ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • bt Etuk. 11 ep. 85-92
  • “Ova li va twikila okutililwa omhepo iyapuki nova li va hafa unene”

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • “Ova li va twikila okutililwa omhepo iyapuki nova li va hafa unene”
  • ‘Yandja oundombwedi nawanawa’ kombinga yOuhamba waKalunga
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Va hoololwa, “opo va ka longe oshilonga” (Oil. 13:1-12)
  • “Ondjovo yetwomukumo” (Oil. 13:13-43)
  • “Paife ohatu ka udifila oiwana imwe” (Oil. 13:44-52)
  • “Jehova okwa li e va pa eenghono va udife nouladi etumwalaka laye”
    ‘Yandja oundombwedi nawanawa’ kombinga yOuhamba waKalunga
  • Barnabas naPaulus ova li va ninga ovanhu ovahongwa ovo va li koitukulwa yokokule
    Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa — Okafo kokulongifwa pokwoongala—2018
  • Oukriste wa tandavela moiwana ihapu
    Osho to dulu okulihonga mOmbiibeli
  • “Okwa enda ta pameke omaongalo”
    ‘Yandja oundombwedi nawanawa’ kombinga yOuhamba waKalunga
‘Yandja oundombwedi nawanawa’ kombinga yOuhamba waKalunga
bt Etuk. 11 ep. 85-92

ETUKULWA 11

“Ova li va twikila okutililwa omhepo iyapuki nova li va hafa unene”

Oshihopaenenwa shaPaulus shi na sha nanghee a li a ungaunga novanhu ovo ve na outondwe noinava hala okupwilikina konghundana iwa

Etukulwa eli ola kanghamena kOilonga 13:1-52

1, 2. Oshike shididilikwedi shi na sha nolweendo, omo Barnabas naSaul va li ve li pokuya mulo, noilonga yavo oya li tai ka dana onghandangala ilipi mokuwanifwa kwOilonga 1:8?

OSHA LI efiku litunhula keongalo laAntiokia. Barnabas naSaul ova li va hoololwa komhepo iyapuki mokati kovaprofeti novahongi, opo va twale onghundana iwa koilongo yokokule.a (Oil. 13:1, 2) Osho osha li oshinima shitunhula keongalo laAntiokia. Oshoshili kutya ovalumenhu ovo va pyokoka ova tuminwe nale pomhito imwe, ndele ova li va tumwa koitukulwa oko ovanhu va tambula ko nale Oukriste. (Oil. 8:14; 11:22) Ndele pomhito ei, Barnabas naSaul nosho yo Johannes Markus oo a li ta ka kala omuyakuli wavo, ova li va tumwa koilando oko ovanhu vahapu inava uda nale onghundana iwa.

2 Omido 14 lwaapo fimbo Barnabas naSaul va li inava tumwa, Jesus okwa li a lombwela ovashikuli vaye a ti: “Otamu ka yandja oundombwedi kombinga yange muJerusalem, muJudea nomuSamaria ashishe nosho yo kombada yedu alishe.” (Oil. 1:8) Okunangekwa po kwaBarnabas naSaul va kale ovatumwa kakwa li tuu kwa dana onghandangala mokuwanifwa po kweendjovo odo daJesus dopaxunganeko!b

Va hoololwa, “opo va ka longe oshilonga” (Oil. 13:1-12)

3. Oshike sha li hashi ningifa omalweendo male a kale madjuu mefelemudo lotete?

3 Kunena, ovanhu ohava dulu okufika keenhele dokokule moule wovili imwe, ile mbali, molwaashi oku na eehauto nosho yo eedila, ndele mefelemudo lotete O.P. eenghalo hasho da li ngaho. Mefimbo lonale, ovanhu ova li hava ende unene kolupadi, naluhapu ova li hava ende meendjila dii. Olweendo lefiku ola li lilolola neenghono, tashi dulika la li hali pula omunhu a ende oule weekilometa 30. c Onghee hano, fimbo Barnabas naSaul va li va teelela nodjuulufi oku ka hovela oshilonga shavo, nopehe na omalimbililo, ova li ve shii kutya oshilonga osho otashi pula eenghendabala da mana mo nosho yo omaliyambo.—Mat. 16:24.

OMALWEENDO OPEFIMBO LONALE

Mounyuni wonale, okweenda to tavakana moshilando osha li hashi imbi omunhu a fike diva, hashi lolola nosha li nokuli shi na ondilo shi dulife okweenda moshikepa. Ndele nande ongaho, ovanhu ova li unene hava ende kolupadi, opo va ye keenhele dihapu.

Ovaendi ova li hava ende eekilometa 30 lwaapo mefiku. Kapa li osho sha li hashi amene ovanhu koinima ngaashi omutenya, odula, oupyu noutalala nosho yo ngeenge va hangwa keembudi. Omuyapostoli Paulus okwa ti kutya okwa ‘shakeneka eenghalo didjuu momalweendo aye, ngaashi momilonga, nokudja kovanyeki,.’—2 Kor. 11:26.

Mouhamba waRoma omwa li eepate dihapu da kolongwa nomamanya. Momukunghulo weepate odo da kula omwa li hamu kala ounduda vovaendanandjila, ovo va li ve lipitifila po oshinano shi fike pwaasho omunhu ta dulu okweenda oule wefiku. Lwopokati kounduda ovo opa li yo hapa kala oufitola, omo omunhu ta dulu okulanda oipumbiwa oyo ya fimana. Ovashangi voishangomwa vomounyuni vopefimbo opo, ova ti kutya ounduda vovaendanandjila noufitola va tya ngaho, ova li hava kala va kaka, ve yadi unene, va tuta nove yadi eedi. Meenhele da tya ngaho otaku tiwa kutya omwa li hamu kala luhapu ovanhu ve na eenghedi dii. Ovanailonga vomeenhele odo luhapu ova li hava nyeke ovaendanandjila oinima yavo, nomomayakulo oo va li hava yandje omwa li hamu kala mwa kwatelwa eembwada.

Nopehe na omalimbililo, Ovakriste ova li hava ningi eenghendabala, opo va henuke eenhele da tya ngaho. Ndele ngeenge va li tava ende moshitukulwa omo vehe na mo ovapambele, ile ookaume, osha yela kutya kava li ve na osho tava dulu okuninga po.

4. (a) Oshike sha li sha wilika okuhoololwa kwaBarnabas naSaul, novamwaxe ova li ve linyenga ngahelipi kwaasho? (b) Ongahelipi hatu dulu okuyambidida ovo tava pewa oinakuwanifwa yopauteokratika?

4 Mbela omolwashike omhepo iyapuki ya li ya hoolola kondadalunde Barnabas naSaul, opo va ye va ka longe “oshilonga” shoku ka udifila kokule? (Oil. 13:2) Ombiibeli inai popya kutya omolwashike, ndele otu shii kutya omhepo iyapuki oyo ya li ya wilika okuhoololwa kwovalumenhu ovo. Kape na osho tashi ulike kutya ovaprofeti novahongi muAntiokia ova li omhinge netokolo olo. Ndele ova li va yambidida okunangekwa po kwovalumenhu ovo. Diladila ashike kutya Barnabas naSaul ova li ve udite ngahelipi, eshi Ovakriste vakwao va li “ve lidilika nokwiilikana, ove va tenheka omake nove va lekela” nopehe na oku va twila ondubo! (Oil. 13:3) Nafye otu na okuyambidida ovo tava pewa oinakuwanifwa yopauteokratika meongalo, mwa kwatelwa ovalumenhu ovo hava nangekwa po va kale ovapashukili. Ponhele yokutwila ondubo ovo tava pewa oinakuwanifwa, otu na oku kala tu ‘va hole notwe va lenga omolwoilonga yavo.’—1 Tes. 5:13.

5. Hokolola kutya osha li sha kwatela mo shike okuyandja oundombwedi konhunhu yaKipro.

5 Konima eshi Barnabas naSaul va ya ketuliloshikepa laSeleukia, popepi naAntiokia, ova li va ya noshikepa konhunhu yaKipro, opo pa li pe na eekilometa 200 lwaapo.d Molwaashi Barnabas okwa li odalele yomuKipro, osha yela kutya okwa li a halelela oku ka udifila onghundana iwa ovanhu vomoshilongo shambulavo. Eshi ovalumenhu ovo va li va fika moshilando shedina Salamis osho shi li koushilo womunghulofuta wonhunhu, kava li va mana po efimbo. Diva “ova li va hovela okuudifa eendjovo daKalunga moinagoga yOvajuda.”e (Oil. 13:5) Barnabas naSaul ova li va endaenda naKipro ashishe, tava yandje oundombwedi meedolopa adishe omo va pita. Ovatumwa ovo otashi dulika va li va enda eekilometa 220 lwaapo, she likolelela kondjila oyo va enda.

EESHINAGOGA DOVAJUDA

Outumbulilo “oshinagoga” otau ti lelalela “okwoongaleka.” Outumbulilo oo owa li tau ulike koshoongalele, ile keongalo lOvajuda, nolwanima owa ka longifwa okuulika konhele, ile ketungo omo mwa li hamu ongalelwa.

Otaku tiwa kutya eeshinagoga oda li da totwa po momudo 70, eshi Ovajuda va li moukwatwa muBabilon, ile diva konima eshi va mangululwa. Oshinagoga osha li onhele yokuhongela, yokulongela Kalunga, yokuleshela Omishangwa noyokuyandja omakumaido opamhepo. Mefelemudo lotete O.P., modoolopa keshe muPalestina, omwa li mu na oshinagoga. Moilando ya kula omwa li eeshinagoga di dulife puimwe, nomuJerusalem omwa li dihapu.

Konima eshi Ovajuda va mangululwa moukwatwa waBabilon, haaveshe va li va shuna kuPalestina. Vahapu ova li va ya koilongo imwe omolwomangeshefelo. Pehovelo lefelemudo etitano K.O.P., Ovajuda ova li ve lihanena moitukulwalongo 127, youhamba waPersia. (Est. 1:1; 3:8) Mokweendelako kwefimbo, Ovajuda ova li yo moilando aishe oyo ya dingilila Efuta loPokati. Ovajuda ovo va li ve lihana monghedi ya tya ngaho, navo ova li va tota po oinagoga, keshe opo va li va tula.

Mefiku lEshabata, keshe moshinagoga omwa li hamu leshwa Omhango, nokwa li hai yelifwa. Omunhu okwa li ha lesha Omhango e li komutune wa yeluka, oo wa li hau kala wa dingililwa koipundi keembinga nhatu. Omulumenhu keshe Omujuda omutilikalunga, okwa li a manguluka okulesha, okuudifa nokuyandja omakumaido.

6, 7. (a) Olyelye a li Sirgius Paulus, nomolwashike Barjesus a li ta kendabala oku mu shololifa aha pwilikine konghundana iwa? (b) Saul okwa li a ungaunga ngahelipi nomapataneko aBarjesus?

6 Mefelemudo lotete, muKipro omwa li omalongelokalunga oipupulu mahapu. Osho osha li she uya poluhaela, eshi Barnabas naSaul va li va fika muPafo, kouninginino womunghulofuta wonhunhu. Ova li va “shakena nomulumenhu Omujuda wedina Barjesus, oo a li omhulile nomuprofeti omunaipupulu. Omulumenhu oo okwa li ha longele ngoloneyaf Sirgius Paulus, oo a li omulumenhu omunaendunge.” Mefelemudo lotete, ovanongo vahapu muRoma, nokuli ‘nomulumenhu omunaendunge’ Sirgius Paulus, ova li hava ka konga ekwafo keemhule, ile kovanongo veenyofi, opo va dule okuninga omatokolo a fimana. Ndele nande ongaho, Sirgius Paulus okwa li a tunhulwa ketumwalaka lOuhamba nokwa “li a halelela okuuda eendjovo daKalunga.” Osho osha li sha handukifa Barjesus, oo a li a shiivika nedinafimaneko la pamba oshilonga shaye, Elimas, olo tali ti “omhulile.”—Oil. 13:6-8.

7 Barjesus okwa li ta pataneke etumwalaka lOuhamba. Okwa li ashike ta dulu okukaleka po ondodo yaye ya tumbala e li omuyandjimayele womupangeli Sirgius Paulus ‘mokukendabala okukelela ngoloneya aha itavele Omwene.’ (Oil. 13:8) Ashike Saul ka li a efa omhulile oyo ya li hai di meumbo lomupangeli oo i imbe omupangeli oo a tambule ko etumwalaka lOuhamba. Mbela Saul okwa li a ninga po shike? Ombiibeli oya ti: “Opo nee Saul oo a li yo ha ifanwa Paulus okwa li a tililwa omhepo iyapuki, ndele te mu tale noku mu konenena ta ti: “Omulumenhu ove u yadi oihelele nowii aushe, omona wOndiaboli nou tonde ouyuki, omolwashike to pengifa omahongo aJehova? Tala, Jehova ote ku handukile ndele to ningi omupofi noito ka mona ouyelele wetango oule wefimbo.” Diva okwa mona oshinima sha fa omwifi nokwa hangwa komilaulu, nokwa li ta pungauka ta kongo ou te mu kwata mokwooko.”g Mbela oshikumwifilonga osho osha li sha etifa oidjemo ilipi? “Eshi ngoloneya a mona osho sha ningwa po, okwa ninga omwiitaveli molwaashi okwa li a kuminwa ehongo laJehova.”—Oil. 13:9-12.

Omumwatate e kwete Ombiibeli ya patuluka meke laye, eshi ta popile oshili momhangu komesho yomupanguli.

Ngaashi Paulus, nafye ohatu popile oshili nouladi nonande ohatu patanekwa

8. Ongahelipi hatu dulu okuhopaenena ouladi waPaulus kunena?

8 Paulus ka li a tilifwa kuBarjesus. Nafye katu na okutilifwa kovapataneki ovo hava kendabala okushololifa ovo ve na ohokwe metumwalaka lOuhamba. Ashike eendjovo detu “nadi kale alushe donghenda, da fingala omongwa.” (Kol. 4:6) Ndele pefimbo opo tuu opo, inatu kala unene hatu lipula kombinga yaasho ovapataneki tava ti, ndele hatu kala inatu udifila ovanhu ovo ve na ohokwe. Inatu tila yo okunyaneka pomutenya omalongelokalunga oipupulu, oo taa twikile oku “pengifa omahongo aJehova,” ngaashi Barjesus. (Oil. 13:10) Ngaashi Paulus, nafye otu na okuudifa oshili nouladi nokupendula ohokwe yovanamitimadiwa. Nonande Kalunga ite ke tu pa ekwafo ngaashi olo a li a pa Paulus, otu na elineekelo kutya Jehova ota ka longifa omhepo yaye iyapuki, opo a nanene ovo va wana koshili.—Joh. 6:44.

“Ondjovo yetwomukumo” (Oil. 13:13-43)

9. Paulus naBarnabas ova tulila po ovo tava kwatele komesho momaongalo kunena oshihopaenenwa shiwa shilipi?

9 Opa li pa ningwa omalunduluko eshi Paulus navakwao va li va dja mo muPafo, ndele tava i noshikepa kuPerge, komunghulofuta waAsia Linini, eekilometa 250 lwaapo, okudja pefuta. Oilonga 13:13 oye va popya tai ti: “Paulus novaendi pamwe naye.” Eendjovo odo otadi ulike kutya Paulus oye a li ta kwatele komesho omalipyakidilo ongudu yavo. Ndele kape na opo pa tongwa kutya Barnabas okwa li a twila Paulus ondubo. Mepingafano naasho, ovalumenhu ovo vavali ova li va twikila okulonga pamwe, opo va wanife po ehalo laKalunga. Paulus naBarnabas ova tulila po ovo tava kwatele komesho momaongalo kunena oshihopaenenwa shiwa. Ponhele yokulalakanena efimano, Ovakriste ohava dimbuluka eendjovo daJesus odo tadi ti: “Amushe ovamwainafana.” Jesus okwa weda ko a ti: “Keshe ou te linenepeke ota ka ninipikwa, nakeshe ou te lininipike ota ka nenepekwa.”—Mat. 23:8, 12.

10. Hokolola kutya olweendo lokudja kuPerge wa yuka kuPisidia Antiokia ola tya ngahelipi?

10 Eshi va fika muPerge, Johannes Markus okwa fiya po Paulus naBarnabas ndele ta shuna kuJerusalem. Ombiibeli inai popya kutya omolwashike a li e litukauka navo ombadilila. Ndele Paulus naBarnabas ova li va twikila olweendo lavo, okudja kuPerge ndele tava i kuAntiokia shomuPisidia, oshilando osho shi li moshitukulwalongo shaGalatia. Olweendo la tya ngaho ola li lidjuu molwaashi Pisidia Antiokia osha li pombada oule wokilometa nasha, mokuyelekanifa nombada yefuta linene. Eendjila dokeemhunda oda li da nyika oshiponga, molwaashi oda li da shiivikila ovanyeki. Kakele kaasho, otashi dulika Paulus a li ehe na naanaa oukolele.h

11, 12. Paulus okwa li a pendula ngahelipi ohokwe yovapwilikini vaye, eshi a li ta udifa moshinagoga muAntiokia shomuPisidia?

11 Paulus naBarnabas ova li va ya koshinagoga mEshabata fimbo va li muAntiokia shomuPisidia. Ombiibeli oya ti: “Konima eshi Omhango nomambo ovaprofeti a leshwa, ovakulunhu voshinagoga ova lombwela Paulus naBarnabas tava ti: “Ovamwatate, ngeenge omu na ondjovo yetwomukumo i lombweleni ovanhu.” (Oil. 13:15) Opo nee Paulus okwa kala ofika ndele ta hovele okupopya.

12 Paulus okwa li a hovela okupopya novapwilikini vaye a ti: “Ovaisrael nye, nanye yo ovo hamu tila Kalunga, pwilikineni” (Oil. 13:16) Ovapwilikini vaPaulus ova li va kwatela mo Ovajuda nosho yo ovo va ninga veitavelo lOshijuda. Mbela Paulus okwa li a pendula ngahelipi ohokwe yovapwilikini vaye, ovo va li vehe shii onghandangala oyo Jesus ta dana mokuwanifwa kwelalakano laKalunga? Tete, Paulus okwa ngonga ondjokonona yoshiwana shOvajuda. Okwa li a yelifa nghee Jehova a li a ‘hoolola ooxekulululwa fimbo va li ovanailongo muEgipiti’ nosho yo nghee a “kala te ve lididimikile mombuwa oule womido 40 lwaapo,” konima eshi va mangululwa. Okwa li yo e va hokololela nghee Ovaisrael va li va fyuulula Edu lEudaneko, nanghee Jehova a yandja ‘edu olo kootatekulululwa li li efyuululo.’ (Oil. 13:17-19) Otaku tiwa kutya Paulus otashi dulika a li a tofa mOmishangwa dimwe odo da li hadi leshwa mokule ngeenge ovanhu tava dimbuluka Eshabata. Ngeenge osho shi li ngaho, osho oshimwe shomoihopaenenwa oyo tai ulike kutya Paulus okwa li ha ‘ningi keshe shimwe opo a kwafele ovanhu vomaludi aeshe.’—1 Kor. 9:22.

13. Ongahelipi hatu dulu okupendula ohokwe yovapwilikini vetu?

13 Nafye otu na okukendabala tu pendule ohokwe yovanhu ovo hatu udifile. Pashihopaenenwa, ngeenge otwa shiiva kutya omunhu oo hatu udifile oku li melongelokalunga lilipi, otashi ke tu kwafela tu mone kutya ota ka kala a hokwa oshikundafanwa shilipi kondadalunde. Ohatu dulu okutofa oitukulwa yonhumba mOmbiibeli oyo tashi dulika omunhu e shii. Otashi dulika yo shi e te oidjemo iwa, ngeenge otwa pula omunhu a leshe mOmbiibeli yaye mwene. Tala kutya eenghedi dilipi to dulu okulongifa, opo u kwafele omupwilikini woye a kale a hala okulihonga kombinga yaJehova.

14. (a) Paulus okwa li a hovela ngahelipi okuudifila ovanhu onghundana iwa i na sha naJesus, nokwa li a pa ovapwilikini vaye elondwelo lilipi?(b) Eemhunga dovanhu oda li de linyenga ngahelipi keendjovo daPaulus?

14 Paulus okwa li yo a popya shi na sha nanghee epata leehamba daIsrael la twala fiyo ‘okOmukulili Jesus,’ oo a li a tetekelwa kuJohannes Omuninginifi. Okwa hokolola yo nghee Jesus a li a dipawa nokunyumunwa koufi. (Oil. 13:20-37) Okwa ti: “Ovamwatate, ohandi mu udifile opo mu shiive kutya Kalunga ote ke mu dimina po omatimba omolwefyo lomulumenhu ou. Omhango yaMoses kaya li ye mu ningifa mu kale ovayuki, ndele omolwefyo lomulumenhu ou, Kalunga ota ka tala ko aveshe ovo tava itavele ve li ovayuki. Ovasheki nye, taleni oilonga oyo handi longo pefimbo leni. Itamu ka itavela kutya aame nde i longa nande omu i yelifilwe moule.” Ovanhu ova li ve linyenga nawa ketumwalaka laPaulus. Ombiibeli oya ti: “Ovanhu ove va indila opo va popye vali kombinga yoinima oyo mEshabata tali landula.” Kakele kaasho, konima eshi oshoongalele osho sha li moshinagoga sha dimbuka, “Ovajuda vahapu naavo va ninga veitavelo lOshijuda, ovo va li hava longele Kalunga, ova shikula Paulus naBarnabas.”—Oil. 13:38-43.

“Paife ohatu ka udifila oiwana imwe” (Oil. 13:44-52)

15. Oshike sha li sha ningwa po mEshabata konima yoshipopiwa shaPaulus?

15 MEshabata la landula ko, “ovanhu aveshe moshilando” ova li va ongala, opo va pwilikine kuPaulus. Ashike oshinima sha tya ngaho osha li sha handukifa Ovajuda vamwe, ovo va li va “hovela okusheka nokupataneka osho Paulus a li ta popi.” Paulus naBarnabas ova li ve va lombwela nouladi va ti: “Onye mwa li mu na okulombwelwa tete eendjovo daKalunga. Ndele molwaashi inamu hala oku di tambula ko notamu ulike kutya inamu wana oku ka mona omwenyo waalushe, taleni, paife ohatu ka udifila oiwana imwe. Jehova okwe tu lombwela ta ti: ‘Onde ku nangeka po u li ouyelele koiwana u udife kombada yedu alishe osho tashi ka etela ovanhu exupifo.’”—Oil. 13:44-47; Jes. 49:6.

Paulus naBarnabas tava tewaatewa muPisidia Antiokia kovapataneki va handuka.

‘Ova xwaxwamekela Paulus naBarnabas omahepeko. Ndele ovahongwa ova li va twikila okutililwa omhepo iyapuki nova li va hafa unene.’—Oilonga 13:50-52

16. Ovajuda ova li ve linyenga ngahelipi keendjovo da kwata moiti dovatumwa, novatumwa ovo ova li ve linyenga ngahelipi komapataneko?

16 Ovo va ninga veitavelo lOshijuda, ova li tava pwilikine va hafa, “naaveshe ovo va li va halelela shili omwenyo waalushe ova ninga ovaitaveli.” (Oil. 13:48) Eendjovo daJehova oda li da tandavela diva noshilongo ashishe. Ashike Ovajuda ova li ve linyenga monghedi imwe i lili. Ovatumwa ova li ve va lombwela kutya, nonande ovo va li va udifilwa tete eendjovo daKalunga, ova tokola okweekelashi Messias nova wana okutokolwa kuKalunga. Opo nee, Ovajuda ova li va xwaxwameka ovakainhu novalumenhu ovanamadina, ndele tava “hepeke Paulus naBarnabas noku va taataa mo moshilando shavo.” Mbela Paulus naBarnabas ova li ve linyenga ngahelipi? Ova li ve “lipupula ondwi keemhadi nova ya kuIkonium.” Mbela Oukriste opo wa li wa xulila opo muPisidia Antiokia? Hasho nandenande! Ovahongwa ovo va li va fyaala mo, “ova li va twikila okutililwa omhepo iyapuki nova li va hafa unene.”—Oil. 13:50-52.

17-19. Omeenghedi dilipi hatu dulu okulandula oshihopaenenwa shiwa, osho sha tulwa po kuPaulus naBarnabas, nongahelipi okuninga ngaho taku tu etele ehafo?

17 Onghedi omo ovalumenhu ovo ovadiinini va li va ungaunga nomapataneko, otai tu hongo oshilihongomwa sha fimanenena. Katu na okweefa po okuudifa, nokuli nonande ovanenenhu vomounyuni ova kendabale oku tu kelela tuha udife. Didilika yo kutya, eshi ovanhu vomuAntiokia va li inava tambula ko etumwalaka, Paulus naBarnabas ova li ve “lipupula ondwi keemhadi,” osho tashi ulike kutya kava li va handukila ovanhu ovo nokava li ve na ondjo mwaasho tashi ke va ningilwa. Ovatumwa ovo ova li ve shii kutya itava dulu okufininika ovanhu va tambule ko etumwalaka lavo, ndele ova li ashike tava dulu okutokola ngeenge otava ka twikila okuudifa, ile hasho. Ashike vo ova li va tokola okutwikila okuudifa, eshi va ya kuIkonio.

18 Mbela ovahongwa ovo va li va fyaala muAntiokia ova li va ninga po shike? Oshoshili kutya ova li moshitukulwa omo mu na ovanhu ve va tonde, ndele ehafo lavo kala li le likolelela kunghee ovanhu tave linyenge konghundana iwa. Jesus okwa ti: “Ovo tava kala va hafa ovovo hava pwilikine eendjovo daKalunga noku di diinina.” (Luk. 11:28) Ovahongwa vomuPisidia Antiokia osho naanaa va li va tokola okuninga ngaho.

19 Ngaashi Paulus naBarnabas, nafye natu dimbuluke alushe kutya oshilonga shetu osho okuudifa onghundana iwa. Ovanhu ovo hatu udifile, ovo ve na okutokola kutya otava tambula ko etumwalaka, ile hasho. Ngeenge itava tambula ko etumwalaka letu, natu shikule oshihopaenenwa shovahongwa vomefelemudo lotete. Ngeenge otwa kala tu na olupandu li na sha noshili nokweefa tu wilikwe komhepo iyapuki, nafye ohatu ka kala twa hafa nokuli nonande ohatu patanekwa.—Gal. 5:18, 22.

BARNABAS “OMONA WEHEKELEKO”

Meongalo lonale muJerusalem omwa li omulumenhu a shiivika nawa, oo a li omukwatelikomesho wedina Josef, Omulevi odalele yomuKipro. Ovayapostoli ova li ve mu luka edina limwe olo tali tongomona oukwatya waye, Barnabas, tali ti “omona wehekeleko.” (Oil. 4:36) Ngeenge Barnabas a li a mona ovaitaveli vakwao ve na omhumbwe yasha, okwa li ha endelele oku va kwafela.

Barnabas ta yandje oundjato vavali voimaliwa yomayambidido.

POpentekoste yomo 33 O.P., opa li pa ninginifwa ovahongwa vape 3 000. Otashi dulika ovanhu vahapu vomwaavo va li ve uya kuJerusalem koshivilo, kava li va lalakanena okumenekela moshilando osho. Eongalo ola li la pumbwa oimaliwa, opo li file oshisho eemhunga dovanhu ovo. Onghee hano, Barnabas okwa li a landifa po epya laye, ndele ta twala oimaliwa nehalo liwa kovayapostoli, opo i dule okulongifwa okukwafela vamwe.—Oil. 4:32-37.

Barnabas okwa li a halelela okukwafela vamwe, molwaashi okwa li omupashukili Omukriste a pyokoka. Oye a li a kwafela Saul wokuTarsus, oo a li opo e lidilulula, eshi ovahongwa vakwao aveshe va li va tila Saul, molwaashi okwa li a shiivika e li omuhepeki. (Oil. 9:26, 27) Barnabas okwa li a tambula ko nelininipiko omayele a kwata moiti, oo va li va pewa vo naPetrus kuPaulus, e na sha nanghee Ovakriste Ovajuda nosho yo ovo vehe fi Ovajuda ve na okukalafana. (Gal. 2:9, 11-14) Oihopaenenwa oyo inini otai ulike kutya Barnabas okwa li metwokumwe nedina laye, olo tali ti “omona wehekeleko.”

a Tala oshimhungu “Barnabas ‘omona wehekeleko.’”

b Pefimbo opo, opa li nale omaongalo koitukulwa yokokule ngaashi kuAntiokia shomuSiria osho sha li eekilometa 550 lwaapo, kolundume laJerusalem.

c Tala oshimhungu “Omalweendo opefimbo lonale.”

d Mefelemudo lotete, eeshikepa oda li hadi dulu okweenda oshinano sheekilometa 150 lwaapo mefiku, ngeenge onghalo yomhepo oi li nawa. Ngeenge onghalo yomhepo kai li nawa, olweendo la tya ngaho ola li hali kufa efimbo lile.

e Tala oshimhungu “Eeshinagoga dOvajuda.”

f Kipro osha li tashi pangelwa kOpaliamende yaRoma. Onhunhu oyo oya li tai pangelwa kungoloneya woshitukulwalongo, oo a li yo omukulunhu wetanga lovakwaita.

g Okudja opo, Saul okwa kala ha ifanwa Paulus. Vamwe ova ti kutya okwa li a tambula ko edina olo lOshiroma omolwokufimaneka Sirgius Paulus. Ndele eshi Paulus a li a tokola okukala ta ifanwa nedina olo, nokuli naashi a dja mo muKipro, otashi ulike kutya “omuyapostoli koiwana” oo okwa li a hala okukala ta longifa edina laye lOshiroma. Otashi dulika yo a li ha longifa edina Paulus, molwaashi onghedi omo edina laye lOshiheberi Saul la li hali tumbulwa mOshigreka, ola li la faafana filufilu noshitya shonhumba shOshigreka, osho shi na eityo lii. —Rom. 11:13.

h Onhumwafo yaPaulus oyo a li a shangela Ovagalati oya ka shangwa lwanima konima yomido dihapu. Paulus okwa popya monhumwafo oyo a ti: “Omu shi shii kutya eshi nde mu udifila onghundana iwa oshikando shotete, onda li handi vele.”—Gal. 4:13.

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma