STUDU 26
KÁNTIKU 123 Ser lial i obi ku organizason di Jeová
Seta ma bu ka sabe tudu kuza
‘Nunka nu ka ta konsigi intende kel algen ki é Tudu-Puderozu’. — JÓ 37:23.
ASUNTU PRINSIPAL
Sikrê nu ka sabe tudu kuza ki sta pa kontise, nu pode aguenta prublémas si nu pensa na kes kuza ki nu sabe gósi i si nu poi nos kunfiansa na Jeová.
1. Ki kapasidadi ki Jeová da-nu i pamodi?
JEOVÁ kria-nu ku kapasidadi di pensa, di prende kuzas novu, i di sabe modi ki nu ta aplika kes kuza ki nu prende. Pamodi ki el faze-nu si? El krê pa nu ‘atxa konhisimentu di Deus’ i pa nu uza nos kapasidadi di pensa pa nu sirbi-l. — Pro. 2:1-5; Rom. 12:1.
2. (a) Kuzê ki nu meste intende sobri nos mê? (Jó 37:23, 24) (Odja imajen.) (b) Pamodi ki seta ma nu ka sabe tudu kuza é bon pa nos?
2 Enbóra nu ten kapasidadi pa prende, ten txeu kuza ki nu ka sabe. (Lé Jó 37:23, 24.) Pensa na izénplu di Jó. Jeová faze-l txeu pergunta pa djuda-l intende ma tinha txeu kuza ki el ka sabia. Kel konbérsu ki Jó tevi ku Jeová djuda-l odja ma es meste sérba umildi i muda se manera di pensa. (Jó 42:3-6) Tanbê é bon pa nos intende ma nu ka sabe di tudu kuza. Óras ki nu ta lenbra ma ten txeu kuza ki nu ka sabe kel-li ta djuda-nu ser umildi i kunfia ma Jeová sénpri ta fla-nu kuzê ki nu meste sabe pa nu pode toma bons disizon. — Pro. 2:6.
Sima Jó é bon nu rekonhese ma nu ka sabe tudu kuza (Odja parágrafu 2.)
3. Kuzê ki nu sta ben pâpia di el na kel studu li?
3 Na kel studu li, nu sta ben odja alguns kuza ki nu ka sabe i kes dizafiu ki nu pode pasa pa el pamodi nu ka sabe kes kuza li. Tanbê nu sta ben odja pamodi ki é bon pa nos ka sabe di alguns kuza. Studa kes kuza li ta djuda-nu ten más kunfiansa ma Jeová ki é ‘kel Algen ki ten konhisimentu perfeitu’, ta fla-nu tudu kel ki nu meste sabe. — Jó 37:16.
NU KA SABE KI TÉNPU KI FIN DI KEL MUNDU LI TA BEN
4. Di akordu ku Mateus 24:36, kal ki é un di kes kuza ki nu ka sabe?
4 Lé Mateus 24:36. Ti mésmu Jizus, kantu el ta staba na téra el ka sabia sobri “kel dia i kel óra.”a Dipôs el fla ses apóstlu ma Jeová é kel ki ten direitu di disidi ki ténpu ki alguns kuza ta kontise. (Atus 1:6, 7) Jeová dja disidi ténpu ki fin ta ben, má nu ka sabe kal ki é ténpu sértu.
5. Dja ki nu ka sabe ki ténpu ki fin ta ben, modi ki kel-li ta pô-nu ta xinti?
5 Di akordu ku kel ki Jizus fla, nu ka sabe kantu ténpu nu ten ki spera ti ki fin ben. Pamodi kel-li, nu pode perde paxénxa ô fika dizanimadu, prinsipalmenti si dja nu ten txeu ténpu ta spera pa dia di Jeová. Tanbê, nu pode fika dizanimadu si algun algen di nos família ô otus algen faze-nu trosa pamodi fin inda ka ben. (2 Ped. 3:3, 4) Talvês nu pode pensa ma si nu sabe dia sértu ki fin ta ben, nu pode ten más paxénxa i pode ser más fásil aguenta óras ki otus algen ta faze-nu trosa.
6. Pamodi ki é bon pa nos ka sabe ki ténpu fin ta ben?
6 Dja ki Jeová ka fla-nu data di fin, kel-li ta da-nu oportunidadi di mostra ma nu ta sirbi-l pamodi nu ta ama-l i nu ta kunfia na el. Nu ka krê sirbi Jeová sô ti óras ki fin ben, má nu krê sirbi-l pa tudu ténpu. Envês di konsentra dimás na ki ténpu “dia di Jeová” ta ben, é midjór nu konsentra na kes bons kuza ki ta ben kontise dipôs ki kel dia txiga. Faze kel-li ta djuda-nu bira más amigu di Jeová, kunfia na el i faze tudu kel ki nu pode pa nu agrada-l. — 2 Ped. 3:11, 12.
