Ovakriste ova pumbwafana
“Ofye oilyo mokukalafana.”—OVAEFESO 4:25, OB-1954.
OLUTU lomunhu oli li eshito likumwifi! OThe World Book Encyclopedia otai ti: “Omafimbo amwe ovanhu ohava ti kutya olutu lomunhu eshina—olo la shiya ko mokutungwa. Doshili, olutu lomunhu kali fi eshina. Ndelenee otali dulu okuyelekwa neshina meenghedi dihapu. Ngaashi eshina, olutu ola tungwa po koilyo ihapu. Oshitukulwa keshe sholutu, ngaashi oshitukulwa keshe sheshina, oshi na oshilonga shasho she likalekelwa. Ndelenee oitukulwa aishe ohai longele kumwe noya ninga olutu ile eshina li kale tali longo nawa.”
2. Omonghedi ilipi olutu lomunhu nosho yo eongalo lopaKriste ya faafana?
2 Heeno, olutu lomunhu oli na oitukulwa ile oilyo ihapu ndele keshe shimwe oshi na oshilonga sha pumbiwa. Kape na nande oshilyo sholutu osho shi he na oshilonga, kutya nee omufipa, onhumba ile oshilyo shimwe shi lili. Sha faafana, oshilyo keshe sheongalo lopaKriste otashi dulu okuninga po sha opo eongalo li kale noukolele newapalo lopamhepo. (1 Ovakorinto 12:14-26) Ndelenee nande kape na okukala oshilyo shimwe sheongalo shi udite shi dule ikwao, kape na yo okukala pe na shimwe osho she litala ko inashi fimana.—Ovaroma 12:3.
3. Ovaefeso 4:25 otava ulike ngahelipi kutya Ovakriste ova pumbwafana?
3 Ngaashi oilyo yolutu lomunhu ye likolelela kuikwao, Ovakriste ova pumbwafana yo. Omuyapostoli Paulus okwa lombwela ovaitaveli ovavaekwa nomhepo vakwao ta ti: “Efeni oipupulu, popyeni oshili keshe tuu namukwao, osheshi [ofye oilyo mokukalafana, OB-1954].” (Ovaefeso 4:25) Molwaashi ove li “oilyo mokukalafana,” ope na ekwatafano li li paushili nosho yo elongelokumwe pauyadi pokati koilyo yaIsrael shopamhepo—“olutu laKristus.” Heeno, keshe umwe womuvo okwa pamba vakwao. (Ovaefeso 4:11-13) Ope na ovo va hangana navo nehafo, Ovakriste ovanashili ovo hava longele kumwe navo ndele ove na eteelelo lokukala kombada yedu.
4. Omeenghedi dilipi ovo vape tava dulu okukwafelwa?
4 Omudo keshe, ovanhu omayovi ovo ve na eteelelo lokukala meduparadisa ohava ninginifwa. Oilyo ikwao yeongalo otai va kwafele nehafo opo va ‘lalakanene oukulunhu.’ (Ovaheberi 6:1-3, yelekanifa NW.) Ekwafo la tya ngaho otashi dulika la kwatela mo okunyamukula omapulo opamishangwa ile okuyandja ekwafo tali longo moukalele. Ohatu dulu okukwafela ovo vape mokutula po oshihopaenenwa shiwa shokukufa ombinga alushe mokwoongala kwopaKriste. Momafimbo oudjuu, ohatu dulu yo okutwa vamwe omukumo ile tashi dulika tu va hekeleke. (1 Ovatessaloniki 5:14, 15) Otu na okukonga eenghedi omo hatu dulu okukwafela vamwe va kale ‘nokweenda moshili.’ (3 Johannes 4) Kutya nee otu li ovanyasha ile ovakulunhu, opo ashike twa tameke okweenda moshili ile otwa kala nokweenda muyo oule womido, ohatu dulu okuxumifa komesho oukalinawa wopamhepo wovaitaveli vakwetu—nove tu pumbwa shili.
