BIBLIOTÉKA NA INTERNET di Tori di Vijia
BIBLIOTÉKA NA INTERNET
di Tori di Vijia
Kabuverdianu
  • BÍBLIA
  • PUBLIKASONS
  • RUNIONS
  • w20 marsu pp. 18-23
  • Kal ki é óra sértu di pâpia?

Ka ten vídiu na kel párti li.

Diskulpa, tevi un éru na abri vídiu.

  • Kal ki é óra sértu di pâpia?
  • Sentinéla ta aviza ma Reinu di Deus dja sta ta governa (Sentinéla di studu) — 2020
  • Subtémas
  • Mésmu asuntu
  • KI ÓRA KI NU DEBE PÂPIA?
  • KI ÓRA KI NU DEBE FIKA KALADU?
  • KUZÊ KI JEOVÁ TA ATXA DI KUZAS KI NU TA PÂPIA?
  • Bu pode kunfia na bus irmon
    Sentinéla ta aviza ma Reinu di Deus dja sta ta governa (Sentinéla di studu) — 2022
  • Jeová kura se dór
    Imita ses fé
  • Modi ki bu pode agrada Jeová na manera ki bu ta pâpia?
    Vive filís pa tudu ténpu! — Un livru pa studa Bíblia
Sentinéla ta aviza ma Reinu di Deus dja sta ta governa (Sentinéla di studu) — 2020
w20 marsu pp. 18-23

STUDU 12

Kal ki é óra sértu di pâpia?

‘Ten un ténpu pa fika kaladu i ténpu pa pâpia’. — ECLESIASTES 3:1, 7.

KÁNTIKU 124 Nu ser sénpri lial

KUZÊ KI NU STA BEN STUDAa

1. Kuzê ki Eclesiastes 3:1, 7 ta inxina-nu?

ALGUNS di nos gosta txeu di pâpia. Otus gosta di fika kaladu. Má sima testu ki tradu téma di es studu ta mostra, ten un ténpu pa pâpia i un ténpu pa fika kaladu. (Lé Eclesiastes 3:1, 7.) Bu ka ta atxa ma alvês nu ta gostaba pa alguns di nos irmons pâpia más txeu i otus pa pâpia más poku?

2. Ken ki ten direitu di fla-nu ki óra ki nu debe pâpia i ki óra ki nu debe fika kaladu?

2 Kapasidadi di pâpia é un prezenti ki Jeová da-nu. (Êxo. 4:10, 11; Apo. 4:11) Na se Palavra, el ta djuda-nu ntende modi ki nu pode uza es prezenti dretu. Na kel studu li, nu sta ben odja izénplus di Bíblia ki ta djuda-nu sabe óra di pâpia i óra di fika kaladu. Tanbê, nu sta ben odja modi ki Jeová ta xinti ku kes kuza ki nu ta fla otus algen. Má primeru, nu sta ben odja ki óra ki nu debe pâpia.

KI ÓRA KI NU DEBE PÂPIA?

3. Kuzê ki Romanos 10:14 ta insentiva-nu faze?

3 Nu debe sta sénpri prontu pa pâpia sobri Jeová i se Reinu. (Mat. 24:14; lé Romanos 10:14.) Asi, nu ta sigi izénplu di Jizus. Un di kes razon prinsipal ki poi Jizus ta ben Téra éra pa pâpia ku otus algen verdadi sobri se Pai. (João 18:37 ) Má, nu debe lenbra ma manera ki nu ta pâpia tanbê é inportanti. Pur isu, óras ki nu ta pâpia ku otus sobri Jeová, nu meste faze-l ku ‘brandura i ku txeu ruspetu.’ I nu debe mostra ma nu ta preokupa ku sentimentus di otus algen i ku kuza ki es ta kridita na el. (1 Ped. 3:15) Asi, nu ka ta pâpia sô pâpia, má tanbê nu ta inxina-s i talvês nu pode toka ses korason.

KI ÓRA KI NU DEBE PÂPIA

  • Óras ki nu ta pâpia ku otus sobri Jeová, nu ta faze-l ku ‘brandura i ku txeu ruspetu’ pa kuza ki es ta kridita na el (parágrafu 3)

  • Óras ki nu ta odja un algen ta sigi un kaminhu prigozu

  • Ansions meste ten paxénxa i da konsedju ku jetu óras ki meste

Dôs irman sta ta faze kónpra na un lója ki ta bendedu ropa. Un di kes irman sta ta fla kel otu irman ma saia ki el skodje pode ka sta mostra ruspetu.