7. Kuzê ki nu sabe?
7 É inportanti pa nos konsentra na kel ki nu sabe. Nu sabe ma ténpu di fin kumesa na anu di 1914. Na Bíblia, Jeová da-nu profesias ki ta prova ma ténpu di fin kumesa na anu di 1914. Tanbê, el fla-nu txeu kuza sobri modi ki mundu ta ben sérba dipôs di kel anu. Dja ki kes profesia kunpri, kel-li ta da-nu serteza má ‘kel grandi dia di Jeová sta kuazi ta txiga’. (Sof. 1:14) Tanbê nu sabe ki trabadju ki Jeová krê pa nu faze, el krê pa nu pâpia ku tudu algen ki nu ta pode sobri “kes notísia sábi di Reinu.” (Mat. 24:14) Kel mensajen li sta ta pregadu na uns 240 país i na más di mil língua. Nu ka meste sabe sobri “kel dia i kel óra” pa nu faze nos midjór na trabadju di pregason.
NU KA SABE MODI KI JEOVÁ PODE AJI
8. Kuzê ki kes palavra ‘trabadju di kel Deus verdaderu’ krê fla? (Eclesiastes 11:5)
8 Nen sénpri nu ka ta sabe ‘trabadju di kel Deus verdaderu’. (Lé Eclesiastes 11:5.) Kes palavra li sta ta pâpia di kuzê ki Jeová ta faze i kuzê ki el ta dexa kontise pa pode kunpri se vontadi. Nu ka sabe pamodi ki Jeová ta dexa alguns kuza kontise ô kuzê ki el ta faze pa djuda-nu. (Sal. 37:5) Bíblia ta mostra ma ka sabe ‘trabadju di kel Deus verdaderu’ é sima ka intende modi ki un mininu ta dizenvolve na bariga di se mai. Nen mésmu kes sientista inda ka ta intende dretu modi ki kel-li ta kontise. Di mésmu manera, nu ka ta intende dretu modi ki Jeová ta aji.
9. Dja ki nu ka sabe modi ki Jeová ta ben aji, kuzê ki nu pode kumesa ta pensa?
9 Óras ki nu ka sabe dretu modi ki Jeová ta djuda-nu pode ser más difísil toma alguns disizon. Talvês nu pode fika ku medu di faze sakrifisiu pa sirbi Jeová más txeu, sima pur izénplu mante un vida sinplis ô muda pa undi ki ten más nisisidadi. Nu pode pensa ma Jeová ka sta kontenti ku nos si nu sta ta sforsa pa nu faze más na se sirvisu, má nu ka sta konsigi alkansa nos méta. Ô pode ser ki nu ka sta ta ten bon rezultadu na nos trabadju di pregason. Ô nu sta ta sforsa na un prujétu spesial di organizason, má nu sta ta ten txeu difikuldadi.
10. Ki kualidadi inportanti nu meste dizenvolve dja ki nu ka sabe modi ki Jeová ta ben aji?
10 Dja ki nu ka sabe dretu kuzê ki Jeová ta ben faze, kel-li ta djuda-nu dizenvolve kualidadis inportanti sima umildadi. Kel-li ta djuda-nu intende ma Jeová sénpri sabe kuzê ki é midjór pa nos. (Isa. 55:8, 9) Tanbê nu ta prende kunfia na Jeová más txeu, asi pa nu pode ten bons rezultadu. Óras ki nu ta ten bons rezultadu na pregason ô na un prujétu di organizason nu ta da tudu glória pa Jeová. (Sal. 127:1; 1 Kor. 3:7) I si alguns kuza ka kontise sima nu staba ta spera nu meste lenbra ma Jeová inda sta kontrola tudu kuza. (Isa. 26:12) Nu ta faze nos párti i nu ta kontinua ta kunfia ma Jeová ta faze se párti tanbê. Nu ten serteza ma el ta orienta-nu sikrê el ka faze un milagri sima el ta fazeba na pasadu. — Atus 16:6-10.
11. Ki kuzas inportanti nu sabe sobri Jeová?
11 Nu sabe ma Jeová é sénpri amorozu, justu i el ten sabedoria. Tanbê nu sabe ma Jeová ta da txeu valor pa kel ki nu ta faze pa el i pa nos irmons ku irmans. I nu sabe ma Jeová sénpri ta rekonpensa kes ki é lial pa el. — Ebr. 11:6.
NU KA SABE KUZÊ KI TA BEN KONTISE MANHAN
12. Di akordu ku Tiagu 4:13, 14, kuzê ki nu ka sabe?
12 Lé Tiagu 4:13, 14. Nu ka sabe modi ki ta ben ser nos vida manhan. Na es mundu ki nu sta ta vive, ‘ténpu i kuzas ki algen ka sta ta spera’ pode kontise ku nos. (Ecl. 9:11) Pur isu, nu ka ta konsigi sabe si nos planu da ta sértu ô ti mésmu si nu ta sta bibu pa nu faze kel ki nu tene na planu.
13. Alvês modi ki nu pode xinti dja ki nu ka sabe tudu kuza ki ta ben kontise na futuru?
13 Pode ser difísil pa nos aguenta firmi pamodi nu ka sabe dretu kuzê ki ta ben kontise na futuru. Modi ki kel-li pode kontise? Talvês nu pode fika preokupadu dimás ku kuzê ki pode kontise manhan i nu pode perde nos alegria. Nos vida pode muda di un óra pa kel otu ô kuzas mariadu pode kontise ku nos i kel-li pode pô-nu ta xinti txeu dór i dizorientadu. I óras ki kuzas ka ta kontise sima nu sta ta spera nu pode fika dizanimadu i diziludidu. — Pro. 13:12.
14. Kuzê ki nu meste pa nu ser filís di verdadi? (Odja imajen.)
14 Óras ki nu ta aguenta prublémas kel-li ta da-nu oportunidadi pa nu prova ma ka ta inporta kuzê ki kontise na nos vida, nu ta sirbi Jeová pamodi nu ta ama-l, ka pamodi nos interesi. Bíblia ta mostra ma nu ka debe spera ma Jeová ta proteje-nu di tudu kuza mariadu i el ta mostra ma kes kuza ki ta kontise na nos vida é ka pamodi distinu. Jeová sabe ma pa nu ser filís nu ka meste sabe di tudu kuza ki ta ben kontise na futuru. Na verdadi, nu ta ser filís si nu djobe orientason di Jeová na nos vida i nu obi ku el. (Jer. 10:23) Óras ki nu ta djobe orientason di Jeová pa nu toma disizons nu ka ta fika preokupadu dimás sobri kuzê ki pode kontise. Nu ta ten kel mésmu atitudi di Tiagu ki fla: “Si Jeová krê, nu ta vive i nu ta faze kel-li ô kel-la.” — Tia. 4:15.
Djobe orientason di Jeová i obi ku el ta da-nu proteson di verdadi (Odja parágrafus 14-15.)b
15. Kuzê ki nu sabe sobri futuru?
15 Nu ka sabe kuzê ki ta ben kontise na futuru, má nu sabe ma Jeová promete-nu vida pa tudu ténpu. Pa alguns ta ben ser vida na séu i pa otus ta ben ser vida na téra. Tanbê nu sabe ma Jeová ka pode konta mintira i ma nada ka ta pode inpidi-l di kunpri tudu se promésa. (Titu 1:2) É sô el ki pode ‘fla kal ki é fin, i désdi ténpu antigu kes kuza ki inda ka fazedu.’ Tudu kes kuza ki Jeová fla ma ta kontiseba na pasadu kunpri, i tudu kes kuza ki el fla ma ta ben kontise na futuru tanbê ta ben kunpri. (Isa. 46:10) Nu ten serteza ma ka ten nada ki ta inpidi Jeová di ama-nu. (Rom. 8:35-39) El ta da-nu sabedoria, konsolu i forsa ki nu meste pa nu aguenta kalker kuza ki kontise na nos vida. Nu pode ten serteza ma Jeová ta djuda-nu i el ta abensua-nu. — Jer. 17:7, 8.
NU KA TA INTENDE DRETU TI KI PONTU JEOVÁ KONXE-NU
16. Kuzê ki Jeová sabe sobri nos i modi ki kel-la ta pô-nu ta xinti? (Salmo 139:1-6)
16 Lé Salmo 139:1-6. Nos Kriador sabe tudu kuza sobri nos. El sabe pamodi ki nu ta pensa i nu ta xinti di sértu manera. El sabe kes kuza ki nu ta fla i kes kuza ki nu ten na nos korason. Tanbê, el sabe tudu kuza ki nu ta faze i pamodi ki nu ta faze-s. Rei Davidi fla ma Jeová sta prontu pa djuda-nu i sénpri el ta konsigi faze kel-la. É sábi dimás sabe ma kel Algen Más Grandi ki ten, ki é Kriador di séu ku téra i ki é Tudu-Poderozu, ta presta txeu atenson na nos. Sima Davidi fla: ‘Kel konhisimentu li é dimás pa N konsigi intende. El é altu dimás ki N ka ta konsigi txiga na el.’ — Sal. 139:6.
17. Pamodi ki nu pode atxa difísil seta ma Jeová konxe-nu dretu?
17 Talvês pamodi nos kultura, kuzas ki nu ta kriditaba na el antis di nu konxe verdadi ô kuzas ki kontise na nos família pode ser difísil odja Jeová sima un Pai ki ta ama-nu i ki ta sta interesadu na nos. Ô nu pode atxa ma nos éru di pasadu é gravi dimás ki Jeová nunka ka ta krê konxe-nu i ma el sta lonji di nos. Ti rei Davidi alvês ta xintiba si. (Sal. 38:18, 21) Ô un algen ki sta ta sforsa pa muda se vida pa vive di akordu ku kes lei justu di Jeová pode pergunta: ‘Si Deus ta intende-m dretu, pamodi ki el ta spera pa N dexa di faze un kuza ki N gosta?’
18. Pamodi ki é bon nu seta ma Jeová konxe-nu midjór di ki nos nu konxe nos mê? (Odja imajen.)
18 Nu pode prende seta ma Jeová konxe-nu midjór di ki nu konxe nos mê i ma el ta odja kes kuza dretu ki ten na nos i ki nu ka ta konsigi odja. Enbóra el ta odja nos éru, el sabe kel algen ki nu krê ser i el ta ama-nu txeu. (Rom. 7:15) Óras ki nu da kónta ma Jeová sénpri ta odja kel tipu di algen ki nu pode ser, kel-li ta da-nu kel forsa ki nu meste pa nu sirbi-l di manera lial i ku alegria.
Jeová ta djuda-nu ten un fé fórti na kel vida sábi ki nu ta ben ten na Paraízu pa nu konsigi lida ku kes prubléma di es mundu (Odja parágrafus 18-19.)c
19. Kuzê ki nu pode ten serteza sobri Jeová?
19 Nu sabe ma Jeová é amor. I nu ka ten ninhun dúvida di kel-li. (1 Juan 4:8) Nu sabe ma tudu kel ki el ta fla-nu pa nu faze ô pa nu ka faze é pamodi el ta ama-nu i el krê pa nu ten kel midjór vida ki ten. Nu sabe ma Jeová krê pa nu ten vida pa tudu ténpu. El da-nu resgati pa kel-li pode kontise. Dja ki Jizus móre pa nos, nu pode ten serteza ma nu pode sirbi Jeová di manera ki el krê, enbóra nos é inperfeitu. (Rom. 7:24, 25) I nu sabe ma “Deus é más grandi ki nos korason i el sabe tudu kuza.” (1 Juan 3:19, 20) Jeová ta odja tudu kuza sobri nos i el ta kunfia ma nu ta konsigi faze se vontadi.
20. Kuzê ki pode djuda-nu ka fika preokupadu dimás?
20 Jeová ka ta nega da-nu ninhun informason ki nu meste sabe pa nu pode konxe-l. Óras ki nu ta seta kel-li nu ta ivita preokupa dimás ku kuzas ki nu ka ta pode kontrola i nu ta konsentra na kel ki é inportanti di verdadi. Si nu faze si nu ta mostra ma nu ta kunfia na Jeová ki é ‘kel Algen ki ten konhisimentu perfeitu’. (Jó 36:4) Enbóra nu ka ta intende tudu kuza gósi, nu tene vontadi di txiga kel ténpu ki Jeová ta ben inxina-nu kuzas novu sobri el pa tudu ténpu. — Ecl. 3:11.
KÁNTIKU 104 Spritu santu é un prezenti di Deus
b SPLIKASON DI IMAJEN: Un pai i se fidju sta ta ruma un muxila asi pa se família sta priparadu si kontise un imerjénsia.
c SPLIKASON DI IMAJEN: Un irmon ki sta pasa pa prublémas sta ta pensa na kel alegria ki el ta ben ten na Paraízu.