Va yandja ekwafo la pumbiwa
5. Ongahelipi Akuila naPriskilla va kwafela Paulus?
5 Ovakriste ovalihomboli ove li mokati kaavo hava kala va mbilipalelwa ngeenge tava kwafele ovaitaveli vakwao. Pashihopaenenwa, Akuila nomukainhu waye Priskilla (Priska), ova kwafela Paulus. Ove mu tambula ko meumbo lavo, va longa pamwe naye oilonga yokutunga eefaila nove mu kwafela a tunge eongalo lipe lomuKorinto. (Oilonga 18:1-4) Monghedi yonhumba oyo inatu i shiivifilwa, ova tula nokuli okukalamwenyo kwavo moshiponga molwaPaulus. Ova li muRoma eshi Paulus a lombwela Ovakriste vamo, ta ti: “Kundileni po Priska naAkuila, ovalongi vakwetu muKristus Jesus,—ava va yandja eefingo davo molwomwenyo wange, haame andike handi va pandula, ndelenee nomaongalo aeshe [oiwana, NW].” (Ovaroma 16:3, 4) Ngaashi Akuila naPriskilla, Ovakriste vamwe kunena otava tungu omaongalo notava kwafele ovalongelikalunga vakwao meenghedi di lili noku lili, nokuli omafimbo amwe otava tula eemwenyo davo moshiponga opo va henuke okuyandja ovapiya vaKalunga vakwao kovahepeki, va ha monifwe oixuna nokudipawa kuvo.
6. Apollos okwa kwafelwa ngahelipi?
6 Akuila naPriskilla ova kwafela yo Omukriste omunongo mokupopya, Apollos, oo kwa li ta hongo ovakalimo vomuEfeso kombinga yaJesus Kristus. Pefimbo olo, Apollos okwa li e shii ashike eninginifo olo la ningwa kuJohannes olo la li li li edidiliko lelivelombedi omolwokunyona ehangano lOmhango. Molwaashi ova shiiva kutya Apollos okwa li a pumbwa ekwafo lonhumba, Akuila naPriskilla ove mu “longa noku mu shiivifila shili ondjila yaKalunga.” Otashi dulika ve mu fatululila kutya eninginifo lopaKriste ola kwatela mo okuya koshi yomeva filufilu nosho yo okutililwa omhepo iyapuki. Apollos okwa tula moilonga osho e lihonga. Konima yefimbo muAkaia, “okwa kwafa unene ovo va itavela. Osheshi ye okwa tomha neenghono eemhata dOvajuda moipafi, eshi e va ulikila momishangwa nokutya, Jesus Oye Kristus.” (Oilonga 18:24-28) Omatyekosha oo ha ningwa kovalongelikalunga vakwetu luhapu otaa dulu okuxwepopaleka eudeko letu lEendjovo daKalunga. Moshinima eshi yo, otwa pumbwafana.
Va yandja ekwafo lopainiwe
7. Ovafilippi ove linyenga ngahelipi eshi Ovakriste vakwao kwa li ve na omhumbwe yopainiwe?
7 Oilyo yeongalo lopaKriste muFilippi okwa li i hole unene Paulus noye mu tumina oiniwe oyo kwa li a pumbwa eshi a li kuTessalonika. (Ovafilippi 4:15, 16) Eshi ovamwatate muJerusalem va li ve na omhumbwe yopainiwe, Ovafilippi ova ulika ohokwe yokuyambidida nokuli shi dulife pwaasho tava dulu. Nomolwaasho Paulus okwa pandula omhepo iwa yovamwaxe novamwaina vomuFilippi noku va popya ve li oshihopaenenwa kovaitaveli vakwao.—2 Ovakorinto 8:1-6.
8. Epafroditus okwa ulika omhepo ya tya ngahelipi?
8 Eshi Paulus kwa li a mangwa, Ovafilippi kava li ashike ve mu tumina omaano opainiwe ndelenee ova tuma yo omutumwa wavo, Epafroditus. Paulus okwa ti: “[Omolwoshilonga] shaKristus [Epafroditus] hanga a fya eshi a yandjela nge omwenyo waye a yakule nge ponhele yeni.” (Ovafilippi 2:25-30; 4:18) Inatu shi shiivifilwa ngeenge Epafroditus okwa li omukulunhuongalo ile omuyakuliongalo. Ndele nande ongaho, okwa li Omukriste e na omhepo yeliyambo mwene noyokukwafela, na Paulus okwa li e mu pumbwa shili. Mbela omu na umwe a fa Epafroditus meongalo leni?
Ova li “ekwafo tali pameke”
9. Oshihopaenenwa shilipi twa tulilwa po kuAristarkus?
9 Ovamwatate novamwameme ovanahole, ngaashi Akuila, Priskilla naEpafroditus, otava pandulwa neenghono meongalo keshe. Ovalongelikalunga vakwetu vamwe otashi dulika va kale unene va fa Omukriste womefelemudo lotete, Aristarkus. Ye nosho yo vamwe ova li “ekwafo tali pameke,” tashi dulika va li odjo yehekeleko ile yekwafo moinima ya fimana. (Ovakolossi 4:10, 11, NW) Mokukwafela Paulus, Aristarkus okwa ulika kutya ye oku li kaume elela pomafimbo oudjuu. Okwa li omunhu woludi olo la popiwa mOmayeletumbulo 17:17, taku ti: “[Kaume kashili, NW] oku hole alushe, nomumwaina omulumenhu ta dalwa, a kwafe moluhepo.” Mbela atusheni katu na okukendabala tu kale “ekwafo tali pameke” kOvakriste vakwetu? Otu na unene tuu okukwafela ovo tava mono oixuna.
10. Oshihopaenenwa shilipi Petrus a tulila po ovakulunhuongalo Ovakriste?
10 Ovakulunhuongalo Ovakriste ovo unene ve na okukala ekwafo tali pameke kovamwaxe novamwaina vopamhepo. Kristus okwa lombwela omuyapostoli Petrus ta ti: “Pameka oovakweni.” (Lukas 22:32) Petrus okwa li ta dulu oku shi ninga molwaashi okwa ulika omaukwatya a kola a fa omamanya, unene tuu konima yenyumuko laJesus. Ovakulunhuongalo, kendabaleni ngaashi tamu dulu okuninga sha faafana nehalo liwa nononghenda, molwaashi ovaitaveli vakweni ove mu pumbwa.—Oilonga 20:28-30; 1 Petrus 5:2, 3.
11. Ongahelipi hatu mono ouwa mokuulika omhepo ya fa yaTimoteus?
11 Omweendi pamwe naPaulus, Timoteus, okwa li omukulunhuongalo oo kwa li e na ko nasha unene nOvakriste vakwao. Nonande Timoteus okwa li e na oupyakadi wonhumba u na sha noukolele, okwa ulika eitavelo nomutima aushe nokwa ‘longa pamwe naPaulus okuyakula evangeli.’ Onghee hano, omuyapostoli okwa li ta dulu okulombwela Ovafilippi ta ti: “Ame nghi na umwe ta diladila ngaashi [ye] e mu file oshisho shili.” (Ovafilippi 2:20, 22, yelekanifa NW; 1 Timoteus 5:23; 2 Timoteus 1:5.) Ohatu dulu okukala enangeko noupuna kovalongeli vaJehova vakwetu mokuulika omhepo oyo ya ulikwa kuTimoteus. Doshili, otu na okukondjifa omaunghundi opanhu etu vene nosho yo omayeleko e lili noku lili, ndelenee nafye ohatu dulu yo notu na okuulika eitavelo la pama nokukala noshisho shopahole shi na sha novamwatate nosho yo ovamwameme vopamhepo. Otu na okudimbuluka alushe kutya ove tu pumbwa.
