ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w06 10/1 ep. 6-10
  • Ulika ohole nefimaneko mokupangela elaka loye

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Ulika ohole nefimaneko mokupangela elaka loye
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2006
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Lungameni “owii u he na nande etulumuko”
  • Efeni okulongifa omalaka mai
  • ‘Pangela elaka loye’
  • Kala kokule ‘nonya, ekeshuko nehandu’
  • Ovalihomboli ova pumbwa okukala hava ‘kundafana nawa’
  • Oto dulu okupondola okupangela elaka loye
  • Kala ho popi eendjovo “diwa dokutungafana”
    ‘Likalekeni mohole yaKalunga’
  • Popyeni eendjovo “diwa dokutungafana”
    Nghee to dulu okulikaleka mohole yaKalunga
  • Inamu kufa kumwe osho sha tulwa kumwe kuKalunga
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2007
  • Omaukwatya avali a fimanenena oo taa dulu okukwafela ovalihomboli va kaleke po ohombo yavo
    Osho tashi dulu okukwafela oukwaneumbo u kale wa hafa shili
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2006
w06 10/1 ep. 6-10

Ulika ohole nefimaneko mokupangela elaka loye

“Keshe [umwe] womunye na kale yo e hole omukainhu waye mwene ngaashi e lihole ye mwene, ndele omukainhu na fimaneke omulumenhu waye.” — OVAEFESO 5:33.

1, 2. Epulo la fimana lilipi aveshe ovo va hombola ile va hombolwa ve na okulipula, nomolwashike?

NATU tye nee ngeno owa pewa oshali ya tonyenwa mokapakete oko ka shangwa elombwelo olo tali londwele kutya oke na okukwatwa noundalapata. Oto ka ungaunga ngahelipi nokapakete ka tya ngaho? Nopehe na omalimbililo, oto ke ka kwata nawa opo uha nyonaune osho shi li meni lako. Ongahelipi shi na sha noshali yohombo?

2 Omufiyekadi Omuisrael, Naomi, okwa li a lombwela ovakainhu vavali ovanyasha, Orpa naRut, a ti: “Omwene ne shi mu wanifile mu mone onhele yetulumuko keshe umwe [meumbo] lomulumenhu waye.” (Rut 1:3-9) Ombibeli oya popya shi na sha nomukainhu e na omaukwatya mawa ya ti: “Eumbo nemona olo efyuululifo looxe, ndelenee omwalikadi e neendunge ta di kOmwene.” (Omayeletumbulo 19:14) Onghee hano, ngeenge owa hombola ile owa hombolwa, ou na okutala ko kaume koye kopahombo e li oshali ya dja kuKalunga. Mbela oho ungaunga ngahelipi noshali ya tya ngaho, oyo wa pewa kuKalunga?

3. Ovalihomboli ove na okutula moilonga ekumaido laPaulus lilipi?

3 Omuyapostoli Paulus okwa li a shangela Ovakriste vomefelemudo lotete a ti: “Keshe [umwe] womunye na kale yo e hole omukainhu waye mwene ngaashi e lihole ye mwene, ndele omukainhu na fimaneke omulumenhu waye.” (Ovaefeso 5:33) Natu ka konakoneni nghee ovalihomboli tava dulu okutula moilonga ekumaido olo ngeenge tashi uya pokupopya.

Lungameni “owii u he na nande etulumuko”

4. Ongahelipi elaka tali dulu okweeta oidjemo iwa ile ii?

4 Omushangi wOmbibeli Jakob okwa popya shi na sha nelaka, a ti kutya oli li “owii u he na nande etulumuko,” nonokutya oli “yadi oudiyo tau dipaa.” (Jakob 3:8) Jakob okwa li e shii oshili oyo ididilikwedi kutya: Elaka olo ihali pangelwa ola nyika oshiponga. Nopehe na omalimbililo, okwa li e shii eyeletumbulo lOmbibeli olo la faafanifa eendjovo dongaho ‘neongamukonda hali twana.’ Ndele eyeletumbulo olo tuu olo ola ti yo kutya, “elaka lovanaendunge tali velula.” (Omayeletumbulo 12:18) Hano osha yela kutya eendjovo otadi dulu okukuma ovanhu neenghono. Otadi dulu oku va yahameka ile oku va velula. Mbela eendjovo doye ohadi kumu ngahelipi kaume koye kopahombo? Ngeno ou pule kaume koye kopahombo epulo olo, mbela ote ke ku nyamukula ngahelipi?