(Odja parágrafu  8.)b

Un ansion, ku Bíblia na mô ta da un irmon jóven konsedju sobri linpéza. Kaza di kel jóven sta suju i dizarumadu.

(Odja parágrafus 4, 9.)c

4. Sima sta na Provérbios 9:9, modi ki nos palavra pode djuda otus?

4 Ansions ka debe xinti medu di pâpia, si es odja ma un irmon ô un irman meste konsedju. É klaru ki es debe skodje óra sértu di pâpia, asi pa es ka poi kel algen ta xinti vergónha. Talvês, es ta disidi spéra ti ki ka sta más ningen la. Ansions sénpri ta sforsa pa pâpia di un manera ki ta mostra ruspetu pa kel algen ki sta obi-s. Má simé, es ka ta dexa di mostra konsedjus di Bíblia ki pode djuda-s faze kuzas dretu. (Lé Provérbios 9:9.) Pamodi ki é txeu inportanti nu ten koraji pa pâpia óras ki meste? Nu ben odja dôs izénplu diferenti. Primeru, un ómi meste korijiba se fidjus. Sugundu, un mudjer tinha ki papiaba ku un ómi ki sta ben sérba rei.

5. Na ki situason Eli tinha ki papiaba, má el ka pâpia?

5 Saserdóti Prinsipal Eli tinha dôs fidju ki el ta amaba txeu. Má, se fidjus ka tinha ninhun ruspetu pa Jeová. Es tinha un responsabilidadi inportanti. Es éra saserdóti ki ta sirbiba na tabernákulu. Má, es abuza di ses autoridadi i es ka mostra ninhun ruspetu pa ofértas ki pesoas ta fazeba pa Jeová. Tanbê, es ta fazeba konportamentu seksual mariadu di manera diskaradu. (1 Sam. 2:12-17, 22) Di akordu ku Lei di Muizés, fidjus di Eli mereseba mórti. Eli txoma-s atenson, má el ka toma medida sima debe ser, i el dexa-s kontinua ta sirbi na tabernákulu. (Deut. 21:18-21) Kuzê ki Jeová atxa di manera ki Eli rezolve kel asuntu? El fla Eli: ‘Pamodi ki bu ta insisti na onra bus fidju más di ki mi?’ Nton, Jeová disidi ma kes dôs ómi mau tinha ki moreba. — 1 Sam. 2:29, 34.

6. Kuzê ki nu ta prende ku izénplu di Eli?

6 Izénplu di Eli ta inxina-nu un lison inportanti. Si nu fika ta sabe ma un amigu ô un família dizobidese un lei di Deus, nu debe pâpia ku el sobri leis di Jeová. Dipôs, nu debe tenta sabe ma dja el resebe ajuda ki el meste di Jeová através di ansions. (Tia. 5:14) Nunka nu ka krê ser sima Eli. Nu ka krê agrada un amigu ô un família más di ki Jeová. Nu meste ten koraji pa pâpia ku un algen ki meste koreson, má faze kel-li pode da bons rezultadu. Gósi, nu sta ben odja modi ki un mudjer israelita ki txomaba Abigail aji diferenti di Eli.

Abigail sta ku duedju na txon timenti el sta pâpia ku Davidi.

Abigail é un bon izénplu di algen ki skodje óra sértu di pâpia (Odja parágrafus 7-8.)d

7. Pamodi ki Abigail ba pâpia ku Davidi?

7 Abigail éra mudjer di un ómi riku ki txomaba Nabal, i el éra dónu di alguns txon. Kantu Davidi ku se ómis staba ta fuji di Rei Saul, es pasa algun ténpu djuntu ku pastoris di Nabal i es proteje se animal di ladron. Má, Nabal mostra gratidon pa ses ajuda? Nau. Kantu Davidi pidi Nabal un poku di kumida i agu pa se ómis, Nabal fika uma xatiadu i el falta-s ruspetu. (1 Sam. 25:5-8, 10-12, 14) Pur isu, Davidi disidi mata tudu ómis di kaza di Nabal. (1 Sam. 25:13, 22) Modi ki podia ivitaba kel disgrasa li? Abigail da kónta ma kel-la éra óra di pâpia. Nton el fitxa koraji, el bai nkontra ku Davidi i se 400 ómi xeiu di fómi, xatiadu i armadu.

