Etukulwa etimulongo netine
Jehova oha wilike ngahelipi ehangano laye?
1. Ombibeli otai holola ouyelele ulipi u na sha nehangano laJehova, nomolwashike wa fimana kufye?
MBELA Kalunga oku na ehangano? Omishangwa da nwefwa mo otadi tu lombwele kutya oku na. MEendjovo daye, okwe tu pa omauliko manini oshitukulwa shomeulu shikumwifa shehangano olo. (Hesekiel 1:1, 4-14; Daniel 7:9, 10, 13, 14) Nonande itatu dulu okumona oshitukulwa osho ihashi monika, otashi kumu neenghono ovalongelikalunga vashili kunena. (2 Eehamba 6:15-17) Ehangano laJehova oli na yo oshitukulwa shi wetike kombada yedu. Ombibeli otai tu kwafele tu ude ko kutya osho shike nongahelipi Jehova te shi wilike.
Okudidilika mo oshitukulwa shi wetike
2. Eongalo lipe lilipi Kalunga a tota po?
2 Oule womido 1 545 oshiwana shaIsrael osha li eongalo laKalunga. (Oilonga 7:38) Ndele Israel osha dopa okudiinina eemhango daKalunga nosha ekelashi Omona waye. Oshidjemo, Jehova okwa ekelashi eongalo olo. Jesus okwa lombwela Ovajuda a ti: “Tala, ongulu yeni otai mu fiilwa i kale ongaho.” (Mateus 23:38) Opo nee Kalunga okwa tota po eongalo lipe, olo a ninga nalo ehangano lipe. Eongalo olo ola li li na ovanhu 144 000 va hoololwa kuKalunga va kale va hangana nOmona waye meulu.—Ehololo 14:1-4.
3. Oshike sha ningwa pOpentekoste 33 O.P. shi li oumbangi wa yela kutya Kalunga okwa li ta longifa eongalo lipe?
3 Oilyo yotete yeongalo olo lipe oya li ya vaekwa nomhepo iyapuki yaJehova pOpentekoste 33 O.P. Shi na sha noshiningwanima osho shikonekwedi, ohatu lesha taku ti: “Ndele efiku laPentekoste eshi la fika, vo aveshe va hangika va ongala monhele imwe. Ndele ohaluka, meulu mwa dja oshihomo ngaashi oshikungulu shinene tashi ende, ndele osha yadifa [ondjuwo] aishe omu va kala omutumba. Ndele opa monika kuvo omalaka a fa omundilo a tukauka nakeshe limwe tali wile kombada yakeshe umwe womokati kavo. Vo aveshe ova yadifwa Omhepo Iyapuki.” (Oilonga 2:1-4) Kungaha omhepo yaKalunga oya yandja oumbangi wa yela kutya ovo ova li ongudu yovanhu ovo Kalunga ta ka longifa okuwanifa po elalakano laye koshi yewiliko laJesus Kristus meulu.
4. Oolyelye kunena va ninga po ehangano laJehova li wetike?
4 Kunena, oku na ashike oshixupe shinini sho 144 000 kombada yedu. Ndele shi li ewanifo lomaxunganeko Ombibeli, omamiliyona “ongudu inene” ‘yeedi dimwe’ okwa etwa moukumwe noshixupe shovavaekwa. Jesus, Omufita Muwa, okwa hanganifa eedi dimwe noshixupe opo va ninge po oufita umwe ve li mewiliko laye e li Omufita wavo umwe. (Ehololo 7:9; Johannes 10:11, 16, OB-1954) Aveshe ovo ova ninga po eongalo limwe la hangana, ehangano laJehova li wetike.
Ehangano tali wilikwa pauteokratika
5. Olyelye ta wilike ehangano laKalunga, nongahelipi te shi ningi?
5 Outumbulilo wopamishangwa “eongalo laKalunga omunamwenyo” otau ulike oo te li wilike. Ehangano olopauteokratika, sha hala okutya, otali pangelwa kuKalunga. Jehova ota yandje ewiliko koshiwana shaye okupitila muJesus, oo a nangeka po a kale Omutwe weongalo ihau monika nosho yo okupitila mEendjovo daYe da nwefwa mo, Ombibeli.—1 Timoteus 3:14, 15; Ovaefeso 1:22, 23; 2 Timoteus 3:16, 17.
6. (a) Ongahelipi ewiliko lomeulu lokuwilika eongalo le limonikila mefelemudo lotete? (b) Oshike tashi ulike kutya Jesus oku li natango Omutwe weongalo?
6 Ewiliko la tya ngaho ola li li liwetikile neenghono pOpentekoste. (Oilonga 2:14-18, 32, 33) Ola li la ulikwa eshi omweengeli waJehova a wilika okutandavelifwa kwonghundana iwa i fike muAfrika, eshi ondaka yaJesus ya yandja omalombwelo pokulidilululifwa kwaSaul wokuTarsus nosho yo eshi Petrus a tameka okuudifila mokati kovanhu ovo ve he fi Ovajuda. (Oilonga 8:26, 27; 9:3-7; 10:9-16, 19-22) Ndele konima yefimbo, kapa li vali omawi haa udika okudja meulu, kapa li vali ovaengeli hava monika nosho yo kapa li vali eeshali doikumwifilonga domhepo da yandjwa. Ndele Jesus okwa udaneka a ti: “Tala, Ame ndi li pamwe nanye omafiku aeshe fiyo okexulilo lefimbo lounyuni.” (Mateus 28:20; 1 Ovakorinto 13:8) Kunena, Eendombwedi daJehova ohadi dimine ewiliko laJesus. Nope he na ewiliko olo, okuudifa etumwalaka lOuhamba pe na outondwe munene otashi ka kala itashi shiiva.
7. (a) Oolyelye ve li “omupiya omudiinini nomunaendunge,” nomolwashike? (b) Oshilonga shilipi sha li sha pewa “omupiya”?
7 Okafimbo kaxupi fimbo Jesus ina fya, okwa lombwela ovahongwa vaye shi na sha ‘nomupiya omudiinini nomunaendunge,’ oo Jesus e li Omwene waye e mu lineekelela oshinakuwanifwa she likalekelwa. “Omupiya” oo opo a li ta ka kala eshi Omwene ta i meulu nokwa li ta ka kala ta longo noudiinini pokwaaluka ku he wetike kwaKristus meenghono dOuhamba. Outumbulilo oo itau dulu okuyukifwa komunhu umwe, ndele otau wapalele okuyukifwa keongalo laKristus lovavaekwa. Molwaashi ova landwa nohonde yaye, Jesus okwe va ifana ve li “omupiya” waye. Okwa lombwela oilyo yalo i ninge ovanhu ovahongwa noku va palula mokweendela ko kwefimbo, tave va pe ‘oikulya yopamhepo pefimbo la wapala.’—Mateus 24:45-47, yelekanifa NW; 28:19; Jesaja 43:10; Lukas 12:42; 1 Petrus 4:10.
8. (a) Oinakuwanifwa ilipi ongudu yomupiya i na paife? (b) Omolwashike okulinyenga kwetu komalombwelo okupitila moupitilo waKalunga kwa fimana?
8 Molwaashi ongudu yomupiya oya li idiinini mokulonga oilonga yOmwene pokwaaluka kwaye ku he wetike mo 1914, ope na oumbangi kutya okwa li ye lineekelelwa oinakuwanifwa inene mo 1919. Omido odo da pita po okudja efimbo olo oda kala efimbo lokuyandja oundombwedi wOuhamba mounyuni aushe, nongudu inene yovalongeli vaJehova oya kala tai ongelwa omolweteelelo loku ka xupa moudjuu munene. (Mateus 24:14, 21, 22; Ehololo 7:9, 10) Ovo navo ova pumbwa eendja dopamhepo, notave di pewa kongudu yomupiya. Opo tu hafife Jehova, otwa pumbwa hano okutambula ko omalombwelo oo ta yandje okupitila moupitilo oo nokukatuka metwokumwe nao.
9, 10. (a) Mefelemudo lotete, elongekido lilipi la li po li na sha nokukandula po omapulo e na sha nomahongo nosho yo okuyandja ewiliko koilonga yokuudifa onghundana iwa? (b) Elongekido lilipi li li po li na sha nokuunganeka oilonga yoshiwana shaJehova kunena?
9 Omafimbo amwe, omapulo ohaa holoka shi na sha nomahongo nosho yo nomilandu. Mbela oshike tashi dulu okuningwa po? Oilonga yovayapostoli etukulwa 15 otali tu lombwele nghee omhata i na sha novanhu ovo ve he fi Ovajuda ndele ovalidilululi ya li ya kandulwa po. Omhata oya li ya twalwa kovayapostoli novakulunhu muJerusalem, ovo va li tava longo ve li oilyo yolutuwiliki. Ovalumenhu ovo kava li va wanenena, ndele Kalunga okwa li te va longifa. Ova konakona omishangwa di na sha noshinima osho nosho yo oumbangi u na sha nokulonga kwomhepo yaKalunga mokuyeulula oshitukulwa shovanhu ovo ve he fi Ovajuda. Opo nee tava ningi etokolo. Kalunga okwa nangeka noupuna elongekido olo. (Oilonga 15:1-29; 16:4, 5) Oohandimwe ova li va tumwa okudja molutuwiliki opo va ka xumife komesho okuudifwa kwOuhamba.
10 Kunena Olutuwiliki lehangano laJehova li wetike ola fikama po movamwatate ovavaekwa nomhepo va dja moilongo i lili noku lili, noli li kombelewa ya kula yEendombwedi daJehova mounyuni. Koshi yewiliko laJesus Kristus e li omutwe walo, Olutuwiliki otali xumifa komesho elongelokalunga la koshoka moshilongo keshe, tali unganeke oilonga yokuudifa yEendombwedi daJehova momaongalo ado omayovi omilongo. Ovo ve li mOlutuwiliki ove na etaleko la fa lomuyapostoli Paulus, oo a shangela Ovakriste vakwao a ti: “Hakutya fye twa hala okupangela eitavelo leni, ndelenee fye ovayakuli pamwe nanye omolwehafo leni; osheshi meitavelo omwa pama.”—2 Ovakorinto 1:24.
11. (a) Ovakulunhuongalo novayakuliongalo ohava nangekwa po ngahelipi? (b) Omolwashike tu na okulongela kumwe filufilu naavo va nangekwa po?
11 Eendombwedi daJehova mounyuni aushe ode lineekela Olutuwiliki shi na sha nokuhoolola ovamwatate va pyokoka ovo ve na oufemba wokunangeka po ovakulunhuongalo nosho yo ovayakuliongalo opo va pashukile omaongalo. Oiteelelwa yokunangekwa po oko oya popiwa mOmbibeli noshi shiivike kutya ovalumenhu ovo inava wanenena nohava ningi omapuko. Ovakulunhuongalo ovo hava ningi omaetepopopilo nosho yo ovo have va nangeke po ove na oshinakuwanifwa sha kwata moiti koshipala shaKalunga. (1 Timoteus 3:1-10, 12, 13; Titus 1:5-9) Onghee hano, ohava ilikana va mone ekwafo lomhepo yaKalunga nohava kongo ewiliko mEendjovo daye da nwefwa mo. (Oilonga 6:2-4, 6; 14:23) Natu ulikeni olupandu letu ‘omolweeshali odo di li ovanhu,’ ovo tave tu kwafeleni atusheni tu hange “oukumwe womeitavelo.”—Ovaefeso 4:8, 11-16, yelekanifa NW.
12. Jehova oha longifa ngahelipi ovakainhu melongekido lopauteokratika?
12 Omishangwa otadi ti kutya ovalumenhu ovo ve na okupashukila momaongalo. Osho inashi hala okutya ovakainhu ova dinika, omolwaashi vamwe vomuvo ove li ovafyuululi vOuhamba womeulu nohava longo oilonga ihapu yokuudifa. (Epsalme 68:12) Natango, mokuwanifa po oinakuwanifwa yavo youkwaneumbo noudiinini, ovakainhu otava kwafele opo eongalo li kale nedina liwa. (Titus 2:3-5) Ndele okuhonga meongalo ohaku ningwa kovalumenhu ovo va nangekwa po oku shi ninga.—1 Timoteus 2:12, 13.
13. (a) Ombibeli otai ladipike ovakulunhuongalo va kale ve na etaleko lilipi shi na sha neendodo davo? (b) Oufembanghenda ulipi atusheni tu na?
13 Mounyuni, omunhu oo e na ondodo yopombada oha talika ko a fimana, ndele mehangano laKalunga omhango oyo ei: “Ou omunini womunye amushe, oye omunene.” (Lukas 9:46-48; 22:24-26) Omishangwa otadi yandje omayele kovakulunhuongalo va kale va lungama va ha pangele ngaashi omalenga ava ve va pewa kuKalunga, ndele ponhele yaasho nava kale oihopaenenwa koufita. (1 Petrus 5:2, 3) Inapa hoololwa ashike ovanhu vanini ovo va kale ve na oufembanghenda wokukalela po Omupangeli weshito alishe, okupopya nelininipiko medina laye nokulombwela ovanhu keshe pamwe shi na sha nOuhamba waye, ndele Eendombwedi daJehova adishe, ovakainhu novalumenhu odo di na oufembanghenda wa tya ngaho.
14. Konakona omapulo oo e li pexulilo lokatendo to longifa omishangwa odo da etwa po.
14 Ohatu ningi nawa ngeenge hatu lipula kutya: ‘Mbela onda pandula ngoo shili nghee Jehova ta wilike ehangano laye li wetike? Mbela oikala yange, okupopya kwange nosho yo eenghatu dange otai shi ulike ngoo?’ Okudilonga koitwa ei tai landula otaku dulu okukwafela keshe umwe womufye e likonakone.
Ngeenge ohandi dulika shili kuKristus e li Omutwe weongalo, ngaashi sha ulikwa momishangwa edi tadi landula, ondi na okuninga shike? (Mateus 24:14; 28:19, 20; Johannes 13:34, 35)
Ngeenge ohandi tambula ko nehafo omafiloshisho opamhepo oo hae uya okupitila mongudu yomupiya nosho yo Olutuwiliki layo, olyelye hai fimaneke? (Lukas 10:16)
Ongahelipi keshe umwe meongalo, unene tuu ovakulunhuongalo ve na okuungaunga noilyo ikwao yeongalo? (Ovaroma 12:10)
15. (a) Oshike hatu ulike okupitila moikala yetu i na sha nehangano laJehova li wetike? (b) Eemhito dilipi tu na dokuulika kutya Satana omunaipupulu nosho yo okuhafifa omutima waJehova?
15 Jehova ote tu wilike kunena okupitila mehangano laye li wetike tali wilikwa kuKristus. Oikala yetu i na sha nelongekido olo otai ulike nghee tu udite shi na sha nomhata i na sha nounamapangelo. (Ovaheberi 13:17) Satana ota tu eemhata ta ti kutya otu na ko unene nasha nafye vene. Ndele ngeenge ohatu longo ngaashi sha pumbiwa ndele hatu henuka oinima oyo tai yukifa elitulemo lihapu kufye vene, ohatu ulike kutya Satana omunaipupulu. Ngeenge otu hole notwa fimaneka ovo tava kwatele komesho mokati ketu, ndele hatu lidilike “okutumbaleka ovanhu omolwouwa wetu vene,” ohatu hafifa Jehova. (Judas 16, NW; Ovaheberi 13:7) Mokukala ovadiinini kehangano laJehova, ohatu ulike kutya Jehova oye Kalunga ketu nosho yo kutya otwa hangana moku mu longela.—1 Ovakorinto 15:58.
Eenghundafana dokweendulula
• Ehangano laJehova li wetike oshike kunena? Elalakano lalo olashike?
• Olyelye Omutwe weongalo wa nangekwa po, note tu wilike pahole okupitila momalongekido e wetike elipi?
• Oikala iwa ilipi tu na okukulika shi na sha naavo ve li mehangano laJehova?
[Omafano e li pepandja 133]
Jehova ote tu wilike okupitila mehangano laye li wetike tali wilikwa kuKristus