5, 6. Oinima ilipi hai shi ningi shidjuu kuvamwe okupangela elaka lavo?

5 Ngeenge omu na oupyakadi mohombo yeni wokupopya monghedi iyahameka, otamu dulu okuninga po omalunduluko, opo mu xwepopaleke onghalo yeni. Ashike otashi pula eenghendabala da mana mo. Omolwashike mbela? Shotete, otu na okukondjifa okuhawanenena kwetu, molwaashi oufyuululwalunde ohau tu ningifa tuha tale ko nawa vakwetu notu popye navo monghedi iyahameka. Jakob okwa shanga a ti: “Ngenge ope na ou iha puka meendjovo, oye omulumenhu a wanenena, ta dulu yo okupangela olutu laye alishe.” — Jakob 3:2.

6 Kakele kokuhawanenena kwopanhu, oukwaneumbo omo ovanhu va kulila nao ohau nwefa mo onghedi omo hava longifa elaka. Ovanhu vamwe ova kulila momaukwaneumbo omo ovadali va li ‘vehe na ombili, ovahenalidiliko novakwanyanya.’ (2 Timoteus 3:1-3) Luhapu, ovo hava tekulwa momaukwaneumbo a tya ngaho ohava kala ve na oikala ya tya ngaho ngeenge va kulu. Ashike okuhawanenena kwetu nonghedi omo twa tekulwa kai na okukala elipopilo omolwokulongifa elaka nai. Ndele okukaleka oinima oyo momadiladilo otaku tu kwafele tu ude ko kutya omolwashike shidjuu unene tuu kuvamwe okupangela elaka lavo.

Efeni okulongifa omalaka mai

7. Petrus okwa li a hala okutya ngahelipi eshi a li a kumaida Ovakriste va efe ‘olwaambo’?

7 Kashi na nee mbudi kutya oshike hashi ningifa omunhu aha pangele elaka laye, omuhomboli ile omuhombolwa oo ha popi monghedi iyahameka ota ulike kutya ke hole kaume kaye kopahombo nosho yo kutya ine mu fimaneka. Omolwaasho, Petrus okwa li a kumaida Ovakriste va efe ‘olwaambo.’ (1 Petrus 2:1) Oshitya shoshigreka osho sha tolokwa ‘olwaambo’ otashi ti lelalela “omalaka mai.” Otashi yandje ediladilo ‘lokuumba ovanhu omalaka.’ Eyelifo olo otali ulike nghee okuhapangela elaka taku dulu okukuma vamwe.

8, 9. Omalaka mai otaa dulu okweetifa oidjemo ilipi, nomolwashike ookaume kopahombo vehe na okuulafana omalaka mai?

8 Okuula vamwe omalaka mai otashi dulika ku kale kwa fa inaku kwata moiti. Ndele diladila kwaasho tashi dulu okuningwa po ngeenge omushamane ile omukainhu okwa kala ha ula nai kaume kaye kopahombo. Okukala ho ula kaume koye kopahombo elai, omundedenhu ile kutya okulihole ye mwene otashi ulike kutya owe mu dina, molwaashi kungaha owa fa to ti ke fi sha. Okuungaunga nakaume koye kopahombo monghedi ya tya ngaho kaku li pahole nandenande. Ongahelipi shi na sha nokupopya to divilike unene omapuko akaume koye kopahombo? Mbela kashi fi nande okupopya to wedele okukala ho mu ula to ti, “Oho uya alushe kwa toka” ile kutya, “Iho pwilikine nge nandenande ngeenge handi popi”? Okuula mukweni ngaho otashi ke mu ningifa ashike a konge omalipopilo, naasho otashi dulu nokuli shi etife eenhamanana da kwata moiti. — Jakob 3:5.

9 Ngeenge ovalihomboli ova kala hava ulafana omalaka mai, otashi ka etifa okuhaudafana mohombo yavo, notashi dulika shi etife oilanduliko ikwao ya kwata moiti. Omayeletumbulo 25:24 otaa ti: “Okukala komutwe wonduda shiwa shi dule okukala meumbo limwe [nomwalikadi] e neenyamukudi.” Eyeletumbulo olo otali dulu yo okuyukifwa komushamane oo e na eenyamukudi. Mokweendela ko kwefimbo, omalaka mai otaa ka nyona po ekwatafano lovalihomboli, molwaashi ohaa ningifa omushamane ile omukainhu a kale e udite ehe holike nonokutya ke fi sha. Hano, osha yela kutya osha fimana okupangela elaka. Ndele ongahelipi omunhu ta dulu okupangela elaka laye?