8. Kuzê ki nu ta prende ku izénplu di Abigail?

8 Kantu Abigail nkontra ku Davidi, el pâpia ku el ku koraji, ku ruspetu i di un manera ki el konvense-l. Abigail ka tinha kulpa di kel situason, má simé el pidi Davidi diskulpa. El fla ma el sabeba ma Davidi éra un bon ómi i ma el ta fazeba kel ki éra dretu. Tanbê Abigail kunfia ma Jeová ta djudaba el. (1 Sam. 25:24, 26, 28, 33, 34) Sima Abigail, nu pode odja un algen ta sigi un kaminhu prigozu. Na kel situason li, nu meste ten koraji pa nu pâpia ku el. (Sal. 141:5) Má tanbê nu debe faze-l ku ruspetu. Óras ki amor ta pô-nu ta da un algen konsedju ki el meste, nu ta prova ma nos é un amigu di verdadi. — Pro. 27:17.

9-10. Kuzê ki ansions debe lenbra óras ki es ta konsedja otus?

9 Ansions meste ten más koraji inda pa pâpia ku kes algen na kongregason ki sta faze un kuza mariadu. (Gál. 6:1) Ansions meste ser umildi i lenbra ma es tanbê es é inperfetu, i ma un dia es pode meste konsedju. Má, kel-la ka debe inpidi-s di koriji kes algen ki meste disiplina. (2 Tim. 4:2; Tito 1:9 ) Óras ki es ta konsedja un algen, es ta tenta uza ses kapasidadi di pâpia pa djuda-l ku jetu i paxénxa. Es ta ama ses irmon, i kel amor li ta pô-s ta aji. (Pro. 13:24) Má, kuza más inportanti pa es é onra Jeová. Pur isu, es ta difende leis di Jeová i es ta proteje kongregason di kalker prigu. — Atos 20:28.

10 Ti gósi, dja nu odja ki óra ki nu debe pâpia. Má alvês, ten óras ki é midjór nu fika kaladu. Ki prublémas pode kontise na kes situason li?

KI ÓRA KI NU DEBE FIKA KALADU?

11. Ki ilustrason Tiagu uza, i pamodi ki el é inportanti?

11 Pode ser difísil kontrola língua. Un skritor di Bíblia ki txoma Tiagu, uza un ilustrason pa mostra modi ki é difísil faze kel-la. El fla: ‘Si algen ka ta fadja na pâpia, el é un ómi perfetu, kapás di kontrola tanbê tudu se korpu. Si nu ta poi freiu na bóka di kabalu pa es pode obi ku nos, tanbê nu ta gia tudu se korpu.’ (Tia. 3:2, 3) Freiu ta podu na kabésa ku na bóka di kabalu. Óras ki un algen ki sta na kabalu ta puxa kel kórda ki ta fika prendedu na freiu, el pode gia kabalu ô pô-l ta para. Si kel algen perde kontrolu di kel kórda, kabalu pode kóre diskontroladu, i prujudika se kabésa i kel algen ki sta riba di el. Di mésmu manera, si nu ka kontrola nos língua, nu pode faze txeu stragu. Nu ben odja alguns situason ki nu meste kontrola nos língua i fika kaladu.

KI ÓRA KI NU KA DEBE PÂPIA

  • Ka bu konta modi ki nos trabadju ta fazedu na kes país ki el sta proibidu

  • Óras ki nu sabe alguns asuntu di kongregason ki otus algen ka debe sabe

Na un Salon di Reinu, publikadoris sta ta djunta na un kazal ki bai vizita-s i ta faze-s perguntas.

(Odja parágrafu 12.)e

Un ansion sta ta pâpia na tilifóni i el sta ta fitxa pórta timenti se mudjer sta ta studa na otu párti di kaza.

