Obrazovanje u biblijska vremena
“Poučite u njima svoje sinove” (PONOVLJENI ZAKON 11:19, St).
1. Što pokazuje da je Jehova zainteresiran za obrazovanje svojih slugu?
JEHOVA je Veliki Odgojitelj. On svoje sluge nikad ne ostavlja u stanju neznanja. Uvijek je spreman prenijeti im spoznaju. Poučava ih svojoj volji i svojim putevima. Kroz bezbrojne milenije njegov jedinorođeni Sin bio je pored njega, neprestano učeći kao Božji ‘graditelj’ (Izreke 8:30, St). Kad je bio na Zemlji, Isus je rekao: “Kako me nauči otac moj onako govorim” (Ivan 8:28). Ukazujući na Boga kao na Neusporedivog Odgojitelja, Elijuv je zapitao: “Ko je učitelj kao on?” (Job 36:22). Prorok Izaija govorio je o Jehovi kao o ‘Veličanstvenom Podučavatelju’ svog naroda te je prorekao: “Sinovi će tvoji svi biti naučeni od [Jehove], i obilan mir imaće sinovi tvoji” (Izaija 30:20, NW; 54:13). Jehova bez sumnje želi da njegova razumna stvorenja budu prosvijetljena i dobro obrazovana.
Patrijarhalno obrazovanje
2, 3. (a) Kako su vjerni patrijarsi gledali na obrazovanje svoje djece, i koju je uputu Jehova dao Abrahamu? (b) Koja je veličanstvena namjera bila iza upute da se Abrahamovo potomstvo obrazuje?
2 Jedna od temeljnih povlastica glave obitelji u patrijarhalno doba bilo je poučavanje svoje djece i svog kućanstva. Obrazovanje svoje djece bila je za Božje sluge religiozna dužnost. Jehova je o svom sluzi Abrahamu rekao: “Njega sam izlučio zato da pouči svoju djecu i svoju buduću obitelj kako će hoditi putem Jahvinim, radeći što je dobro i pravedno, tako da Jahve mogne ostvariti što je Abrahamu obećao” (Postanak 18:19, St).
3 Ova božanska izjava pokazuje da je Jehova obrazovanje smatrao veoma važnim. Bog je od Abrahama, Izaka i Jakova zahtijevao da svoja kućanstva obrazuju Njegovim putevima pravednosti i suda kako bi budući naraštaji mogli držati Jehovin put. Tako bi Jehova ispunio svoja obećanja s obzirom na Abrahamovo sjeme i blagoslov ‘svih naroda na zemlji’ (1. Mojsijeva 18:18; 22:17, 18).
Obrazovni sistem u Izraelu
4, 5. (a) Što je razlikovalo izraelski obrazovni sistem od sistema drugih nacija? (b) Koja je druga važna razlika izložena u Encyclopaedii Judaici, i što je nesumnjivo doprinijelo toj razlici?
4 Encyclopaedia Judaica navodi: “Biblija je osnovni izvor za razumijevanje procesa obrazovanja u drevnom Izraelu.” Jehova je upotrijebio Mojsija kao prvog ljudskog učitelja Izraela (5. Mojsijeva 1:3, 5; 4:5). Mojsije je prenosio riječi koje mu je dao Jehova (2. Mojsijeva 24:3). Dakle, glavni Odgojitelj Izraela bio je zapravo Bog. To je samo po sebi razlikovalo izraelski obrazovni sistem od sistema drugih nacija.
5 Isti priručnik objavljuje: “Visoko obrazovanje ili učenost u Mezopotamiji i Egiptu bila je formalna i ograničena na klasu pisara, što, čini se, nije bio slučaj u Izraelu. Razlika je nesumnjivo bila zahvaljujući jednostavnijem alfabetskom sistemu pisanja koji su koristili Hebreji. (...) U povijesti obrazovanja ne smije se previdjeti važnost alfabetskog pisanja. Ono je najavilo raskid s tradicionalnim pisarskim kulturama Egipta, Mezopotamije i Kanaana drugog milenija. Pismenost više nije bilo prepoznatljivo i isključivo obilježje klase profesionalnih pisara i svećenika, vještih u teško razumljivim klinastim i hijeroglifskim slovima.”
6. Koji biblijski dokazi postoje da su Izraelci od samog početka svoje povijesti bili pismen narod?
6 Biblija pruža dokaze da su Izraelci bili pismen narod. Čak i prije ulaska u Obećanu zemlju, njima je bilo rečeno da na svojim dovratnicima i vratima napišu Jehovine zakone (5. Mojsijeva 6:1, 9; 11:20; 27:1-3). Iako je ova zapovijed bez sumnje bila simbolična, ona prosječnom Izraelcu zacijelo ne bi ništa značila da nije znao čitati i pisati. Biblijski reci kao što su Jozua 18:9 i Sudije 8:14 pokazuju da su i drugi, osim vođa poput Mojsija i Jozue, znali pisati dugo vremena prije nego što je u Izraelu uspostavljena monarhija (2. Mojsijeva 34:27; Jozua 24:26).
Metode poučavanja
7. (a) Tko je, prema Pismima, izraelskoj djeci pružao osnovno obrazovanje? (b) Koju je informaciju pružio francuski bibličar?
7 U Izreelu su i otac i majka poučavali djecu od veoma rane dobi (5. Mojsijeva 11:18, 19; Priče Salamunove 1:8; 31:26). U francuskom djelu Dictionnaire de la Bible, bibličar E. Mangenot je pisao: “Čim je progovorilo, dijete je učilo nekoliko odlomaka iz Zakona. Njegova majka ponavljala bi redak; kad ga je upamtio, kazala bi mu drugi. Kasnije bi se djeci u ruke dao napisani tekst redaka koji su već znala ponoviti po pamćenju. Tako su se upoznavala s čitanjem, a kad su odrasla mogla su se nastaviti vjerski podučavati čitajući i meditirajući o Gospodinovom zakonu.”
8. (a) Koja je temeljna metoda poučavanja korištena u Izraelu, ali s kojim važnim obilježjem? (b) Koja su pomagala za pamćenje korištena?
8 To ukazuje da je temeljna metoda poučavanja koja se koristila bilo učenje po pamćenju. Ono što se učilo o Jehovinim zakonima i njegovim postupcima sa svojim narodom trebalo se urezati u srce (5. Mojsijeva 6:6, 7). O tome je trebalo meditirati (Psalam 77:11, 12). Kako bi se mladima i starima pomoglo da pamte, korištena su razna pomagala za pamćenje. Ona su uključivala alfabetske akrostihove, uzastopne retke u psalmima, u kojima je svaka rečenica počinjala različitim slovom, po alfabetskom redu (kao što su Priče Salamunove 31:10-31); aliteraciju (riječi koje počinju istim slovom ili glasom); i upotrebu brojeva, kao one koji su upotrijebljeni u drugoj polovici 30. poglavlja Priča Salamunovih. Zanimljivo je da neki izučavatelji smatraju da je Gezerski kalendar, jedan od najstarijih primjeraka drevnog hebrejskog pisanja, vježba pamćenja nekog učenika.
Program podučavanja
9. (a) Što je bio važan dio programa učenja izraelske djece? (b) Što jedna biblijska enciklopedija navodi s obzirom na poučavanje obavljeno u povezanosti s godišnjim praznicima?
9 Obrazovanje u Izraelu nije bilo ograničeno na učenje čitanja i pisanja. Jedan važan predmet poučavanja bila je povijest. Učenje o Jehovinim čudesnim djelima u korist svog naroda bio je temeljni dio programa poučavanja. Te povijesne činjenice trebale su se učiti iz naraštaja u naraštaj (5. Mojsijeva 4:9, 10; Psalam 78:1-7). Proslava godišnjih praznika pružala je divnu priliku glavi obitelji da pouči svoju djecu (2. Mojsijeva 13:14; 3. Mojsijeva 23:37-43). U vezi s time, The International Standard Bible Encyclopedia navodi: “Preko očeve pouke u domu i njegovih objašnjenja značenja praznikâ, hebrejska su djeca poučavana kako im se Bog očitovao u prošlosti, kako trebaju živjeti sada i koja su bila Božja obećanja s obzirom na budućnost Njegova naroda.”
10. Koji je praktičan odgoj pružen djevojčicama? dječacima?
10 Obrazovanje od strane roditelja uključivalo je praktičan odgoj. Djevojčice su bile poučavane kućanskim vještinama. Završno poglavlje Priča Salamunovih pokazuje da je tih vještina bilo mnogo; uključivale su predenje, tkanje, kuhanje, trgovanje i općenito upravljanje kućanstvom. Dječaci su obično bili poučavani svjetovnom zvanju svojih očeva, bilo u poljodjelstvu ili nekom zanatu. U kasnijim vremenima židovski rabini znali su reći: “Onaj tko svog sina ne poučava korisnom zanatu odgaja ga da bude lopov.”
11. Što pokazuje istaknutu svrhu obrazovanja u Izraelu, i koja je pouka time pružena mladima danas?
11 Duhovna dubina metoda poučavanja korištenih u Izraelu očita je kroz cijelu knjigu Priča Salamunovih. Ona pokazuje da je cilj bio poučiti ‘neiskusne’ uzvišenim stvarima kao što su mudrost, stega, razumijevanje, uvid, prosuđivanje, oštroumnost, spoznaja i sposobnost razmišljanja — a sve to u ‘strahu Jehovinom’ (Poslovice 1:1-7, NW; 2:1-14). Ona naglašava motive koji bi trebali potaknuti današnje Božje sluge da poboljšaju svoje obrazovanje.
Svećenici, Leviti i proroci
12. Tko je osim roditelja sudjelovao u obrazovanju naroda Izraela, i koje je temeljno značenje hebrejske riječi prevedene sa “zakon”?
12 Iako su osnovno obrazovanje pružali roditelji, Jehova je pored toga obrazovao svoj narod posredstvom svećenika, nesvećeničkih Levita i proroka. U svom zaključnom blagoslivljanju Levijevog plemena, Mojsije je izjavio: “Oni uče uredbama tvojim Jakova i zakonu tvojemu Izraela” (5. Mojsijeva 33:8, 10). Značajno je što je riječ “zakon” (tohráh) u hebrejskom jeziku izvedena iz korijena koji u svom glagolskom obliku znači “pokazati”, “poučiti”, “podučiti”. Enyclopaedia Judaica navodi: “Prema tome, značenje riječi [tora] je ‘učenje’, ‘doktrina’ ili ‘poduka’.”
13. Zašto se izraelski Zakon razlikovao od pravnih sistema drugih nacija?
13 I to je odvajalo Izrael od drugih nacija, čak i od današnjih nacija. Današnje političke nacije imaju zakonike od kojih obično stanovništvo zna samo neki dio. Kad ljudi dođu u sukob sa zakonom, moraju odvjetnicima platiti visoke honorare da ih brane. Pravne škole su za stručnjake. Ipak, u Izraelu je Zakon bio Božje sredstvo pomoću kojeg je on svom narodu govorio kako je želio da ga obožavaju i žive u skladu s njegovom voljom. Nasuprot drugim kodeksima zakona, on je uključivao ljubav prema Bogu i bližnjem (3. Mojsijeva 19:18; 5. Mojsijeva 6:5). Zakon je bio daleko od suhoparne zbirke pravila. Pružao je doktrinu, učenje i poduku o načinu života koji se trebao naučiti.
14. Koji je bio jedan razlog zašto je Jehova odbacio levitsko svećenstvo? (Malahija 2:7, 8).
14 Sve dok su bili vjerni, svećenici i Leviti su udovoljavali svojoj odgovornosti da poučavaju narod. No, svećenici su ponajčešće zanemarivali svoju dužnost da školuju naciju. To pomanjkanje obrazovanja o Božjem Zakonu trebalo je imati strašne posljedice i po svećenike i po narod. U osmom stoljeću pr. n. e., Jehova je prorekao: “Moj narod gine: nema znanja; jer si ti znanje odbacio, i ja odbacujem tebe iz svećenstva svoga; jer si Zakon svoga Boga zaboravio, i ja ću tvoje zaboraviti sinove” (Hošea 4:6, St).
15. (a) Osim svećenika, koga je Jehova podigao kao učitelje u Izraelu, i što jedan bibličar piše o njihovoj ulozi kao odgojitelja? (b) Što se konačno dogodilo Izraelu i Judi zato što su odbacili spoznaju o Jehovi i njegovim putevima?
15 Osim svećenika, Jehova je podigao i proroke kao odgojitelje. Čitamo: “Jahve opominjaše Izraelce i Judejce preko svih svojih proroka i sviju vidjelaca: ‘Obratite se od zlog puta svoga — govorio je — i pokoravajte se naredbama i zapovijedima mojim prema Zakonu koji sam naložio ocima vašim i prema svemu što sam vam objavio preko slugu svojih — proroka’ ” (2. Kraljevima 17:13, St). S obzirom na ulogu prorokâ kao odgojitelja, francuski bibličar Roland de Vaux je pisao: “I proroci su imali misiju da poduče narod; to je bio jednako važan dio njihovog zadatka kao proricanje budućnosti. A proročansko nadahnuće pružilo je njihovom propovijedanju autoritet riječi Božje. Sasvim je sigurno da su pod monarhijom proroci bili vjerski i moralni učitelji naroda; i, možemo dodati, najbolji od svih njihovih učitelja, iako se nisu uvijek obazirali na njih.” Uslijed pomanjkanja ispravnog obrazovanja od strane svećenika i Levita, zajedno s propustom da slijede Jehovine proroke, Izraelci su napustili Jehovine puteve. Asirci su 740. pr. n. e. osvojili Samariju, a Babilonci su 607. pr. n. e. uništili Jeruzalem i njegov hram.
Obrazovanje tijekom i nakon zatočeništva
16, 17. (a) Na koji su obrazovni program bili prisiljeni Danijel i trojica njegovih drugova? (b) Što im je omogućilo da ostanu vjerni Jehovi iako su bili podvrgnuti tom babilonskom obrazovanju?
16 Oko deset godina prije uništenja Jeruzalema, kralj Nabuhodonozor odveo je u Babilon kralja Joahina i grupu kneževa i plemića (2. Carevima 24:15). Među njima su bili Danijel i trojica drugih mladih plemića (Danijel 1:3, 6). Nabuhodonozor je naredio da se njih četvoricu podvrgne posebnom trogodišnjem tečaju poučavanja “pismu i jeziku Kaldejaca”. Osim toga, dobili su “dnevni obrok od kraljevskih jela i od vina” (Daniel 1:4, 5, St). To je moglo biti opasno iz više razloga. Program podučavanja vjerojatno se nije sastojao samo od trogodišnjeg tečaja jezika. Neki smatraju da izraz “Kaldejaca” u ovom odlomku označava, “ne Babilonce kao narod, već kao učenu klasu” (The Soncino Books of the Bible). U svom komentaru o Danijelu, K. F. Keil navodi: “Danijela i njegove drugove trebalo je obrazovati u mudrosti kaldejskih svećenika i učenih ljudi, koja se poučavala u školama Babilona.” Kraljevska hrana ih je također izložila kršenju ograničenja u vezi prehrane koja je nametnuo Mojsijev zakon. Kako su postupili?
17 Kao govornik četvorice mladih židovskih plemića, Danijel je od samog početka temeljito objasnio da oni neće jesti ili piti, povređujući time svoju savjest (Danijel 1:8, 11-13). Jehova je blagoslovio taj čvrsti stav i omekšao srce babilonskog službenika koji je za njih bio zadužen (Danijel 1:9, 14-16). Što se njihova učenja tiče, kasniji događaji u životu sve četvorice mladih Hebreja nesumnjivo dokazuju da ih prisilni trogodišnji program podučavanja babilonskoj kulturi nije naveo da odstupe od svoje duboke odanosti prema Jehovi i njegovu pravom obožavanju (Danijel, poglavlja 3 i 6). Jehova ih je osposobio kako im to nametnuto trogodišnje udubljivanje u babilonsko više obrazovanje ne bi nanijelo nikakvu štetu. “I dade Bog svoj četvorici mladića znanje i razum u svakoj knjizi i mudrosti; a Danijelu dade da razumije svaku utvaru i sne. I u svemu čemu treba mudrost i razum, za što ih car zapita, nadje da su deset puta bolji od svijeh vrača i zvjezdara što ih bješe u svemu carstvu njegovu” (Danijel 1:17, 20).
18. Koji je obrazovni program proveden u Judi nakon babilonskog zatočeništva?
18 Nakon babilonskog zatočeništva, veliko obrazovno djelo obavio je Ezdra, svećenik koji je “upravio srce svoje da istražuje zakon Gospodinov i da ga izvršuje i da uči Izraela uredbama i zakonima” (Ezdra 7:10). U tome su mu pomagali vjerni Leviti, koji “poučavahu narod zakonu” (Nehemija 8:7). Ezdra je bio bibličar i “vješt prepisivač” ili pisar (Ezra 7:6, NW). U njegovo vrijeme pisari su kao klasa došli na istaknuto mjesto.
Rabinske škole
19. Koja se klasa odgojitelja pojavila u Izraelu u vrijeme Isusovog dolaska na Zemlju, i iz kojih se važnih razloga on i njegovi učenici nisu podvrgavali židovskom višem obrazovanju?
19 U vrijeme kad se Isus pojavio na Zemlji, pisari su postali elitna klasa učitelja, više vezana uz tradicije nego uz prava učenja Božje riječi. Voljeli su da ih se zove “Rabbi”, što je postala titula koja izražava poštovanje i koja znači “Moj Veliki (Vrsni)” (Matej 23:6, 7, NW, fusnota). U Kršćanskim grčkim pismima, pisari su često dovedeni u vezu s farizejima, od kojih su neki i sami bili učitelji Zakona (Djela apostolska 5:34). Isus je optužio obje grupe da su obezvrijedili riječ Božju zbog svoje predaje i da su učili “kao (...) nauku zapovijedi ljudske” (Matej 15:1, 6, 9, St). Zato ne iznenađuje što se ni Isus ni većina njegovih učenika nisu obrazovali u rabinskim školama (Ivan 7:14, 15; Djela apostolska 4:13; 22:3).
20. Što nam je pokazao ovaj pregled obrazovanja u biblijska vremena, i što pokazuje da Jehovini sluge trebaju obrazovanje?
20 Ovaj pregled obrazovanja u biblijska vremena pokazao je da je Jehova Veličanstveni Podučavatelj svog naroda. Bog je preko Mojsija organizirao djelotvoran obrazovni sistem u Izraelu. No, nakon dugog vremena, razvio se židovski viši obrazovni sistem koji je započeo poučavati stvari suprotne Riječi Božjoj. Iako Isus nije pohađao takve židovske škole, ipak je bio neusporedivi Učitelj (Matej 7:28, 29; 23:8; Ivan 13:13). On je i svoje učenike opunomoćio da poučavaju, sve do svršetka sustava stvari (Matej 28:19, 20). Da bi to činili, oni će morati biti dobri učitelji pa će stoga trebati obrazovanje. Kako bi, dakle, pravi kršćani danas trebali gledati na obrazovanje? To će pitanje biti razmotreno u sljedećem članku.
Ispit pamćenja
◻ Zašto možemo biti sigurni da je Jehova zainteresiran za obrazovanje svojih slugu?
◻ U kojim se pogledima izraelski obrazovni sistem razlikovao od sistema drugih nacija?
◻ Koje su obrazovanje primila izraelska djeca?
◻ Koje su metode poučavanja korištene u Izraelu?
◻ Zašto Isus i njegovi učenici nisu pohađali židovske škole višeg obrazovanja?
[Slika na stranici 14]
Prinudno obrazovanje u Babilonu nije odvratilo Danijela i njegove drugove od Jehove