa Lige naroda, a utkana je i u Povelju Ujedinjenih naroda. Međutim, nijedna od tih organizacija nije uspjela zaustaviti ratove” (“Encyclopedia Britannica”).

Što kaže Biblija: Kad ljudi surađuju, obično lakše postignu neki cilj (Propovjednik 4:12). Međutim, ne možemo očekivati da će ljudske institucije osigurati trajni mir i sigurnost. “Ne oslanjajte se na vladare, ljudi vas ne mogu spasiti. Čovjek umre i u zemlju se vraća, svi njegovi planovi nestaju” (Psalam 146:3, 4; Suvremeni hrvatski prijevod).