(Odja parágrafus 13-14.)f

12. Ki óra ki nu debe kontrola nos língua i fika kaladu?

12 Kuzê ki bu ta faze óras ki un irmon ô un irman sabe algun kuza ki el ka debe fla otus? Pur izénplu, imajina ma bu nkontra ku un irmon ki ta mora na un país ki nos óbra sta proibidu. Bu ta xintiba gana di pergunta-l modi ki nos óbra sta fazedu na kel país? É klaru ki bu ten bons intenson. Nu ta ama nos irmons i nu ta preokupa ku kuzê ki sta kontise ku es. Tanbê na nos orason, nu krê pâpia sobri kuzê ki es sta ta pasa. Má, kel-li é óra ki nu debe kontrola nos língua i fika kaladu. Si nu insisti ku kel algen pa fla-nu un kuza ki el ka pode fla, nu sta mostra falta di amor pa kel algen i tanbê pa irmons ki kunfia na el ma el ka ta konta ningen kuza ki el sabe. Di sertéza, ninhun di nos ka krê kria más prubléma pa nos irmons ki ta vive na kes país ki nos óbra sta proibidu. Di mésmu manera, ninhun irmon ô irman ki ta vive na un di kes país ki nos óbra sta proibidu, ka debe fla modi ki Tistimunhas di Jeová sta ta faze ses trabadju di pregason, runion ô kalker otu kuza ki ten aver ku ses adorason.

13. Sima sta na Provérbios 11:13, kuzê ki ansions debe faze i pamodi?

13 É más inportanti inda pa ansions sigi kel konsedju ki sta na Provérbios 11:13. (Lé.) Es ta faze kel-li, óras ki es ka ta da informasons pa kes algen ki ka ten direitu di sabe. Kel-li pode ser más difísil inda si un ansion é kazadu. É klaru ki un kazal ta mante ses amizadi más fórti óras ki es ta pâpia sénpri ku kunpanheru i ta konta kuzê ki es ta pensa, kuzê ki es ta xinti i ses preokupason. Má, un ansion sabe ma el ka pode fla se mudjer asuntus di otus algen na kongregason ki se mudjer ka debe sabe. Si el faze kel-la, irmons ta perde kunfiansa na el i el ta straga se nómi. Kes ómi ki skodjedu pa ten responsabilidadi na kongregason, meste ser ‘ómi ki ten sô un palavra’. Pur isu, es ka debe ngana algen ô pâpia na vida di algen. (1 Tim. 3:8; nóta di rodapé) Un ansion ki ta ama se mudjer, ka ta fla-l kuzas ki el ka meste sabe i ki pode pô-l ta fika preokupadu dimás.

14. Modi ki mudjer di un ansion pode djuda-l kontinua ta ten un bon nómi?

14 Un mudjer pode djuda se maridu kontinua ta ten un bon nómi. Modi? Óras ki el ka ta frónta se maridu pa konta-l kuzas ki el ka debe sabe. Óras ki un mudjer ta sigi kel konsedju li, el ta djuda se maridu, má tanbê el ta mostra ruspetu pa kes algen ki kunfia na se maridu. I más inportanti inda, el ta poi Jeová kontenti pamodi el ta djuda ten pas i union na kongregason. — Rom. 14:19.

KUZÊ KI JEOVÁ TA ATXA DI KUZAS KI NU TA PÂPIA?

15. Kuzê ki Jeová atxa di kuzas ki kes três kunpanheru di Jó fla, i pamodi?

15 Nu pode prende txeu kuza ku stória di Jó ki sta na Bíblia, sobri modi ki nu debe pâpia i ki óra ki nu debe pâpia. Dipôs ki Jó sufri txeu disgrasa un tras di kel otu, kuatu ómi bai konsola-l i es da-l alguns konsedju. Kes ómi pasa txeu ténpu sen fla nada. Má três di kes ómi, Elifás, Bildadi i Zofar ka uza kel ténpu pa pensa modi ki es podia djudaba Jó. Kes kuza ki es ben fla dipôs, dexa klaru ma es staba sô ta pensa modi ki es ta provaba ma Jó fazeba algun kuza mariadu. Es pâpia alguns kuza ki éra verdadi, má txeu kuza ki es fla di Jó i di Jeová éra mintira ô mostra falta di bondadi. Es fla ma Jó éra un algen mau. (Jó 32:1-3 ) Kuzê ki Jeová faze? El fika xatiadu ku kes três ómi. El txoma-s di tolu i el pô-s ta pidi Jó pa ora pa es. — Jó 42:7-9.

16. Kuzê ki nu pode prende ku kel mau izénplu di Elifás, Bildadi i Zofar?

16 Nu pode prende txeu lison ku kel mau izénplu di Elifás, Bildadi i Zofar. Primeru, nu ka debe julga nos irmons. (Mat. 7:1-5) Má, nu debe obi-s ku atenson antis di nu pâpia. É sô di kel manera li ki nu ta konsigi ntende dretu ses situason. (1 Ped. 3:8) Sugundu, óras ki nu ta pâpia, nu debe ten sertéza ma kel ki nu ta fla ta mostra amor i é verdadi. (Efé. 4:25) I tirseru, Jeová ta preokupa txeu ku kel ki nu ta fla kunpanheru.

17. Kuzê ki nu ta prende ku izénplu di Eliú?

17 Kel kuartu ómi ki bai djobe Jó, éra un família di Abraon ki txomaba Eliú. El fika ta obi timenti Jó ku kes três ómi staba ta pâpia. Di sertéza el presta txeu atenson na kuzê ki es staba ta fla. Pur isu, el konsigi da alguns konsedju klaru, má ku amor, ki djuda Jó koriji se manera di pensa. (Jó 33:1, 6, 17 ) Eliú staba más preokupadu na onra Jeová di ki onra se kabésa ô kalker otu algen. (Jó 32:21, 22; 37:23, 24 ) Izénplu di Eliú ta mostra-nu ma ten un ténpu pa fika kaladu ta obi. (Tia. 1:19) Tanbê nu ta prende ma óras ki nu ta da un algen konsedju, nu debe sta más preokupadu na onra Jeová di ki nos kabésa.

18. Modi ki nu pode mostra ma nu ta da valor pa nos kapasidadi di pâpia?

18 Nu ta mostra ma nu ta da valor pa kapasidadi di pâpia ki é un prezenti di Deus, óras ki nu ta sigi konsedjus di Bíblia sobri ki óra ki nu debe pâpia i modi ki nu debe pâpia. Rei Salumon ki tinha sabedoria, skrebe: ‘Un palavra ki fladu na ténpu sértu é sima masan di oru na skultura di prata.’ (Pro. 25:11) Óras ki nu ta obi ku atenson kuzê ki otus sta ta fla i nu ta pensa antis di nu pâpia, nos palavra pode ser sima un masan di oru: es ta ten valor i es ta ser bunitu. Asi, mésmu ki nu pâpia poku ô txeu nos palavra ta djuda i nu ta poi Jeová ku orgulhu di nos. (Pro. 23:15; Efé. 4:29) Kel-li é midjór manera di mostra gratidon pa es prezenti di Deus!

MODI KI BU TA RESPONDEBA?

  • Ki óra ki nu debe pâpia?

  • Ki óra ki nu debe fika kaladu?

  • Kuzê ki bu ta prende ku kes personájen di Bíblia ki papiadu di es na kel studu li?

KÁNTIKU 82 ‘Nhos dexa nhos lus límia’

a Na Bíblia, nu ta atxa orientasons ki ta djuda-nu sabe óra di pâpia i óra di fika kaladu. Óras ki nu sabe kel ki Bíblia ta fla i nu faze sima nu prende, kel ki nu ta pâpia ta agrada Jeová.

b SPLIKASON DI FOTU: Un irman ta da un otu irman konsedju ku sabedoria.

c SPLIKASON DI FOTU: Un ansion ta da un irmon alguns konsedju sobri linpéza.

d SPLIKASON DI DIZENHU: Abigail pâpia ku Davidi na óra sértu i kel-li da bons rezultadu.

e SPLIKASON DI FOTU: Un kazal ki ta sirbi na un país ki nos óbra sta proibidu ka ta fla modi ki nos trabadju ta fazedu la.

f SPLIKASON DI FOTU: Un ansion ta toma kuidadu pa se mudjer ka obi asuntus di kongregason ki el ka debe sabe.

    Publikasons na kabuverdianu (1993 ti 2025)
    Sai di bu kónta
    Entra ku bu kónta
    • Kabuverdianu
    • Manda pa otu algen
    • Konfigurasons
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Régras di uzu
    • Régras di privasidadi
    • Configurações de Privacidade
    • JW.ORG
    • Entra ku bu kónta
    Manda pa otu algen