Oukoshoki
owa fimana shi fike peni?
EITYO loukoshoki ola yooloka kovanhu ve lili noku lili. Pashihopaenenwa, ngeenge okamati kashona oka lombwelwa kuina ke ke likoshe komake nomoshipala, otashi dulika ka diladile kutya okuliendifa omeva kominwe nokomilungu dako osha wana. Ndelenee ina oku shii shi dulife opo. Ote ka shunifa mokalikoshelo ndele te ka kosho naanaa ta diinine komake nomoshipala nofewa nomeva mahapu nande naka kale taka ningi omanganga.
Doshili, omifikamhango doukoshoki inadi lifa mounyuni aushe, novanhu otava kulu nomataleko a yooloka e na sha noukoshoki. Monakudiwa, omudingonoko wofikola wa koshoka nou na oinima i li melandulafano osha kwafela ovanafikola moilongo ihapu va kulike eenghedi diwa doukoshoki. Kunena omahalandjadja eefikola dimwe oku yadi oimbodi noinyakwi notaa monika a fa eenhele doimbodi ponhele yokuulika kutya opeenhele dokudanaukilwa ile dokulideulilwa. Ongahelipi kombinga yongulu yofikola? Darren, omuwapaleki womofikola yopombada yomuAustralia okwa ti: “Paife otu wete yo ekako nomongulu yofikola.” Ovanafikola vamwe ove wete elombwelo kutya “Toola po oimbodi oyo” ile “Wapaleka po ekako olo” tali ulike kutya ova handukilwa. Oupyakadi ou li apa kutya ovahongi vamwe ohava longifa okuwapaleka ku li onghedi yokuhandukila ovanafikola.
Mepingafano naasho, ovakulunhu haalushe ve li oihopaenenwa iwa moukoshoki, kutya nee omonghalamwenyo yefiku keshe ile omeengeshefa. Pashihopaenenwa, eenhele daaveshe dihapu oda fiwa da kaka nodi he fi okutalika. Eefabrika dimwe otadi nyateke omudingonoko. Ndele enyateko lomudingonoko ihali etifwa lelalela keefabrika nokeengeshefa, ndelenee okovanhu. Omanga olwisho olo tashi dulika li li oshietifi sha kula shoupyakadi womounyuni aushe wenyateko lomudingonoko noilanduliko yayo ihapu noii, shimwe osho tashi weda ko koupyakadi ou, okuhakala neenghedi doukoshoki dopaumwene. Umwe oo a li omuwilikindjai woCommonwealth yaAustralia okwa li metwokumwe nexulifodiladilo eli eshi a ti: “Oinima aishe i na sha noukolele waaveshe otai yukifa lelalela elitulemo koukoshoki womulumenhu keshe, omukainhu keshe, nokaana keshe.”
Ndele nande ongaho, vamwe ove udite kutya oukoshoki ou li oshinima shopaumwene noinashi pumbwa shi kale shi niwe ko nasha nasho kuumwe e lili. Mbela osho shi li ngaho shili?
Oukoshoki owa fimanenena ngeenge tashi uya poikulya yetu, kutya nee ohatu i lande pomalandifilo, hatu i lile porestoulanda ile ohatu i li keumbo lakaume. Aveshe ovo tava kwata notava tukula oikulya oyo hatu li otava teelelwa va kale pamufikamhango wopombada woukoshoki. Omake a kaka, kutya nee oavo ile oetu, otaa dulu okweetifa omikifi dihapu. Ongahelipi kombinga yoipangelo, eenhele domeenhele adishe omo twa teelela okuhanga oukoshoki? The New England Journal of Medicine oya popya kutya omake eendokotola noovapangi inaa koshwa otashi dulika taa yandje ouyelele kutya omolwashike ovanaudu vomoipangelo hava hangika keembuto doudu odo hadi pula eedola daNamibia omamiliyona omayovi 90 okuvelula oudu oo omudo keshe. Osha yuka okuteelela pa ha kale umwe oo ta tula moshiponga oukolele wetu neenghedi daye inadi koshoka.
Oshi li yo oshinima sha kwata moiti ngeenge umwe ta nyateke eedjo detu domeva, kutya nee owina ile omokuhadiladila nawa. Mbela ope na tuu eameno okweenda eemhadi kombada komunghulo womeva efuta oko to dulu okumona eevenda da longifwa noda fiwa po kovapika voingangamifi navakwao? Pamwe eshi sha fimanenena nokuli paumwene epulo kutya: Mbela ohatu kaleke po ngoo oukoshoki meumbo letu?
Suellen Hoy okwa pula membo laye ledina Chasing Dirt ta ti: “Mbela otwa koshoka ngaashi twa li nale?” Okwa nyamukula ta ti: “Otashi dulika hasho.” Okwa ti kutya okulundululwa kwomifikamhango dopanghalafano oku li etomheno la kula. Eshi efimbo olo ovanhu hava kala pomaumbo tali ningi linini mokweendela ko kwefimbo, ohava futu ashike umwe e lili e va wapalekele. Oshilanduliko, okukaleka po omudingonoko wa koshoka kashi fi vali oshinima sha fimana paumwene. Omulumenhu umwe okwa ti: “Ihandi kosho okalikoshelo, ohandi likosho ame mwene. Hano nande eumbo lange ola kaka, ame onda yela.”
Ndelenee oukoshoki otau ti shihapu shi dulife ashike pokumonika kwokombada. Ou li efinamhango olo la kwatela mo eenghedi adishe dokukala noukalinawa. Ou li yo onghalo yopamadiladilo noyopamutima oyo ya kwatela mo omikalo nelongelokalunga letu. Natu tale nghee eshi shi li ngaho.