Nghee to dulu okukonga omauyelele
OHAMBA Salomo oya li ya ‘diladila nokukonakona noya tunga omayeletumbulo mahapu.’ Omolwashike mbela ya diladila nokukonakona? Omolwaashi oya li ya hala okushanga ‘eendjovo da yuka nodoshili.’ (Omuud. 12:9, 10) Lukas okwa li a “konakona shili aishe ngaashi ya shikulafana kehovelo” opo a dule okushanga oiningwanima yomokukalamwenyo kwaKristus pashikulafano layo. (Luk. 1:3) Ovapiya vaKalunga ovo vavali, Salomo naLukas, ova li va konga omauyelele.
Okukonga omauyelele osha kwatela mo shike? Elalakano olo okukonga ouyelele u na sha noshinima shonhumba shokondadalunde. Osho osha kwatela mo okulesha nosho yo okutula moilonga omafinamhango e na sha nokukonakona oo a kundafanwa moshileshwa sha tetekela. Peemhito dimwe, osha kwatela mo yo okupulapula ovanhu vonhumba kombinga yoshinima osho wa hala okushiiva.
Eenghalo dilipi tadi pula u konge ouyelele wa wedwa po? Pashihopaenenwa, fimbo to ningi ekonakono lopaumwene ile to lesha Ombibeli, otashi dulika u kale wa hala okushiiva nawa oinima yonhumba. Ile fimbo u li moukalele, otashi dulika u pulwe epulo, ndele ku na enyamukulo lokondadalunde kepulo olo. Ile otashi dulika wa pewa oshipopiwa u ka yandje meongalo.
Natu tye nee ngeno owa pewa oshipopiwa, ndele ouyelele oo wa ulikwa pokambapila koye itau popi oshinima kondadalunde. Ongahelipi mbela to dulu okuyandja oshipopiwa osho monghedi omo eongalo tali dulu okumona ouwa? Oto dulu okukonga ouyelele wa wedwa po opo u nyenyepeke oshipopiwa shoye. Ngeenge owa weda mo omivalu donhumba ile oihopaenenwa yonhumba oyo tai yambidida oshikundafanwa shoye, otashi dulu okuningifa oshipopiwa shoye shi kale sha mwenyopala notashi kumu omitima dovapwilikini. Omauyelele a wedwa po ohaa kwafele ovapwilikini va ude ko oinima moule. Ouyelele oo u li moshishangomwa osho sha ulikwa pokambapila koye otashi dulika wa nuninwa ovaleshi mounyuni aushe. Onghee hano, owa pumbwa okuweda mo omafaneko nokuyelifa etulomoilonga she likolelela keemhumbwe deongalo leni ile domunhu oo to kundafana naye. Ongahelipi to dulu okukonga ouyelele oo tau wapalele?
Fimbo ino hovela okukonga ouyelele, lipula shi na sha novapwilikini. Ove shii nale shike kombinga yoshikundafanwa osho? Oshike va pumbwa okushiiva? Kala yo u shii elalakano olo wa hala okuhanga moshipopiwa shoye. Mbela owa hala okuyelifa oshitwa shonhumba, okutomha ovapwilikini va itavele oshinima shonhumba ile okunyaneka pomutenya ehongo lonhumba ile okulinyengifa ovapwilikini va katuke eenghatu donhumba? Ngeenge owa hala okuyelifa oshitwa shonhumba, owa pumbwa ouyelele wa wedwa po oo tau ningifa oshitwa osho shi kale sha yela nawa. Nonande ovapwilikini ove shii nale oshinima osho, otashi dulika wa pumbwa okuyelifa kutya onaini ile ongahelipi va pumbwa okutula moilonga oshitwa osho. Ngeenge owa hala okutomha ovapwilikini va itavele oshinima shonhumba, owa pumbwa okuyandja omatomheno kutya omolwashike oshinima osho shi na okutalwa ko monghedi oyo, na ou na yo okuyandja omaumbangi oo taa yambidida etomhafano loye. Ngeenge owa hala okunyaneka pomutenya ehongo lonhumba, owa pumbwa okukala u shii nawa eembinga adishe doshikundafanwa osho nokuyandja oumbangi wa kola. Ashike otu na okudimbuluka kutya inashi wana ashike okutomhafana, ndele otu na oku shi ninga nengungumano nonombili. Opo u linyengife ovapwilikini va katuke eenghatu donhumba, owa pumbwa okuhanga omitima davo. Osha yela kutya ou na okuladipika ovapwilikini opo va kale ve na ehalo lokuninga osho to kundafana navo. Opo u hange omitima dovapwilikini, oto dulu okulongifa oihopaenenwa yaavo va katuka eenghatu da tya ngaho, nonande kasha li shipu kuvo.
Mbela konima eshi we lipula omapulo oo, osha hala okutya oto dulu okuhovela okukonga ouyelele wa wedwa po? Fimbo ino hovela, ou na natango okulipula kutya owa pumbwa ouyelele wa wedwa po u fike peni. Osho oshe likolelela koule wefimbo olo to ka longifa okukundafana ouyelele oo. Mbela oto ka yandja pashihopaenenwa oshipopiwa shominute 5 ile 30? Mbela ou na oshitukulwa pokwoongala osho shi na ominute da ngabekwa ile oto ka ninga ekonakonombibeli ile etalelepo loufita nopehe na kutya ou na okulongifa efimbo li fike peni?
Hauxuuninwa, lipula kutya: Oinima ilipi handi dulu okulongifa opo ndi konge ouyelele wa wedwa po? Kakele koishangomwa oyo u na meumbo, mbela ope na oishangomwa imwe i lili oyo tai hangwa mongulumambo oyo i li mOlupale lOuhamba? Mbela ope na omumwatate omunamido oo a kala moshili omido dihapu, oo ta dulu oku ku kwafela u longife ko koikwa noipangifo yaye yokukonga omauyelele? Mbela ope na ongulumambo yopashiwana moshitukulwa sheni oyo i na omambo omauyelele oo to dulu okulongifa?
Ombibeli oyo oshilongifo shetu sha fimanenena
Ngeenge owa hala okukonga ouyelele u na sha neityo lomushangwa wonhumba, tete tala mOmbibeli.
Tala ketukulwa omo mwa dja ovelishe oyo. Lipula kutya: ‘Omushangwa oo owa li wa yukifwa koolyelye? Eevelishe dikwao metukulwa olo otadi ulike kutya eenghalo dilipi ile oikala ilipi yovanhu ya pambafana naasho tashi popiwa momushangwa oo?’ Ouyelele wa tya ngaho otau dulu oku ku kwafela u ude ko omushangwa oo to lipula nao, notau dulu okumwenyopaleka oshipopiwa osho to ka yandja.
Pashihopaenenwa, omushangwa wOvaheberi 4:12 ohau tofwa luhapu opo ku ulikwe kutya Eendjovo daKalunga odi na eenghono notadi dulu okukuma omitima dovanhu nokunwefa mo onghalamwenyo yavo. Etukulwa olo otali tu kwafele tu ude ko moule nghee osho tashi dulu okuningwa. Otali popi shi na sha nOvaisrael eshi va li mombuwa omido 40 fimbo inava ya medu olo Jehova a li a udanekela Abraham. (Heb. 3:7–4:13) “Ondjovo yaKalunga,” sha hala okutya eudaneko olo Kalunga a li a ninga metwokumwe nehangano laye naAbraham, kutya ota ka twala Ovaisrael medu letulumuko, oya li i na omwenyo noya li pokuwanifwa. Ovaisrael ova li ve na omatomheno okwiitavela “ondjovo” oyo. Ndele eshi va li molweendo okudja muEgipti va yuka kOmhunda yaSinai naashi va li melila okuyuka mEdu lEudaneko, ova li hava ningi lwoikando oinima oyo tai ulike kutya kava li ve na eitavelo. Eenghatu odo va li hava katuka oda li da ningifa ondjovo yaKalunga i nyaneke pomutenya oikala yomitima davo. Sha faafana nokunena, ondjovo yaKalunga i na sha nomaudaneko aye ohai nyaneke pomutenya oikala yovanhu.
Tala omishangwa odo da pambafana nomushangwa oo to lipula nao. Eembibeli dimwe odi na omhola pokati komapandja ile omashangelo opedu oo taa ulike komishangwa odo da pambafana. Mbela Ombibeli yoye oi na omaukwatya a tya ngaho? Ngeenge osho, oto dulu okulongifa omishangwa da tya ngaho ngeenge to kongo ouyelele wa wedwa po. Pashihopaenenwa, mo-New World Translation of the Holy Scriptures, 1 Petrus 3:6 ota popi kutya Sara oku li oshihopaenenwa shiwa kOvakriste ovo va hombolwa. Ombibeli oyo oya ulika kuGenesis 18:12 u li umwe womomishangwa odo tadi yambidida 1 Petrus 3:6. Genesis 18:12 ota yandje oumbangi kutya Sara okwa li a ifana Abraham omwene “momutima waye.” Osho otashi ulike kutya Sara okwa li ha dulika tashi di komutima. Omafimbo amwe, omishangwa da pambafana odo hadi ulikwa momhola ile momashangelo opedu ohadi yandje ouyelele nghee omaxunganeko Ombibeli a wanifwa ile kwaasho oinima oyo ya li hai ningwa koshi yOmhango tai faneke. Omafimbo amwe, omishangwa odo ohadi yandje ashike ediladilo la faafana ile ouyelele u na sha novanhu ile eenhele.
Longifa oshuulikifo shoitya oyo ya longifwa mOmbibeli. Moyuulikifo ya tya ngaho, ngaashi osho shi li mo-New World Translation, oitya ohai kala ya shangwa mo palandulafano loalfabeta. Oyuulikifo oyo otai dulu oku ku kwafela u mone ouyelele kombinga yomushangwa ile oshikundafanwa osho to kongo. Ngeenge owe i konakona oto ke lihonga mo oinima ihapu oyo tai dulu oku ku kwafela. Oto ke lihonga ‘oshihopaenenwa’ shoshili yEendjovo daKalunga. (2 Tim. 1:13) Moshuulikifo shoitya osho hashi ifanwa Comprehensive Concordance omu na oitya ihapu. Oto dulu okulongifa oshuulikifo osho ngeenge osha tolokwa melaka olo ho udu. Oto ka hanga mo omishangwa adishe odo di na oitya ya fimana oyo i li mOmbibeli.
Nghee to dulu okulongifa eedjo dimwe vali domauyelele
Okamhungu oko ke li pepandja eti-33 oke na omusholondodo woinima vali imwe oyo ya nyanyangidwa ‘komupiya omudiinini nomunaendunge’ oyo to dulu okulongifa ngeenge to kongo omauyelele. (Mat. 24:45-47) Omambo mahapu a tya ngaho oku na oshikalimo noku na yo oshuulikifo shoitya komapandja axuuninwa. Oinima aishe oyo oya nuninwa oku ku kwafela opo u dule okukonga ouyelele wokondadalunde oo wa hala. Oshungonangelo no-Awake! yaxuuninwa momudo ohai kala i na oshuulikifo shoipalanyole yoitukulwa oyo ya kundafanwa moifo oyo momukokomoko womudo.
Ngeenge ou shii nale ouyelele oo wa kundafanwa moishangomwa oyo ya kanghamena kOmbibeli, otashi ke ku kwafela u konge omauyelele oo noupu. Pashihopaenenwa, natu tye nee ngeno owa hala okushiiva kombinga yomaxunganeko, omahongo onhumba, elihumbato lopaKriste ile etulomoilonga lomafinamhango Ombibeli. Oshungonangelo otashi dulika ya kundafana oinima oyo. O-Awake! ohai kundafana oiningwanima yokunena, omaupyakadi oo e li ko kunena, omalongelokalunga, oinima i na sha nounongononi nosho yo ovanhu vokoilongo i lili noku lili. Embo Omunhu munenenene oo a li ko nale ola hokolola palandulafano oiningwanima oyo i li mOmavangeli. Omambo amwe Ombibeli okwa kundafanwa ovelishe novelishe moishangomwa ngaashi Revelation—Its Grand Climax At Hand!, Pay Attention to Daniel’s Prophecy!, nosho yo omambo opavali Isaiah’s Prophecy—Light for All Mankind. Embo Reasoning From the Scriptures nokambo kOipalanyole yeenghundafana dopaMbibeli oto dulu okuhanga mo omanyamukulo omapulo mahapu opaMbibeli oo haa pulwa luhapu moukalele. Ngeenge owa hala ouyelele u na sha nomalongelokalunga amwe, omahongo ao nosho yo eendjokonona dao, tala membo Mankind’s Search for God. Embo Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom oli na ondjokonona yEendombwedi daJehova dokunena. Ngeenge owa hala okushiiva shi na sha noilonga yokuudifa yEendombwedi daJehova mounyuni aushe, tala molaporta yoilonga oyo hai kala mokafo kOukalele Wetu wOuhamba. Omambo Insight on the Scriptures oku na omauyelele mahapu e na sha nOmbibeli noku na yo ouwaalita. Omambo oo oku na omauyelele e na sha novanhu, eenhele, oinima, omalaka nosho yo oiningwanima yopefimbo lOmbibeli.
Oshuulikifo shoikundafanwa hashi ifanwa “Watch Tower Publications Index.” Oshuulikifo osho shi li momalaka e dulife 20 otashi ke ku kwafela u mone ouyelele oo u li moishangomwa yetu i lili noku lili. Oto dulu okukonga eedjo douyelele mokutala komisholondodo doitya ile domishangwa. Ngeenge owa hala okulongifa omisholondodo doitya, ou na okulongifa oshitya osho sha pambafana noshikundafanwa osho wa hala okukonakona moule. Ngeenge owa hala okulongifa omisholondodo domishangwa, ou na okukonga omushangwa oo wa hala okuuda ko moule. Ngeenge ope na sha osho sha tolokwa mulimwe lomomalaka oo sha pamba oshikundafanwa ile omushangwa wonhumba, oshuulikifo osho otashi ke ku kwafela u mone oshishangomwa omo to dulu okuhanga ouyelele. Ngeenge owa tale pomapandja opehovelo loshuulikifo osho, oto ka hanga po omaxupipiko omadina oishangomwa oo tae ke ku kwafela u shiive kutya omoshishangomwa shilipi u na oku ka konga ouyelele. (Osho otashi ke ku kwafela pashihopaenenwa u shiive kutya ngeenge taku ti, w99 KY/OD 3/1 15, osha hala okutya Oshungonangelo yo 1999 yefiku lo-1 Marsa, epandja 15.) Oipalanyole ya tongomana oyo hai kala mOshungonangelo yOshiingilisha ngaashi “Field Ministry Experiences” (Oimoniwa yomomapya) nosho yo “Life Stories of Jehovah’s Witnesses” (Omahokololo onghalamwenyo yEendombwedi daJehova), otai dulu oku ku kwafela ngeenge to lilongekidile oshipopiwa shonhumba osho to ka yandja meongalo.
Molwaashi ohashi kala shi hokwifa okukonga omauyelele, henuka okukonga omauyelele oo wa li ino lalakanena oku a konga. Konga ashike ouyelele oo wa hala pomhito oyo. Ngeenge oshuulikifo oshe ku ulikila odjo yonhumba youyelele, pandja pepandja olo la ulikwa po, opo nee longifa oupalanyole nosho yo omatumbulo opehovelo loutendo oo e ku kwafele u mone ouyelele oo wa pumbwa. Ngeenge owa hala okukonga ouyelele u na sha neityo lovelishe yonhumba yOmbibeli, tete konga opo pe na ovelishe oyo. Opo nee konakona outendo ovo tava yelifa shi na sha nomushangwa oo.
O-Watchtower Library oyo i li moungalo vokokombiyuta (CD-ROM). Ngeenge ou na okombiyuta, oto dulu okulongifa o-Watchtower Library oyo i li moungalo vokokombiyuta (CD-ROM), omo mu na oishangomwa yetu ihapu. Ope na oprograma oyo tai dulu oku ku kwafela u konge oshitya shimwe ile ihapu, ile omushangwa wonhumba oo wa tofwa moshishangomwa shonhumba osho shi li mo-Watchtower Library. Nokuli nongeenge o-Watchtower Library kai li melaka loye, oto dulu okumona ouwa ngeenge owe i longifa melaka omo ya nyanyangidwa.
Eedjo dimwe vali domauyelele
Eshi Paulus a li muRoma, okwa li a pula omulumenhu omunyasha, Timoteus, e mu etele ‘omishangwa, unene omishangwa edi domapergamenti.’ (2 Tim. 4:13) Paulus okwa li a lenga omishangwa donhumba nokwa li e di tuvikila. Naave oto dulu oku mu hopaenena. Oho tuvikile tuu oifo yoye yOshungonangelo, o-Awake!, nosho yo oufo vOukalele Wetu wOuhamba, nokuli nokonima yaashi oishangomwa oyo ya pwa okulongifwa pokwoongala kweongalo? Ngeenge oho tuvikile oishangomwa yetu yopaKriste, oto ka dula oku i longifa ngeenge to kongo ouyelele. Omaongalo mahapu ohaa ongele oishangomwa yetu yopaKriste meengulumambo domOmalupale Ouhamba ao. Oilyo aishe yeongalo otai dulu okulongifa eedjo odo domauyelele kOlupale lOuhamba lavo.
Kala ho ongele omauyelele opaumwene
Kala ho kongo omauyelele mahokwifa oo to dulu oku ka longifa ngeenge to yandje oipopiwa ile to hongo vamwe. Ngeenge owa mono onghundana yonhumba ile omivalu donhumba ile oshihopaenenwa shonhumba moshifokundaneki ile moshishangomwa, oto dulu okuteta mo ouyelele wa tya ngaho ile u u tape mo. Shanga po yo efiku, edina loshishangomwa nosho yo tashi dulika edina lomushangi ile omunyanyangidi. Ngeenge u li pokwoongala, ninga omadidilikoshango omatomhafano nosho yo omafaneko oo to dulu oku ka longifa mokuyelifila vamwe oshili. Mbela ou na fiku wa diladilile kombinga yefaneko lonhumba liwa ndele kwa li wa mona omhito yoku li longifa? Li shanga ndele to li tuvikile. Oto ka kala u na omatwalemo mahapu, konima eshi wa yandja oipopiwa ihapu mOfikola yOukalele woPauteokratika. Tuvikila oipopiwa oyo, ponhele yoku i kupula shi. Ouyelele wa tya ngaho oo wa kala nokukonga otau ke ku kwafela kohainga.
Popya navamwe
Ohatu dulu okulihonga oinima ihapu kuvamwe. Eshi Lukas a li ta shange Evangeli laye, okwa li a konga ouyelele muhapu kovamoninomesho voiningwanima oyo a shanga. (Luk. 1:1-4) Omukriste mukweni ota dulu yo oku ku pa ouyelele u na sha noshinima shonhumba osho wa kala wa hala okukonga ouyelele kombinga yasho. PaVaefeso 4:8, 11-16, Kristus oha longifa “eeshali [di li ovanhu, NW]” opo e tu kwafele tu mone ‘eshiivo lokushiiva Omona waKalunga.’ Ohatu ka mona omaetepo mahapu mawa ngeenge otwa pulapula ovo va kala tava longele Kalunga oule womido. Okukundafana novanhu ohaku tu kwafele yo tu didilike mo kutya otava diladila shike, naasho otashi ke tu kwafela neenghono opo tu lilongekidile sha osho tashi ka tya sha shili kovapwilikini.
Konakona omauyelele oo to ka longifa
Ngeenge oilya ya teywa, oya pumbwa okuxuwa opo omunhu a dule okuyela mo olungu. Ou na yo okuninga sha faafana ngeenge tashi uya pomauyelele oo wa konga. Fimbo ino ka longifa omauyelele oo, ou na okutala kutya ouyelele ulipi tau wapalele naao itau wapalele.
Ngeenge ouyelele oo wa mona oto ke u longifa moshipopiwa, lipula kutya: ‘Nonande ouyelele oo nda mona ouhokwifa, mbela ouyelele oo nda hala oku ka longifa otau tu ngoo kumwe noshikundafanwa ile otau ka ningifa ashike ndi popye oinima ihapu nonande itau tu kumwe noshikundafanwa shange?’ Ngeenge owa hala oku ka longifa ouyelele u na sha noiningwanima oyo opo ya ningwa ile pamwe owa hala oku ka longifa ouyelele oo wa kufa meedjo doinima i na sha nounongononi ile yopaunamiti oyo hai kala alushe nokulunduluka, shilipaleka kutya oi li pefimbo. Dimbuluka yo kutya eudeko letu li na sha noinima imwe oyo tai hangika moishangomwa yetu yonale ola xwepopalekwa, onghee hano, tala moishangomwa ipe oyo tai kundafana oshinima osho wa hala okukonakona.
Owa pumbwa okukala wa lungama ngeenge to hoolola omauyelele moishangomwa yomounyuni. Ino dimbwa nande kutya Eendjovo daKalunga odo oshili. (Joh. 17:17) Jesus oye ta dana onghandangala inene mokuwanifwa kwelalakano laKalunga. Nomolwaasho Ovakolossi 2:3 tava ti: “Oye tuu ou muye mwa holekwa omamona aeshe ounongo neshiivo.” Ngeenge to dindi omauyelele oye, kaleka omishangwa odo momadiladilo. Ngeenge to kongo omauyelele moishangomwa younyuni, lipula kutya: ‘Mbela ouyelele oo owa wedelwa, ile embeleko ashike, ile inau konakonwa nawa? Mbela omunhu oo e u shanga ota kongo ouwa waye mwene ile owa nuninwa okuxumifa komesho oinima i na sha neengeshefa? Mbela eedjo dikwao domauyelele odo di shii okulineekelwa otadi tu kumwe nao? Mbela otau tu ngoo kumwe noshili yOmbibeli?’
Omayeletumbulo 2:1-5 otae tu ladipike tu konge ounongo, eshiivo nosho yo eendunge ‘ngaashi hatu kongo oshisilveri ndele hatu shitilile ngaashi omamona a holekwa.’ Osho otashi ulike kutya otu na okuninga eenghendabala da mana mo, nokungaho opo ashike hatu ka mona ouwa muhapu. Ohashi pula eenghendabala okukonga omauyelele, ndele ohashi tu kwafele tu ude ko etaleko laKalunga li na sha noinima, tuha kale nomataleko a puka, notu diinine oshili. Okukonga omauyelele otaku ka mwenyopaleka yo oipopiwa yoye, nokungaho oto ka hafela oku i yandja, novapwilikini otava ka hafela okupwilikina kuyo.