Ovakainhu ovo va fila vamwe oshisho
12. Oshike hatu dulu okulihonga moshihopaenenwa shaDorkas?
12 Umwe womovakainhu ovatilikalunga ovo va fila vamwe oshisho okwa li Dorkas. Eshi a fya, ovahongwa ova ifana Petrus nove mu twala kondjuwo yopombada. Oko “ovafiyekadi aveshe ove uya kuye, tava lili, ndee tave mu ulikile eembidja neehema odo Dorkas e di hondja, eshi a li puvo.” Dorkas okwa nyumunwa, nope he na omalimbililo okwa twikila ‘nokulonga oilonga iwa ihapu nokuyandja oikwafa ihapu.’ Kunena, meongalo lopaKriste omu na ovakainhu ovo va fa Dorkas ovo tashi dulika hava hondjele oikutu ovo ve na omhumbwe ile have va ningile oinima yopahole. Doshili, oilonga yavo iwa tetetete oi na sha nokuxumifa komesho oinima yOuhamba nokukufa ombinga moilonga yokuninga ovanhu ovahongwa.—Oilonga 9:36-42; Mateus 6:33; 28:19, 20.
13. Lidia okwa ulika ngahelipi kutya okwa li e na ko nasha nOvakriste vakwao?
13 Omukainhu omutilikalunga wedina Lidia okwa fila vamwe oshisho. Okwa li odalele yaTiatira, nokwa li e li muFilippi eshi Paulus a udifa oko mo 50 O.P. Lidia otashi dulika a li e lidilululifwa ndele ta ningi weitavelo lOshijuda, ndelenee otashi dulika muFilippi mwa li Ovajuda vanini ndele kamwa li mu na oshinagoga. Ye nosho yo ovakainhu vamwe ovatilikalunga okwa li hava ongala nokuninga elongelokalunga pomulonga opo omuyapostoli e va udifila onghundana iwa. Ehokololo otali ti: “Omwene okwa yeulula omutima [waLidia] okutambula odo da tongwa kuPaulus. Ndele ye eshi a [ninginifwa, NW] pamwe novaneumbo laye aveshe, okwe tu indila ta ti: Onye ngenge tamu tale nge onda itavela Omwene, ileni hano meumbo lange nye mu kale mo. Oye okwe tu fininika.” (Oilonga 16:12-15) Molwaashi Lidia okwa li a hala okuningila vamwe oinima iwa, okwa itavelifa Paulus nookaume kaye va kale puye. Ihatu kala tuu tu na olupandu ngeenge ohole yokuyakula ovaenda ya faafana tai ulikwa kOvakriste ovananghenda novanahole kunena!—Ovaroma 12:13; 1 Petrus 4:9.
Ovanyasha nanye otwe mu pumbwa yo
14. Jesus Kristus okwa ungaunga ngahelipi novanyasha?
14 Eongalo lopaKriste ola totwa po kOmona waKalunga omunamutimanghenda, Jesus Kristus. Ovanhu okwa li va mbilipalelwa okukala puye molwaashi okwa li omunahole nomunalukeno. Eshi vamwe kwa li tava eta ounona vavo vanini kuJesus pomhito imwe, ovahongwa vaye ova kendabala oku va kelela. Ndelenee Jesus okwa ti: “Efeni ounona ve uye kuame nye inamu va kelela ko, osheshi ouhamba waKalunga owaava ve li ngaashi ava. Oshili ohandi mu lombwele: Ou ita tambula ouhamba waKalunga ngaashi okaana, ita i mo muwo.” (Markus 10:13-15) Opo tu mone omanangeko noupuna Ouhamba, otu na okulininipika nokukala tu shii okuhongwa ngaashi ounona vanini. Jesus okwa ulika ohole yaye yokuhola ounona vanini moku va ukata momaoko aye noku va nangeka noupuna. (Markus 10:16) Ongahelipi kombinga yeni ovanyasha kunena? Kaleni mu shi shii kutya omu holike nomwa pumbiwa meongalo.
15. Oshili ilipi i na sha nokukalamwenyo kwaJesus ya shangwa muLukas 2:40-52, nokwa tulila po ovanyasha oshihopaenenwa shilipi?
15 Manga Jesus a li natango omunyasha, okwa ulika ohole yokuhola Kalunga nosho yo Omishangwa. Eshi a li e na omido 12, ye novakulunhu vaye Josef naMaria, ova ya kuJerusalem okudja moshilando shambulavo Nasaret oku ka dana Opaasa. Molweendo lavo lokushuna, ovakulunhu vaJesus ova ka shiiva kutya Jesus ka li mo mongudu yaavo tava ende pamwe navo. Xuuninwa ove mu hanga e li omutumba molupale limwe lotembeli, ta pwilikine ovahongi Ovajuda noku va pula omapulo. Molwaashi okwa li a kumwa eshi Josef naMaria va li ve he shii apa tava dulu oku mu hanga, Jesus okwa pula ta ti: “Kamu shi shii hamba, Ame ndi nokukala muei yaTate?” Okwa shuna keumbo novakulunhu vaye nokwa twikila okukala ta dulika kuvo nokukula mounongo nomoukulunhu wopalutu. (Lukas 2:40-52) Kashi fi tuu oshihopaenenwa shiwa osho Jesus a tulila po ovanyasha vetu! Doshili, ove na okudulika kovakulunhu vavo nosho yo okukala nelitulemo mokulihonga oinima yopamhepo.—Deuteronomion 5:16; Ovaefeso 6:1-3.
16. (a) Ounona vamwe voumati ova ingida tava ti shike eshi Jesus a li ta yandje oundombwedi kotembeli? (b) Oufembanghenda ulipi ovanyasha Ovakriste ve na kunena?
16 U li omunyasha otashi dulika u yandje oundombwedi kombinga yaJehova kofikola nosho yo mokuya eumbo neumbo pamwe novakulunhu voye. (Jesaja 43:10-12; Oilonga 20:20, 21) Eshi Jesus a li ta yandje oundombwedi nokuvelula ovanhu kotembeli efimbo linini manga ina fya, ounona voumati vamwe ova ingida va ti: “Hoshianna, Omona waDavid.” Ovapristeri ovakulunhu nosho yo ovanongo vomishangwa ove shi handuka ndele tava kembaula tava ti: “[Ou] udite ko tuu ava osho tava ti?” Jesus okwa nyamukula ta ti: “Heeno, onye inamu lesha hamba nande lumwe: Omomakanya ounona nouhanana we lilongela ehambelelo?” (Mateus 21:15-17) Ngaashi ounona ovo, nye ovanyasha meongalo omu na oufembanghenda munene wokuhambelela Kalunga nosho yo Omona waye. Otwe mu hala notwe mu pumbwa mu longe nafye tu lyeni ovaudifi vOuhamba.
Ngeenge pa holoka oiponga
17, 18. (a) Omolwashike Paulus a unganeka shi na sha nokwoongela oikwafa omolwOvakriste vomuJudea? (b) Oshidjemo shokuninga omayambidido ehalo liwa omolwovaitaveli vomuJudea osha li shike kOvakriste Ovajuda naavo ve he fi Ovajuda?
17 Kutya nee otu li monghalo ya tya ngahelipi, ohole ohai tu linyengifa tu kwafele Ovakriste vakwetu ovo ve na omhumbwe. (Johannes 13:34, 35; Jakob 2:14-17) Ohole yokuhola ovamwaxe novamwaina vomuJudea oyo ya li ye linyengifa Paulus a unganeke eongelo loikwafa molwavo, okudja komaongalo okuAkaia, Galatia, Makedonia nosho yo moshitukulwa shaAsia. Omahepeko, omapiyaano opashiwana nosho yo ondjala oyo ya hanga ovahongwa muJerusalem otashi dulika oyo ya eta osho sha popiwa kuPaulus shi li ‘omahepeko’ “nokunyekwa kwoinima” yavo. (Ovaheberi 10:32-34; Oilonga 11:27–12:1) Onghee hano, okwa pashukila oshikefa shi na sha nokuyambidida Ovakriste eehepele muJudea.—1 Ovakorinto 16:1-3; 2 Ovakorinto 8:1-4, 13-15; 9:1, 2, 7.
18 Omayambidido ehalo liwa omolwovayapuki muJudea okwa ulika kutya opa li ekwatafano loumwainafana pokati kovalongeli vaJehova Ovajuda naavo ve he fi Ovajuda. Okuyandja omayambidido oko okwa dulifa yo Ovakriste ovo ve he fi Ovajuda va ulikile ovalongelikalunga vakwao Ovajuda olupandu molwoupuna wopamhepo oo va mona kuvo. Onghee hano, opa li okutukulilafana kwopainiwe nosho yo kwopamhepo. (Ovaroma 15:26, 27) Omayambidido omolwovaitaveli vakwetu ovo ve na omhumbwe kunena nao ohaa yandjwa yo pahalo liwa nosho yo pahole. (Markus 12:28-31) Otwa pumbwafana yo moshinima eshi opo pa kale oufikepamwe “naau a ongela shinini, ina hepa sha.”—2 Ovakorinto 8:15.
19, 20. Yandja oshihopaenenwa u ulike nghee oshiwana shaJehova hashi yandje ekwafo ngeenge oiponga ya holoka.
19 Molwaashi otu shi shii kutya Ovakriste ova pumbwafana, ohatu endelele okukwafela ovamwatate novamwameme vomeitavelo. Pashihopaenenwa, diladila kwaasho sha ningwa po eshi omakakamo nomalinyengo edu a holoka muEl Salvador petameko lo 2001. Olopota imwe oya ti: “Eenghendabala dokukwafela okwa li da ningwa kovamwatate moitukulwa aishe yomuEl Salvador. Eengudu dovamwatate da dja kuGuatemala, kOilongo yaHangana nosho yo kuKanada ode uya di tu kwafe. . . . Omaumbo e dulife po 500 nosho yo Omalupale Ouhamba mawa a-3 okwa li a tungwa mefimbo lixupi. Oundombwedi munene owa yandjwa koilonga youdiinini nosho yo kelongelokumwe lovamwatate ovaliyambi.”
20 Olopota imwe ya dja koSouth Africa oya ti: “Omafundja matilifi oo a hanauna po oitukulwa inene yaMosambike okwa kuma yo vahapu vomovamwatate Ovakriste. Oshitaimbelewa shaMosambike osha ninga omalongekido shi fye oshisho shokuwanifa po eemhumbwe dihapu davo. Ndelenee ove tu pula tu va tumine oidjalomwa iwa nande oya longifwa nale omolwovamwatate ovo ve na omhumbwe. Otwa ongela oidjalomwa ya wana okutuma moshikoto shoule womukokomoko weefute 40 [eemeta 12] omolwovamwatate koMosambike.” Heeno, otwa pumbwafana yo meenghedi odo.
21. Oshike tashi ka kundafanwa moshitukulwa tashi landula?
21 Ngaashi sha popiwa petameko, oilyo aishe yolutu lomunhu oya fimana. Naashi oshoshili elela shi na sha neongalo lopaKriste. Oilyo yalo aishe oya pumbwafana. Oya pumbwa yo okukala tai longele kumwe ya hangana. Oshitukulwa tashi landula otashi ka kundafana kombinga yoinima imwe oyo tai shi ningi tashi shiiva.
1. Oensiklopedia imwe otai ti ngahelipi kombinga yolutu lomunhu?
[Efano pepandja 10]
Akuila naPriskilla ova fila vamwe oshisho
[Efano pepandja 12]
Oshiwana shaJehova ohashi kwafelafana nohashi kwafele yo vamwe ngeenge pa holoka oshiponga
[Efano pepandja 13]
Oto nyamukula ngahelipi?
• Efaafano lilipi li li pokati kolutu lomunhu neongalo lopaKriste?
• Ovakriste vonale ove linyenga ngahelipi eshi ovaitaveli vakwao va li va pumbwa ekwafo?
• Oihopaenenwa imwe ilipi yopamishangwa tai ulike kutya Ovakriste ova pumbwafana nonokutya ohava kwafelafana?