Etukulwa etimulongo netihetatu
“Kave fi vomounyuni”
1. (a) Fimbo Jesus ina fya, okwa ilikanena ovahongwa vaye shi na sha nashike? (b) Omolwashike okukala tu he “fi vomounyuni” kwa fimanenena?
OUFIKU fimbo Jesus ina dipawa, okwa ilikanena ovahongwa vaye. Molwaashi oku shi shii kutya otava ka tulwa momafininiko manenenene kuSatana, Jesus okwa ti kuXe: “Ihandi indile u va kufe mo mounyuni ou, ndele u va amene kowii. Vo kave fi vomounyuni, ngaashi Ame ndi he fi womounyuni.” (Johannes 17:15, 16) Omolwashike okutukuka ko kounyuni kwa fimanenena? Omolwaashi Satana oye omupangeli wounyuni ou. Ovakriste itava ka kala va hala okukala oshitukulwa shounyuni oo u li koshi yepangelo laye.—Lukas 4:5-8; Johannes 14:30; 1 Johannes 5:19.
2. Omeenghedi dilipi Jesus a li e he fi oshitukulwa shounyuni?
2 Okukala e he fi oshitukulwa shounyuni itashi ti kutya Jesus ka li e hole vamwe. Mepingafano naasho, okwa velula ovanaudu, okwa nyumuna ovafi nokwa honga ovanhu kombinga yOuhamba waKalunga. Okwa yandja nokuli omwenyo waye omolwovanhu. Ndele ka li e hole oikala neenghatu douhenakalunga daavo va ulika omhepo younyuni waSatana. Nomolwaasho, Jesus okwa londwela shi na sha noinima ngaashi omahalo inaa koshoka, onghedi yokukalamwenyo yokuhola omaliko nosho yo ehalo linene lokukala wa tumbala. (Mateus 5:27, 28; 6:19-21; Lukas 20:46, 47) Hano itashi kumwifa eshi Jesus a henuka yo eepolotika dounyuni. Nonande okwa li Omujuda, ina kufa ombinga meenhamanana dopapolotika pokati kOvaroma nOvajuda.
“Ouhamba wange kau fi womounyuni ou”
3. (a) Omalundilo elipi ovawiliki vomalongelokalunga Ovajuda va popya kuPilatus shi na sha naJesus, nomolwashike? (b) Oshike tashi ulike kutya Jesus ka li e na ohokwe mokuninga ohamba yopanhu?
3 Diladila kwaasho sha ningwa po eshi ovawiliki vomalongelokalunga Ovajuda va kwatifa Jesus ndele ta twala kuPontius Pilatus, omupangeli Omuroma. Doshili, ovawiliki ovo ova li va handuka molwaashi Jesus okwa nyaneka pomutenya oihelele yavo. Opo va ningife omupangeli a katukile Jesus onghatu, ove mu lundila tava ti: “Ou otwe mu mona ta twifa ovanhu ondubo ndee ta kelele okuyandja efendelo komukesari, ndele Ye mwene ota ti Oye Kristus, ohamba.” (Lukas 23:2) Osha yela kutya osho osha li oipupulu molwaashi omudo komesho yaasho eshi ovanhu va li va hala okuninga Jesus ohamba, okwe shi anya. (Johannes 6:15) Okwa li e shi shii kutya okwa li ta ka ninga Ohamba yomeulu monakwiiwa. (Lukas 19:11, 12) Natango, okwa li e na okunangekwa po koshipangelapundi kuJehova, ndele hakovanhu.
4. Jesus okwa li noikala ilipi shi na sha nokufuta oifendela?
4 Omafiku ashike atatu fimbo Jesus ina kwatwa, Ovafarisai ova kendabala oku mu ningifa a tye sha shoku mu pefa etimba shi na sha nokufuta oifendela. Ndele Jesus okwa ti: “Ulikilei nge ombongo [oshimaliwa shikukutu shOvaroma]. Efano eli neshangelo eli olalyelye?” Eshi va ti kutya “Olomukesari,” Jesus okwe va nyamukula a ti: “Peni hano omukesari osho shomukesari, naashi shaKalunga, shi peni Kalunga.”—Lukas 20:20-25.
5. (a) Oshilihongomwa shilipi Jesus a honga ovahongwa vaye pefimbo lokukwatwa kwaye? (b) Ongahelipi Jesus a yelifa etomheno laye li na sha naasho a ninga? (c) Oidjemo yomhangu oya li ngahelipi?
5 Ndele Jesus ina honga nande ounashibofa okukondjifa ovapangeli vomounyuni. Eshi ovakwaita novanhu vamwe ve uya okukwata Jesus, Petrus okwa kufa mo eongamukonda ndele ta denge omulumenhu umwe noku mu teta okutwi. Ndele Jesus okwa ti: “Shunifa mo eongamukonda loye moshilaleko shalo, osheshi aveshe ava tava kwata keongamukonda, otava fi keongamukonda.” (Mateus 26:51, 52) Efiku la landula ko Jesus okwa yelifila Pilatus onghatu yaye a ti: “Ouhamba wange kau fi womounyuni ou; ouhamba wange ngeno womounyuni ou, ovapiya vange ngeno va lwa, ndi ha yandjwe kOvajuda.” (Johannes 18:36) Pilatus okwa dimina kutya kapa li “nande etimba” lokutokolifa Jesus. Ndele mokuliyandja kefininiko longudu yovahangakeni, Pilatus okwa yandja Jesus a valelwe komuti.—Lukas 23:13-15; Johannes 19:12-16.
Ovahongwa tava landula ewiliko laJesus
6. Ongahelipi Ovakriste vonale va ulika kutya ova henuka omhepo younyuni ndele ova kala ve hole ovanhu?
6 Kungaha, ovahongwa vaJesus ova uda ko osho okukala u he fi oshitukulwa shounyuni tashi ti. Okwa li tashi ti okuhenuka omhepo youhenakalunga noilonga younyuni, oyo ya kwatela mo omalihafifo elongifo leenghono nokwa nyata oo kwa li haa kala poupale nopeenhele doinyandwa daRoma. Molwaashi ova li va henuka omalihafifo oo, ovahongwa ova li va ifanwa ovatondi vovanhu. Ndele ponhele yokutonda ovanhu vakwao, ova longa noudiinini opo va kwafele vamwe va mone ouwa mefiloshisho laKalunga li na sha nexupifo.
7. (a) Molwaashi ovahongwa vonale kava li oshitukulwa shounyuni, oshike she va ningilwa? (b) Ova li va tala ko ngahelipi ovapangeli vopapolotika nosho yo okufuta oifendela, nomolwashike?
7 Ovashikuli vaJesus ova li va hepekwa ngaashi naye a hepekwa, luhapu kovakwanepangelo ovo va lombwelwa oipupulu. Ndele lwomo 56 O.P., omuyapostoli Paulus okwa shangela Ovakriste muRoma, te va ladipike va “dulike kovapangeli [ovapangeli vopapolotika] ava have [va] pangele. Osheshi kape na nande epangelo inali dja kuKalunga.” Hakutya ngeno Jehova oye ha tula po omapangelo omounyuni, ndele okwe a efa a kale po fiyo Ouhamba waye otau ka pangela edu alishe oo auke. Onghee osha yeleka eshi Paulus a yandja omayele kOvakriste va fimaneke ovapangeli vomounyuni nokufuta oifendela.—Ovaroma 13:1-7; Titus 3:1, 2.
8. (a) Ovakriste ove na okudulika fiyo openi kovapangeli? (b) Ongahelipi Ovakriste vonale va shikula oshihopaenenwa shaJesus?
8 Ndele okudulika kovapangeli vopapolotika oku na okukala kwa ngabekwa, kaku fi kwofilufilu. Ngeenge pe na elipumomumwe pokati keemhango daJehova naadi dovanhu, ovo tava longele Jehova ohava dulika keemhango daYe. Didilika osho embo On the Road to Civilization—A World History tali ti shi na sha nOvakriste vonale: “Ovakriste ova anya okukufa ombinga moilonga imwe yovakalimo Ovaroma. Ovakriste . . . ova li ve wete tashi nyono po eitavelo lavo okuya moilonga youkwaita. Kava li ve na eendodo dopapolotika. Inava ilikana omukesari.” Eshi omhangu yopombada yOvajuda ya “shilika shili” ovahongwa va ha udife, ova nyamukula va ti: “Okudulika kuKalunga ku dule okudulika kovanhu.”—Oilonga 5:27-29.
9. (a) Omolwashike Ovakriste muJerusalem va katuka onghatu oyo va katuka mo 66 O.P.? (b) Omonghedi ilipi osho shi li oshihopaenenwa shiwa?
9 Ovahongwa inava kufa nande ombinga meenhamanana di na sha nopolotika noukwaita. Mo 66 O.P., Ovajuda muJudea ova li va tukululila Omukesari oshibofa. Omatanga ovakwaita Ovaroma okwa li a dingilila Jerusalem meendelelo. Ovakriste ovo va li moshilando ova ninga po shike? Ova dimbuluka omayele aJesus e na sha nokudja mo moshilando. Eshi Ovaroma va li va shuna oule wokafimbo, Ovakriste ova ya onhapo koshitukulwa shokeemhunda daPella va tauluka omulonga waJordan. (Lukas 21:20-24) Okuhenombinga kwavo oku li oshihopaenenwa kOvakriste ovadiinini va ka landula ko.
Ovakriste ve he na ombinga ve li momafiku aa axuuninwa
10. (a) Oilonga ilipi Eendombwedi daJehova de lipyakidila nayo, nomolwashike? (b) Omushike omo di he na ombinga?
10 Mbela ondjokonona otai ulike kutya ope na ongudu yonhumba momafiku aa axuuninwa oyo ya kala filufilu nokuhakufa ombinga mokuhopaenena Ovakriste vonale? Heeno, Eendombwedi daJehova osho hadi ningi. Mefimbo alishe eli, adishe oda twikila okuudifa kutya Ouhamba waKalunga oo ashike tau ka eta ombili tai kalelele, ehepuluko nosho yo elao kovaholi vouyuki. (Mateus 24:14) Inadi kufa nande ombinga shi na sha neenhamanana mokati koiwana.
11. (a) Ongahelipi okuhenombinga kwEendombwedi kwa yooloka ko kwaasho ovawiliki vopamhepo hava ningi? (b) Eendombwedi daJehova ohadi tale ko ngahelipi osho vamwe tava ningi shi na sha neepolotika?
11 Mekondjifafano linene naasho, ovawiliki vopamhepo vomalongelokalunga ounyuni ou ova kala unene ve lipaka moinima yopapolotika. Moilongo imwe, ova kala ve litula moikonga yokuyambidida ile okukondjifa ovahoololwa vopapolotika. Ovawiliki vamwe vopamhepo ove na nokuli eendodo dopapolotika. Vamwe ova heka ovanapolotika va kale ve hole eeprograma odo ovawiliki vopamhepo va pitika. Ndelenee Eendombwedi daJehova ihadi lidopo meepolotika. Natango, ihadi lidopo mwaasho vamwe tava ningi shi na sha nokukufa ombinga meengudu deepolotika, ihadi tambula ko eendodo donhumba dopapolotika ile di hoolole momahoololo. Jesus okwa ti kutya ovahongwa vaye itava ka kala oshitukulwa shounyuni, onghee hano Eendombwedi daJehova ihadi kufa ombinga meepolotika.
12. Oshike sha holoka po omolwokukala nombinga kwomalongelokalunga ounyuni ou?
12 Ngaashi Jesus a xunganeka, oiwana luhapu ohai lwifafana. Eengudu dopaiwana ohadi lwifafana omolwetukauko olo li li po. (Mateus 24:3, 6, 7) Ovawiliki vomalongelokalunga ova kala konyala alushe nokuyambidida oshiwana shimwe ile ongudu imwe moita nova ladipika ovalanduli vavo va ninge sha faafana. Oshidjemo oshilipi? Oilyo yelongelokalunga limwe ohai dipaafana moita molwaashi ashike ya yoolokafana moukwashiwana ile momuhoko. Osho itashi tu kumwe nehalo laKalunga.—1 Johannes 3:10-12; 4:8, 20.
13. Oumbangi otau ulike shike kombinga yokuhenombinga kwEendombwedi daJehova?
13 Ndelenee Eendombwedi daJehova oda kala di he na ombinga nandenande momalipumomumwe aeshe. Oshungonangelo (yOshiingilisha) ye 1 Novemba 1939, oya ti: “Aveshe ava ve li kombinga yOmwene itava ka kala ve na ombinga moita yoiwana.” Eendombwedi daJehova moiwana aishe nosho yo koshi yeenghalo adishe otadi twikile okudiinina onghatu oyo. Ihadi efa omatukauko ounyuni opapolotika nosho yo oita i nyone po oumwainafana wado wopaiwana. Ohadi “hambula omaongamukonda omatemo, nomaonga avo oikashulifo.” Molwaashi kadi na ombinga, ihadi lihongo vali oita.—Jesaja 2:3, 4; 2 Ovakorinto 10:3, 4.
14. Omolwokudiinina okutukuka ko kounyuni, Eendombwedi daJehova oda mona shike?
14 Oshidjemo shimwe shokuhenombinga kwavo oshilipi? Jesus okwa ti: “Eshi mu he fi vomounyuni, . . . ounyuni tau mu tondo.” (Johannes 15:19) Eendombwedi daJehova dihapu oda kala da tulwa modolongo omolwokukala ovapiya vaKalunga. Dimwe oda hepekwa nokudipawa nokuli, sha faafana naasho sha ningilwa Ovakriste vomefelemudo lotete. Osho otashi ningwa omolwaashi Satana, ‘kalunga kounyuni ou,’ ota pataneke ovapiya vaJehova, ovo ve he fi oshitukulwa shao.—2 Ovakorinto 4:4, OB-1954; Ehololo 12:12.
15. (a) Oiwana aishe oya yuka peni? (b) Omolwashike okutukuka ko kounyuni ku li oshinima sha kwata moiti?
15 Ovapiya vaJehova ova hafa eshi ve he fi oshitukulwa shounyuni, nomolwaashi oiwana aishe yao oyo oya finda pexulilo layo puHarmagedon. (Daniel 2:44; Ehololo 16:14, 16; 19:11-21) Ohatu ka henuka oshidjemo osho molwaashi otwa yooloka ko kounyuni. Tu li oshiwana sha hangana mounyuni aushe, otu li ovadiinini kOuhamba waKalunga womeulu. Doshili, omolwokukala tu he fi oshitukulwa shounyuni, ohatu shakeneke omasheko nomahepeko. Ndele mafiku, osho otashi ka xula po, molwaashi ounyuni ou mwii wopaife tau pangelwa kuSatana, otau ka hanaunwa po fiyo alushe. Mepingafano naasho, ovo tava longele Jehova otava ka kala fiyo alushe mounyuni mupe wouyuki koshi yOuhamba waKalunga.—2 Petrus 3:10-13; 1 Johannes 2:15-17.
Eenghundafana dokweendulula
• Ongahelipi Jesus a ulika osho okukala tu “he fi vomounyuni” taku ti?
• Oikala yOvakriste vonale oya li ngahelipi shi na sha (a) nomhepo younyuni, (b) novapangeli vomounyuni (c) nokufuta oifendela?
• Omeenghedi dilipi Eendombwedi daJehova kunena da yandja oumbangi u na sha nokuhenombinga kwado kwopaKriste?
[Efano pepandja 165]
Jesus okwa yelifa kutya ye nosho yo ovashikuli vaye kava li “vomounyuni”