‘Pangela elaka loye’

10. Omolwashike sha fimana kovalihomboli okupangela elaka lavo?

10 Jakob 3:8 okwa ti: “Elaka kape na ou ta dulu oku li deula.” Ndele ngaashi omulondi wonghambe ha longifa oshitomo opo a pangele omalinyengo ayo, nafye otu na okuninga eenghendabala tu pangele elaka letu. Omuhongwa Jakob okwa ti yo kutya: “Ngenge ope na umwe mokati keni e lishii oye omulongelikalunga ndele ita pangele elaka laye, ndele ota pukifa omutima waye, okulongelakalunga kwaye okwongaho.” (Jakob 1:26; 3:2, 3) Eendjovo odo otadi ulike kutya okulongifa nai elaka oshinima sha kwata moiti. Ihaku kumu ashike ekwatafano lomunhu nakaume kaye kopahombo, ndele otaku dulu yo okunyona po ekwatafano lomunhu naJehova Kalunga. — 1 Petrus 3:7.

11. Oshike ovalihomboli tava dulu okuninga po opo okuhaudafana kuha shituke eenhamanana da kwata moiti?

11 Oshiwa okukonakona onghedi omo ho popi nakaume koye kopahombo. Ngeenge opa holoka oupyakadi, kendabaleni mu u pongolole po nombili. Diladila konghalo oyo ya li ya holoka po moukwaneumbo waIsak nomukainhu waye, Rebekka, oyo ya hokololwa muGenesis 27:46–28:4. “Rebekka okwa tya vali kuIsak: Ame nda loloka omwenyo omolwovana oukadona ava vaHet. Jakob ngenge ta hombola omwalikadi womoukadona Ovaheti vomoshilongo, omolwashike ndi kale vali nomwenyo?” Kape na opo Ombibeli tai ulike kutya Isak okwa li a ngwenyaukila omukainhu waye molwekemo olo. Ponhele yaasho, Isak okwa li a tuma omonamati wavo Jakob a ka konge omukainhu omutilikalunga koilongo yokokule, oo ve lineekela kutya ita ka etela Rebekka oupyakadi. Ngeenge opa holoka okuhaudafana pokati komushamane nomukainhu waye, oshiwa va henuke nelungi okupaafana oushima, molwaashi kungaha otashi ke va kwafela vaha twe eemhata da kwata moiti. Ponhele yaasho, yukifa elitulemo koupyakadi wo vene. Pashihopaenenwa, ponhele yokutya, “Iho kala nande naame efimbo la wana!” omolwashike ito ti, “Onda hala tu kale hatu kala pamwe efimbo lile”? Henuka eamo lokutokola kutya olyelye e li mondjila nolyelye a puka. Ovaroma 14:19 otava ti: “Lalakaneni . . . eshi tashi hapupalifa ombili netungafano.”

Kala kokule ‘nonya, ekeshuko nehandu’

12. Opo tu pangele elaka letu, otu na okwiilikana shi na sha nashike, nomolwashike?

12 Ope na shihapu osho sha kwatelwa mo mokupangela elaka letu shihe fi ashike okulungamena osho hatu popi. Osho hatu popi oshe likolelela kwaasho shi li momitima detu. Nomolwaasho, Jesus okwa ti: “Omunhu muwa oha pitifa mo memona liwa lomutima waye ouwa, ndele ou mwii oha pitifa mo owii memona laye lowii, osheshi osho shi yadi omutima, okanya ohake shi popi.” (Lukas 6:45) Onghee hano, opo tu pangele elaka letu, otashi dulika twa pumbwa okwiilikana ngaashi David a li a ilikana, a ti: “Kalunga, shitile nge omutima wa yela nomeni lange tula mo omhepo ipe i neenghono.” — Epsalme 51:12.

13. Ongahelipi onya, ekeshuko nehandu tai dulu okuningifa omunhu a popye omalaka mai?

13 Paulus kali ashike a ladipika Ovaefeso va kukume eendjovo diyahameka, ndele okwa li e va ladipika yo va lungamene omaliudo oo haa ningifa omunhu a popye monghedi ya tya ngaho. Okwa shanga a ti: “Onya keshe, ekeshuko nehandu, efulakato netukano, owii keshe nau kale kokule nanye.” (Ovaefeso 4:31) Didilika kutya fimbo Paulus ina tumbula “efulakato netukano” okwa tumbula ‘onya, ekeshuko nehandu.’ Onya, ekeshuko nehandu oyo hai ningifa omunhu a popye eendjovo diyahameka. Onghee hano, lipula kutya: ‘Mbela ohandi kala nda handuka unene momutima wange? Mbela ohandi fulu “onya” noupu?’ (Omayeletumbulo 29:22) Ngeenge osho shi li ngaho, ilikana kuKalunga e ku kwafele u finde eamo la tya ngaho nou dule okulipangela opo ehandu lihe ku ningife oinima ii. Epsalme 4:5 otali ti: “Handukeni, ndelenee inamu nyona. Popyeni momitima deni momitala deni nokulimwenenena.” Ngeenge ku kwete okuhanduka noho kala u na oumbada kutya ou na oupu okukanifa elipangelo, tula moilonga ekumaido olo li li mOmayeletumbulo 17:14, olo tali ti: ‘Efa eemhata fimbo inadi panuka.’ Ngeenge eenghalo otadi ku ningifa u kale wa handuka neenghono, dja po oule wokafimbo fiyo wa fululuka.

14. Okukwatela onghone otaku dulu okukuma ngahelipi ohombo?

14 Kashipu okupangela ekeshuko nehandu, unene tuu ngeenge otai etifwa kokufula “onya” oyo Paulus a tumbula mOvaefeso. Oshitya shOshigreka osho Paulus a longifa, osho sha tolokwa “onya,” osha fatululwa shi li “onghone oyo hai ningifa omunhu a kale ina hala ediminafanepo” nosho yo ‘outondwe oo hau ningifa omunhu a kale ta konenene omapuko oo ta ningilwa.’ Omafimbo amwe, outondwe ohau kala wa tukaula omulumenhu nomukainhu waye efimbo lile. Otashi dulika va twikile okukala ve ninafane ngeenge oupyakadi wonhumba inau kandulwa po filufilu. Ndele okukwata onghone omolwomanyono itashi kwafa sha. Itatu dulu okulundulula oinima oyo ya pita. Notu na nokuli okudimbwa filufilu omanyono oo twa dimina po vamwe. Ohole “ihai dimbulukwa owii ye u ningilwa.” — 1 Ovakorinto 13:4, 5.

15. Oshike tashi dulu okukwafela ovo hava popi nonyanya va lundulule onghedi yavo yokupopya?

15 Ongahelipi ngeenge owa tekulwa moukwaneumbo omo ovanhu va li hava popi nonyanya nowa nwefwa mo u kale ho popi monghedi ya tya ngaho? Oto dulu okuninga omalunduluko moshinima osho. Owa pondola nale okulitulila po omangabeko moinima yonhumba monghalamwenyo yoye, wa tokola kutya ito ka katuka nande meenghedi donhumba. Engabeko lilipi u na okulitulila po ngeenge tashi uya pokupopya? Mbela oto ke lipangela ngeenge owa mono to hale okupopya omalaka mai? Oshi li pandunge okulitulila po engabeko olo tali popiwa mOvaefeso 4:29, taku ti: “Momakanya eni mu ha pite nande ondjovo ya nyata.” Opo u dule okuninga ngaho, ou na ‘okulidula omunhu mukulu pamwe noilonga yaye, nokudjala omunhu mupe, ou ta shitilwa mokushiiva, pafano lOmushiti waye.’ — Ovakolossi 3:9, 10.

Ovalihomboli ova pumbwa okukala hava ‘kundafana nawa’

16. Omolwashike itashi kwafa sha okutokola okuhapopya nakaume koye kopahombo?

16 Itashi kwafa sha ngeenge omulumenhu ile omukainhu okwa tokola okukala ita popi nakaume kaye kopahombo — osho otashi dulika shi etife oupyakadi wa kwata moiti. Odoshili kutya haalushe omunhu ha tokola okuhapopya nakaume kaye kopahombo molwaashi ngeno a hala oku mu talifa nawa; omafimbo amwe ohashi etifwa kenyeme ile ketekomukumo. Ndele nande ongaho, okuhapopya ihaku kandula po oupyakadi; ponhele yaasho, ohaku xumifa ashike komesho omashilafano. Omukainhu umwe okwa ti kutya “ngeenge twa hovele okupopya vali, ihatu kundafana vali oupyakadi oo wa li wa holoka po.” Kungaha, oupyakadi wavo ihau kanduka po.

17. Ovakriste ovo ve na omashilafano mohombo ove na okuninga po shike?

17 Ngeenge ope na okuhaudafana mohombo taku twikile, ovalihomboli ove na ashike okuninga eenghendabala va kandule po omukundu oo. Omayeletumbulo 15:22 (OB-1986) otaa ti: “Omadiladilo inaa kundafanwa nawa otaa ponyo, ndele otaa ka pondola ngeenge ope na ovayandjimayele vahapu.” Ovalihomboli, omwa pumbwa okukala hamu kundafana oinima nombili. Kala ho pwilikine kukaume koye kopahombo nelitulemo. Ngeenge kashipu kunye okukundafana nombili, omolwashike itamu pula ekwafo lovakulunhuongalo meongalo lopaKriste? Ovakulunhuongalo ove na eshiivo lopamishangwa nosho yo owino u na sha nokutula moilonga omafinamhango Ombibeli. Ovalumenhu va tya ngaho ove li “ngaashi oshikelelifo shokukelela omhepo nongaashi ehondameno lokuyaama oshikungulu.” — Jesaja 32:2.

Oto dulu okupondola okupangela elaka loye

18. Eshongo lilipi tali hokololwa mOvaroma 7:18-23?

18 Kashipu okupangela elaka ile eenghatu detu. Omuyapostoli Paulus okwa hokolola shi na sha neshongo olo a li a taalela, a ti: “Ondi shi shii muame, nokutya, mombelela yange kamu na ouwa nande washa. Ehalo ondi li kwete, ndelenee eenghono dokuwanifa ouwa, ahowe; shaashi ouwa ou nde u hala, ihandi u longo, ndele owii ou inandi u hala, ohandi u longo. Hano ngenge handi longo eshi inandi [shi hala], haame vali handi shi longo, ndelenee oulunde ou wa kala muame.” Ndele ‘omolwomhango youlunde oyo i li mombelela’ yetu, otu na eamo lokuhapangela elaka letu ile oinhimbu ikwao yolutu. (Ovaroma 7:18-23) Ndele nande ongaho, ohatu dulu okupondola kekwafo laKalunga.

19, 20. Ongahelipi oshihopaenenwa shaJesus tashi dulu okukwafela ovalihomboli va kale hava pangele elaka lavo?

19 Ngeenge ovalihomboli ova kala ve holafane nova fimanekafana, itava ka kala hava popi nonyanya ile tava popi eendjovo diyahameka. Diladila koshihopaenenwa osho Jesus Kristus a tula po ngeenge tashi uya pokupopya. Kali ha ula ovahongwa vaye omalaka mai. Nokuli naashi ovayapostoli vaye va li tava tu eemhata moufiku waxuuninwa wokukalamwenyo kwaye kwokombada yedu shi na sha naau munene mokati kavo, kali e va hanyena nonyanya. (Lukas 22:24-27) Ombibeli otai kumaida ovalumenhu tai ti: “Holeni ovakainhu veni ngaashi Kristus e hole eongalo, nokwe liyandja molwalo.” — Ovaefeso 5:25.

20 Ongahelipi shi na sha novakainhu? Omukainhu oku na ‘okufimaneka omulumenhu waye.’ (Ovaefeso 5:33) Mbela omukainhu oo ha fimaneke omulumenhu waye ota ka popya ngoo naye te mu hanyaukile noku mu ula omalaka mai? Paulus okwa shanga a ti: “Onda hala nye mu shiive nokutya, Kristus Oye omutwe wakeshe omulumenhu, nomutwe womukainhu omulumenhu, nomutwe waKristus oKalunga.” (1 Ovakorinto 11:3) Ovakainhu ove na okudulika komitwe davo, ngaashi Kristus ha dulika kOmutwe waye. (Ovakolossi 3:18) Nonande ovanhu inava wanenena itava dulu okuhopaenena Jesus monghedi ya wanenena, ovalumenhu novakainhu ovo tava ningi eenghendabala ‘okushikula oshikoti shaye,’ otava ka pondola okupangela elaka lavo. — 1 Petrus 2:21.

Owe lihonga shike?

• Okuhapangela elaka otaku dulu okunyona po ngahelipi ekwatafano lomohombo?

• Omolwashike shidjuu okupangela elaka?

• Oshike tashi dulu oku tu kwafela tu pangele elaka letu?

• Ovalihomboli ovo ve na omashilafano mohombo ove na okuninga po shike?

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma