ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • bt Etuk. 12 ep. 93-99
  • “Jehova okwa li e va pa eenghono va udife nouladi etumwalaka laye”

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • “Jehova okwa li e va pa eenghono va udife nouladi etumwalaka laye”
  • ‘Yandja oundombwedi nawanawa’ kombinga yOuhamba waKalunga
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • ‘Ovajuda nOvagreka vahapu ova li va ninga ovaitaveli’ (Oil. 14:1-7)
  • ‘Alukileni kuKalunga omunamwenyo’ (Oil. 14:8-19)
  • ‘Ove va yandja momake aJehova’ (Oil. 14:20-28)
  • “Ova li va twikila okutililwa omhepo iyapuki nova li va hafa unene”
    ‘Yandja oundombwedi nawanawa’ kombinga yOuhamba waKalunga
  • “Okwa enda ta pameke omaongalo”
    ‘Yandja oundombwedi nawanawa’ kombinga yOuhamba waKalunga
  • Oukriste wa tandavela moiwana ihapu
    Osho to dulu okulihonga mOmbiibeli
  • “Omumwange omuholike nomudiinini mOmwene”
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova (yomoukalele)—2016
‘Yandja oundombwedi nawanawa’ kombinga yOuhamba waKalunga
bt Etuk. 12 ep. 93-99

ETUKULWA 12

“Jehova okwa li e va pa eenghono va udife nouladi etumwalaka laye”

Paulus naBarnabas ova li ovalininipiki, ovadiinini novaladi

Etukulwa eli ola kanghamena kOilonga 14:1-28

1, 2. Oiningwanima ilipi ya li ya ningwa po, eshi Paulus naBarnabas va li muListra?

MULISTRA omwa li mwa holoka omapiyaano konima eshi omulumenhu oo a li a dalwa oshilema, a li a velulwa kovalumenhu vavali ehe va shii. Omulumenhu oo okwa li a hafa neenghono, eshi a velulwa. Ovanhu ova li va kumwa, nomupristeri okwa li a etela ovalumenhu ovo vavali oidingo, ovo taku tiwa kutya ookalunga. Omupristeri Jupiter (Zeus) okwa li a longekida eehove, opo a tome, ndele Paulus naBarnabas ova li ve mu kelela aha ninge oshinima sha tya ngaho. Ova li va pombaula oikutu yavo, tava i mokati kovanhu nova li ve va lombwela vehe va ilikane.

2 Fimbo Paulus naBarnabas ve li muListra, omwa li mwe uya ovapataneki Ovajuda va dja kuPisidia shaAntiokia nokuIkonium. Ova li va lundila Paulus naBarnabas nova li va ningifa ovanhu va kale ve li omhinge navo. Ovanhu ovo va li va hala okwiilikana Paulus naBarnabas potete, ova li va ponokela Paulus noku mu denga nomamanya, ndele ta kala ehe shii apa e li. Konima eshi ve mu denga nomamanya, ove mu kokololela kondje yoshilando tava diladila kutya okwa fya.

3. Omapulo elipi hatu ka kundafana metukulwa eli?

3 Oshike sha li sha etifa oiningwanima oyo ya tumbulwa metetekelo? Oshike osho ovaudifi vonghundana iwa vokunena tave lihongo moiningwanima oyo ya kwatela mo Barnabas, Paulus novakalimo vomuListra ovo va li va lundulula diva etaleko lavo li na sha novalumenhu ovo? Ongahelipi ovakulunhuongalo Ovakriste tava dulu okulandula oshihopaenenwa osho sha tulwa po kuBarnabas naPaulus, eshi tava longo noudiinini moukalele, eshi “Jehova okwa li e va pa eenghono va udife nouladi”?—Oil. 14:3.

‘Ovajuda nOvagreka vahapu ova li va ninga ovaitaveli’ (Oil. 14:1-7)

4, 5. Omolwashike Paulus naBarnabas va li va ya kuIkonium, noshike sha li sha ningwa ko?

4 Omafiku manini fimbo Paulus naBarnabas va li inava ya kuListra, ova li va tewa muPisidia Antiokia shomuRoma konima eshi ovapataneki Ovajuda va li va tukula ouxwapindi. Ovalumenhu ovo vavali kava li va teka omukumo, ndele ponhele yaasho, “ove lipupula ondwi keemhadi,” omolwovanhu vomoshilando ovo va li inava hala okutambula ko etumwalaka lavo. (Oil. 13:50-52; Mat. 10:14) Paulus naBarnabas ova li va dja mo nombili, ndele tava efa Kalunga oye a handukile ovapataneki ovo. (Oil. 18:5, 6; 20:26) Ovatumwa ovo vavali ova li va twikila nehafo olweendo lavo lokuudifa. Eshi va li va enda eekilometa 150 lwaapo, va finda koushilolukadi, ova li va hanga olufilu li na edu la lyata nawa olo la li pokati keemhunda daTaurus naSultan.

5 Tete, Paulus naBarnabas ova li va tula muIkonium, omo mwa li eputuko lOshigreka tali dana onghandangala nosha li shimwe shomoitukulwalongo ya fimanenena yaRoma, Galatia.a Moshilando osho omwa li Ovajuda oipuna nosho yo vahapu ovo va ninga veitavelo lOshijuda. Paulus naBarnabas ova li va ya koshinagoga, ndele tava udifa, ngaashi hava ningi shito. (Oil. 13:5, 14) Ova li va “popya monghedi oyo ye linyengifa Ovajuda nOvagreka vahapu va ninge ovaitaveli.”—Oil. 14:1.

IKONIUM OSHA LI OSHILANDO SHOVAFRIGIA

Ikonium osha li komulondo, nosha li shi na omeva a henena nedu la lyata nawa. Moshilando osho, omwa li mwa pita ondjila ya fimana oyo ya dja kuSiria ya yuka kuRoma, Greka nosho yo koshitukulwalongo shaRoma shedina Asia, oyo ya li tai dana onghandangala momangeshefelo.

Ovanhu vomuIkonium ova li hava longele oshikalungakainhu sholudalo shedina Cybele shovaFrigia, mwa kwatelwa oinima oyo ya kufwa kelongelokalunga lOvagreka, eshi eputuko lavo la li tali dana onghandangala. Oshilando osho, osha li sha kwatwa ko kOvaroma mo 65 K.O.P., nomefelemudo lotete O.P., osha li ondingandinga inene yomangeshefelo taa xumu nawa komesho, nosho yo ounamapya. Nonande muIkonium omwa li oipuna ihapu yOvajuda, osha li sha diinina eputuko lOshigreka. Ehokololo olo tali hangwa membo lOilonga ola popya kombinga yokukala kwOvajuda nosho yo ‘kwOvagreka’ moshilando osho.—Oil. 14:1.

Ikonium osha li sha ama keengaba daLikaonia naFrigia, oyo ya li oitukulwa yaGalatia. Ovashangi vamwe vonale, mwa kwatelwa Cicero naStrabo, ova ti kutya Ikonium oshilando sha li muLikaonia, nopamutungilo wedu oshilando osho osha li muLikaonia. Ndele ehokololo lembo lOilonga otali ulike kutya, Ikonium hasho Likaonia, omo mwa li hamu popiwa “Oshilikaonia.” (Oil. 14:1-6, 11) Osho osho sha ningifa ovakembauli va tye kutya embo lOilonga kali li paushili. Mo 1910, ovalafululi voinima ova li va mona eshangelo moshilando osho olo tali ulike kutya, Oshifrigia osho sha li elaka hali longifwa muIkonium omafelemido avali konima yetalelepo laPaulus naBarnabas. Onghee hano, omushangi wembo lOilonga oku li mondjila, eshi a popya kutya Ikonium hasho Likaonia.

6. Omolwashike Paulus naBarnabas va li va pondola mokuhonga kwavo, nongahelipi hatu dulu oku va hopaenena?

6 Omolwashike osho Paulus naBarnabas va popya sha li sha kuma omitima dovanhu? Omolwaashi Paulus okwa li e na ounongo muhapu womishangwa. Okwa li a longifa noukeka omauyelele e na sha nondjokonona, omaxunganeko nosho yo Omhango yaMoses, opo a ulike kutya Jesus oye Messias omuudanekwa. (Oil. 13:15-31; 26:22, 23) Barnabas okwa li a popya monghedi oyo ya li ya ulika kutya oku na ko nasha novanhu. (Oil. 4:36, 37; 9:27; 11:23, 24) Ka li e lineekela meendunge daye mwene, eshi a li ta popi, ndele okwa li e lineekela kutya ‘Jehova ote mu pe eenghono a udife.’ Ongahelipi to dulu okuhopaenena ovatumwa ovo, ngeenge to udifa? Ongeenge wa ningi ngaashi tashi landula apa: Kala u shii nawanawa Eendjovo daKalunga. Longifa ouyelele wopamishangwa oo tau dulu okuhokwifa ovapwilikini voye. Tala kutya omeenghedi tadi longo dilipi to dulu okuhekeleka ovanhu ovo to udifile. Kakele kaasho, ehongo loye nali kale alushe le likolelela kEendjovo daJehova, ndele hakounongo woye mwene.

7. (a) Onghundana iwa ohai etifa oidjemo ilipi? (b) Ngeenge oukwaneumbo weni owa tukauka, molwaashi to dulika konghundana iwa, ou na okudimbuluka shike?

7 Ovanhu vamwe muIkonium kava li va hala okupwilikina keendjovo daPaulus naBarnabas. Lukas okwa ti: ‘Ovajuda ovo va li inava itavela ova xwaxwameka ovanhu vomoiwana imwe va tonde ovamwatate.’ Paulus naBarnabas ova li va didilika kutya ova pumbwa okukala moshilando osho nokupopila onghundana iwa nova li ‘va kala mo oivike yonhumba tava udifa nouladi.’ Oshidjemo, “ovanhu vahapu moshilando ova li va tukauka; vamwe ova li va ama kombinga yOvajuda ofimbo vamwe okombinga yovayapostoli.” (Oil. 14:2-4) Kunena, ovanhu ohave linyenge konghundana iwa monghedi ya faafana. Omafimbo amwe, ohai hanganifa ovanhu, ofimbo omafimbo amwe hai va tukaula. (Mat. 10:34-36) Ngeenge oukwaneumbo weni owa tukauka, molwaashi to dulika konghundana iwa, dimbuluka kutya omapataneko oo luhapu ohaa etifwa po komapopyo ehe na ekanghameno la sha, ile koipupulu yo venevene. Elihumbato loye liwa otali ka ulika kutya omapopyo a tya ngaho kae fi oshili notashi dulika li ke linyengife omitima daavo tave ku pataneke.—1 Pet. 2:12; 3:1, 2.

8. Omolwashike Paulus naBarnabas va li va dja mo muIkonium, noshilihongomwa shilipi hatu lihongo moshihopaenenwa shavo?

8 Konima yefimbo lonhumba, ovapataneki muIkonium ova li va pangela omhangela, opo va denge Paulus naBarnabas nomamanya. Eshi ovatumwa ovo vavali va li va uda kombinga yaasho, ova li va tokola okuya koshitukulwa shimwe oko va ka udifile. (Oil. 14:5-7) Ovaudifi vOuhamba kunena navo ove na elungi. Ngeenge hatu shekwa, ohatu popi neyombamo. (Fil. 1:7;1 Pet. 3:13-15) Ndele ngeenge pe na onghalo yonhumba ya nyika elongifo leenghono, ohatu henuka okutula eemwenyo detu moshiponga, ile dovaitaveli vakwetu.—Omayel. 22:3.

‘Alukileni kuKalunga omunamwenyo’ (Oil. 14:8-19)

9, 10. Listra osha li peni, novakalimo vasho ova li va tya ngahelipi?

9 Paulus naBarnabas ova li va ya kuListra, osho sha li oshikolonyekwa shaRoma, nosha li eekilometa 30 okudja kouningininolukadi waIkonium. Listra osha li shi na ekwatafano la kola naPisidia Antiokia, ndele muListra kamwa li Ovajuda vahapu, ngaashi muPisidia Antiokia. Nonande ovakalimo vomuListra otashi dulika va li hava popi Oshigreka, elaka lavo loshidalelwamo ola li Oshilikaonia. Paulus naBarnabas ova li va udifila meenhele daaveshe, molwaashi otashi dulika moshilando osho kamwa li oshinagoga. Eshi Petrus a li muJerusalem okwa li a velula omulumenhu umwe oo a li a dalwa oshilema. Paulus naye okwa li a velula omulumenhu umwe oo a li a dalwa oshilema, eshi a li muListra. (Oil. 14:8-10) Ovanhu vahapu ova li va ninga ovaitaveli, omolwoshikumwifilonga osho sha li sha longwa kuPetrus. (Oil. 3:1-10) Ndele oshikumwifilonga osho sha li sha longwa kuPaulus osha li sha etifa oidjemo ya yooloka ko kwaayo filufilu.

10 Ngaashi sha popiwa pehovelo letukulwa eli, eshi omulumenhu oo a li oshilema a fikama, ndele ta hovele okweenda, eemhunga dovanhu vomuListra odo hadi longele oikalunga oda li da fika pexulifodiladilo la puka. Barnabas ova li ve mu luka Jupiter, oshikalunga oshikulunhu, na Paulus ova li ve mu luka Merkurius (Hermes), omona waJupiter nomupopikalelipo woikalunga. (Tala oshimhungu “Ovalistra ova li va fimaneka neenghono oshikalunga Zeus naHermes.”) Ashike Barnabas naPaulus ova li va tokola okuyelifila eemhunga dovanhu kutya vo kava li tava udifa medina loikalunga, ndele omedina laJehova, Kalunga aeke kashili.—Oil. 14:11-14.

OVALISTRA OVA LI VA FIMANEKA NEENGHONO OSHIKALUNGA ZEUS NAHERMES

Listra osha li she likalela molufilu kokule nondjila inene. Omukesari Augustus okwa li a ninga Listra oshikolonyekwalongo shaRoma, nokwa li e shi luka edina Julia Feliks Gemina Lustra. Ovakwaita vasho ova li hava amene oshitukulwalongo osho shaGalatia kovanhu ovo va li komhunda yomoshitukulwa shomomudingonoko. Oshilando osho osha li hashi pangelwa panghedi yopashiwana yaRoma, novakwanepangelo vasho ova li ve na omadinafimaneko Oshilatina. Ndele nande ongaho, Listra osha li sha diinina filufilu eenghedindjikilile dasho. Ovanhu vomoshilando omo, kava li va tambula ko eenghedindjikilile dOshiroma, ndele ova kala ve na eenghedindjikilile dOvaikonium, nOvalistra ovo va tumbulwa mehokololo lembo lOilonga ohava popi Oshilikaonia.

Vamwe vomovalafululi voinima ova li va mona omashangelo taa popi kombinga ‘ovapristeri voshikalunga Zeus’ nosho yo efano loshikalunga shedina Hermes moshitukulwa osho sha li nale Listra. Moshitukulwa omo omwa li yo mwa monika oaltari, oyo ya li ya yapulilwa Zeus naHermes.

Ehepu olo la shangwa komutoti woitevo Omuroma wedina Ovid (a li ko mo 43 K.O.P fiyo 17 O.P.) nalo otali yandje ouyelele wonhumba tau yambidida osho sha popiwa membo lOilonga. Ovid okwa ti kutya, oikalunga yOvaroma Jupiter naMerkurius, oyo ya li ya fa oikalunga yOvagreka Zeus naHermes, oya li ya talela po oshilongo osho shi li koshikulundudu shedina Frigia ye lifefa ovanhu. Ova li va hala va yakulwe momaumbo omayovi, ndele kape na oo e va tambula. Ovalihomboli vamwe ovanamido Filemon naBaukis ovo ashike va li ve va tambula ko meumbo lavo li li paunafangwa. Oshidjemo, Zeus naHermes ova li va ninga eumbo lovakulupe ovo otembeli ya longwa momarmori noshingoldo, novakulupe ovo ovalihomboli ova li ve va ninga ovapristeri, nova li va hanauna po omaumbo ovanhu aveshe ovo va li inave va tambula. O-The Book of Acts in Its Graeco-Roman Setting, oya ti: “Ngeenge ovanhu vomuListra ova li va dimbuluka ehepu olo, eshi va mona Paulus naBarnabas va velula omulumenhu oo a li oshilema, itashi kumwifa eshi va li va hala oku va yambela.”

Paulus naBarnabas tava anye okulinyongamenwa kongudu yovanhu muListra. Ongudu yovanhu tava shiki omusika, tava longekida omayambo nokulinyongamena ovalumenhu ovo vavali.

‘Efei po oilonga ii nomu alukile kuKalunga omunamwenyo ou a shita eulu, edu nefuta.’—Oilonga 14:15

11-13. (a) Paulus naBarnabas ova li va lombwela shike ovakalimo vomuListra? (b) Oshike hatu lihongo meendjovo odo da popiwa kuPaulus naBarnabas?

11 Nonande Paulus naBarnabas ova li va shakeneka eenghalo di lili noku lili, ova li va kendabala okuhanga omitima dovapwilikini vavo. Oiningwanima oyo ya hokololwa kuLukas otai ulike nghee hatu dulu okuudifila ovanhu vomoiwana onghundana iwa nomupondo. Didilika nghee Paulus naBarnabas va li va popya monghedi oyo tai kumu omitima dovapwilikini vavo, va ti: “Ookaume, omolwashike tamu ningi ngaho? Nafye ovanhu ashike ngaashi nye. Ohatu mu udifile onghundana iwa opo mu efe po oilonga ii nomu alukile kuKalunga omunamwenyo ou a shita eulu, edu nefuta noinima aishe oyo i li mo. Mefimbo lonale okwa li a efa oiwana aishe i landule eendjila dayo. Ndele okwa li e mu ulikila kutya okwa tya ngahelipi eshi e mu longela ouwa. Okwe mu lokifila odula okudja meulu nokwe mu pa eloolo, e mu kutifa noikulya nokwa yadifa omitima deni nehafo.”—Oil. 14:15-17.

12 Oshike hatu lihongo meendjovo odo tadi ningifa omunhu a diladile? Shotete, Paulus naBarnabas kava li ve litala ko va fimana ve dule ovapwilikini vavo. Kava li ve liningifa monghedi yonhumba, ndele ponhele yaasho, ova li va dimina nelininipiko kutya navo ove na omaunghundi a faafana naao ovanhu ovo va li tava udifile. Ashike Paulus naBarnabas ova li va tililwa omhepo iyapuki nova li va manguluka ko komahongo oipupulu. Ova li yo ve na eteelelo loku ka pangela pamwe naKristus. Ndele ova li ve shii kutya ovanhu vomuListra navo otava dulu okupewa eeshali da faafana naado ve na, ngeenge ova dulika kuKristus.

13 Mbela fye ohatu tale ko ngahelipi ovanhu ovo hatu udifile? Mbela otwa fimaneka ngoo ounhu wavo? Eshi hatu kwafele ovanhu va shiive oshili yEendjovo daKalunga, mbela ohatu henuka ngoo okukonga efimano ngaashi Paulus naBarnabas va li va ninga? Charles Taze Russell, omuhongi a tongomana oo a li a kwatela komesho moilonga yokuudifa pexulilo lefelemudo eti-19 nosho yo pehovelo lefelemudo eti-20, okwa tula po oshihopaenenwa shi na sha naasho. Okwa ti: “Inatu hala okutumbalekwa pauhandimwe, ile molwoinima oyo twa shanga; inatu hala okwiifanwa Muhongi, ile Rabbi.” Omumwatate Russell okwa li e lininipika ngaashi Paulus naBarnabas. Sha faafana, elalakano letu lokuudifa kali fi okulikongela efimano, ndele olo okukwafela ovanhu va alukile “kuKalunga omunamwenyo.”

14-16. Oshilihongomwa oshitivali noshititatu shilipi hatu lihongo meendjovo daPaulus naBarnabas odo va li va lombwela ovakalimo vomuListra?

14 Natu ka taleni koshilihongomwa oshitivali osho hatu lihongo meendjovo daPaulus naBarnabas. Paulus naBarnabas ova li hava tifuka she likolelela keenghalo dovanhu. Mepingafano nOvajuda nosho yo ovo va ninga veitavelo lOshijuda vomuIkonium, ovakalimo vomuListra kava li ve shii naanaa Omishangwa, ile kutya Kalunga okwa li a ungaunga ngahelipi noshiwana shaIsrael. Ndele nande ongaho, ovapwilikini vaPaulus naBarnabas ovo ova li ovanamapya. Listra osha li sha nangekwa noupuna nonghalo yomhepo iwa nosho yo omapya a lyata. Ovanhu ovo ova li ve na oumbangi muhapu u na sha nomaukwatya Omushiti oo a li a hololwa moinima ngaashi omafimbo oshishipo, novatumwa ovo ova li va longifa oinima oyo ovapwilikini vavo ve shii, opo va hange omitima davo.—Rom. 1:19, 20.

15 Mbela nafye ohatu tifuka she likolela keenghalo dovanhu ovo hatu udifile? Nonande otashi dulika omunamapya a kune ombuto ya faafana momapya a yoolokafana, oku na okulongifa eenghedi da yoolokafana dokulonga omapya oo. Edu limwe otashi dulika lipu nohali mene diva, ofimbo limwe tashi dulika tali pula eenghendabala da mana mo. Sha faafana, ombuto oyo hatu kunu, sha hala okutya, etumwalaka lOuhamba olo tali hangwa mEendjovo daKalunga, oya faafana alushe. Ndele ngeenge otwa hopaenene Paulus naBarnabas, ohatu ka mona kutya ovanhu ovo hatu udifile ove li meenghalo da tya ngahelipi nosho yo kutya ove li momalongelokalunga elipi. Osho otashi ke tu kwafela tu mone kutya otu na oku va udifila ngahelipi etumwalaka lOuhamba.—Luk. 8:11, 15.

16 Ope na oshilihongomwa oshititatu osho hatu lihongo mehokololo olo la kwatela mo Paulus, Barnabas novakalimo vomuListra. Nonande ohatu ningi eenghendabala da mana mo, ombuto oyo hatu kunu omafimbo amwe ohai shomonwa po, ile i wile komamanya. (Mat. 13:18-21) Ngeenge oshinima sha tya ngaho oshe ku ningilwa, ino teka omukumo. Ngaashi Paulus lwanima a li a dimbulukifa ovahongwa muRoma, “keshe umwe womufye ote ke lihokolola kuKalunga,” mwa kwatelwa ovanhu ovo hatu kundafana navo Eendjovo daKalunga.—Rom. 14:12.

‘Ove va yandja momake aJehova’ (Oil. 14:20-28)

17. Eshi Paulus naBarnabas va dja muDerbe ova li va ya peni, nomolwashike?

17 Eshi ovanhu vomuListra va li va kokololela Paulus kondje yoshilando tava diladila kutya okwa fya, ovahongwa vakwao ova li va ya kuye, ndele tave mu kufa po noku ya naye moshilando. Efiku la landula ko, Paulus naBarnabas ova li va ya molweendo leekilometa 100 va yuka kuDerbe. Olweendo olo kala li tuu lidjuu kuPaulus, oo opo ashike a li a dengwa nomamanya konima yeevili donhumba! Ndele nande ongaho, Paulus naBarnabas ova li va twikila noudiinini, naashi va fika muDerbe ova li va kwafela ovanhu ‘vonhumba va ninge ovahongwa.’ Ashike ponhele yokuya nondjila oyo ya li ixupi okushuna kuSiria Antiokia oko va li hava di, “ova shuna kuListra, kuIkonium nokuAntiokia.” Mbela omolwashike va li va shuna koilando oyo? Opo va ka pameke ‘ovahongwa, noku va ladipika va kale neitavelo la pama.’ (Oil. 14:20-22) Ovalumenhu ovo vavali inave tu tulila po tuu oshihopaenenwa shiwa! Ova li va pitifa komesho ouwa weongalo, ponhele youwa wavo vene. Kunena, ovapashukili ovaendi novatumwa ohava shikula oshihopaenenwa shovalumenhu ovo.

18. Ohashi ende ngahelipi, opo omunhu a nangekwe po e li omukulunhuongalo?

18 Kakele kokupameka ovahongwa okupitila meendjovo nomoshihopaenenwa shavo, Paulus naBarnabas ova li yo va nangeka po “ovalumenhu vamwe va ninge ovakulunhuongalo meongalo keshe.” Nonande ova li va “tumwa kuKalunga okupitila momhepo iyapuki,” Paulus naBarnabas ova li va ilikana nokulidilika eendja, eshi “va yandja [ovakulunhuongalo] momake aJehova.” (Oil. 13:1-4; 14:23) Onghedi ya tya ngaho oyo hai longifwa nokunena. Fimbo inaku ningwa epopilo kutya omumwatate wonhumba okwa wana okunangekwa po, ovakulunhuongalo vomoshitukulwa ohava tale, ngeenge okwa wanifa po ngoo oiteelelwa yopamishangwa, tave shi ningi pamwe neilikano. (1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Tit. 1:5-9; Jak. 3:17, 18; 1 Pet. 5:2, 3) Efimbo olo a kala Omukriste halo hali ufa kutya okwa wana okunangekwa po. Ndele elihumbato laye, okupopya kwaye nosho yo osho a shiivikila oyo hai ulike kutya omhepo iyapuki otai longo mokukalamwenyo kwaye. Ngeenge omumwatate oo okwa wanifa po oiteelelwa yopamishangwa i na sha noupashukili, otashi ulike kutya okwa wana okukala omufita woshiunda. (Gal. 5:22, 23) Omupashukilishikandjo oye e na oshinakukwanifwa shokunangeka po vamwe meongalo.—Yelekanifa na 1 Tim. 5:22.

19. Ovakulunhuongalo ove na okulihokolola shi na sha nashike, nohava shikula ngahelipi oshihopaenenwa shaPaulus naBarnabas?

19 Ovakulunhuongalo va nangekwa po ove shii kutya ove na okulihokolola kuKalunga shi na sha nanghee hava ungaunga neongalo. (Heb. 13:17) Ngaashi Paulus naBarnabas, ovakulunhuongalo ohava kwatele komesho oilonga yokuudifa. Ohava pameke ovahongwa vakwao neendjovo davo nova pitifa yo komesho nehalo liwa ouwa weongalo ponhele youwa wavo vene.—Fil. 2:3, 4.

20. Ohatu ka mona ouwa ulipi, ngeenge otwa lesha ondjokonona i na sha noilonga youdiinini yovamwatate?

20 Eshi Paulus naBarnabas xuuninwa va li va alukila muSiria shaAntiokia oko va dile, eshi va ya moutumwa, ova li va hokolola “oinima aishe oyo va longa kekwafo laKalunga nanghee a yeululila oiwana ondjila opo i dule okwiitavela.” (Oil. 14:27) Ngeenge hatu lesha kombinga yoilonga yOvakriste vakwetu ovadiinini nokumona nghee Jehova a nangeka noupuna eenghendabala davo, otashi ke tu ladipika tu ‘udife nouladi twe lineekela Omwene.’

a Tala oshimhungu “Ikonium osha li oshilando shOvafrigia.”

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma