ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • kr Etuk. 12 ep. 118-131
  • Nghee twa unganekwa tu longele “Kalunga kombili”

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Nghee twa unganekwa tu longele “Kalunga kombili”
  • Ouhamba waKalunga otau pangele!
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • “Ombili ohandi i ningi epangelo loye”
  • Nghee Kristus a kala ta wilike eongalo
  • “Ningeni ovahopaelelwa voufita”
  • Nghee ovakulunhuongalo hava lifa oufita waKalunga kunena
  • Omalunduluko e na sha nokupashukila okwa etifa oukumwe
  • Ovapashukili ohava lifa oufita
    Nghee twa unganekwa tu longe ehalo laJehova
  • Ovafita, hopaeneneni Omufita Omukulunhu
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2013
  • Nghee eongalo la unganekwa
    Nghee to dulu okuhafela onghalamwenyo fiyo alushe! — Eenghundafana dopaMbiibeli
  • Ovakulunhuongalo ohava longo shike meongalo?
    Oolyelye tava longo ehalo laJehova kunena?
Tala ouyelele muhapu
Ouhamba waKalunga otau pangele!
kr Etuk. 12 ep. 118-131

ETUKULWA 12

Nghee twa unganekwa tu longele “Kalunga kombili”

ENENEDILADILO LETUKULWA

Nghee Jehova a enda ta kwafele oshiwana shaye shi ninge omalunduluko opahangano

1, 2. Elunduluko lilipi la li la ningwa po shi na sha noshifo sho-Zion’s Watch Tower okudja muJanuali 1895, novamwatate ova li ve linyenga ngahelipi?

ESHI Omukonakoni wOmbibeli umwe omuladi, John A. Bohnet, a mona oshifo shaye sho-Zion’s Watch Tower shaJanuali 1895, okwa li a tunhukwa neenghono. Kombada yoshifo osho okwa li ku na efano lipe la twa loshungomundilo (oshungo youyelele) oyo ya li tai minikile momilaulu kombada yefuta la pindjala. Moshifo osho omwa li eshiivifo li na sha nefano olo lipe lokombada, li na oshipalanyole “Omudjalo wetu mupe.”

2 Molwaashi omumwatate  Bohnet okwa li a tunhukwa koshinima osho, okwa shangela omumwatate Russell onhumwafo, omo a popya a ti: “Onda hafa okumona oshifo shOshungonangelo eshi tashi monika nawa.” Omukonakoni wOmbibeli umwe vali omudiinini, John H. Brown, okwa popya kombinga yefano olo a ti: “Olihokwifa neenghono. Otali ulike lela kutya oshungo oyo oya pamenena, nonande omakufikufi efuta nae lidenge muyo.” Elunduluko olo la ningwa po kombada yoshifo osho olo lotete ovamwatate va li va mona omudo oo, ashike halo la li laxuuninwa. MuNovemba wodula oyo tuu oyo, opa li natango pa ningwa elunduluko lididilikwedi. Osho shihokwifa oshosho kutya natango ola li la kwatela mo oshikungulu shefuta shopafaneko.

3, 4. Oshungonangelo yo 15 Novemba 1895 oya li ya popya kombinga youpyakadi washike, nelunduluko lilipi la li la shiivifwa, olo la li la pumbwa okuningwa momaongalo aeshe?

3 MOshungonangelo yo 15 Novemba 1895 omwa li oshitukulwa osho sha yelifa filufilu kombinga yoshikungulu osho shopafaneko, sha tile kutya ope na oupyakadi oo wa fa oshikungulu shomefuta, oo tau nyono po ombili mehangano lOvakonakoni vOmbibeli. Opa li pa holoka eenhamanana mokati kovamwatate kutya oolyelye ve na okukala ovakwatelikomesho momaongalo. Ndele opo ovamwatate va kwafelwe va efe po omhepo yokukala ve lihalela komesho, oyo ya li tai etifa etukauko, oshifo osho osha li sha faafanifa ehangano noshikepa. Osha li sha popya sha yukilila kutya ovo tava kwatele komesho ova dopa okukwafela ehangano olo li li ngaashi oshikepa li kale le lilongekidila oshikungulu shopafaneko. Mbela oshike sha li shi na okuningwa po?

4 Oshifo osho osha tile kutya kapitaina omunaendunge oha shilipaleke kutya oshikepa oi na oikwa noipangifo yokuxupifa eemwenyo nonokutya ovalongi vomoshikepa ohava kala alushe ve lilongekida okwiidila omivelo adishe ngeenge taku di oshikungulu, opo omeva aha ye meni loshikepa. Sha faafana, ovo tava kwatele komesho mehangano ova li va pumbwa okushilipaleka kutya omaongalo aeshe okwe lilongekida okuungaunga neenghalo odo tadi faafanifwa noikungulu. Opo oupyakadi oo u kandulwe po, oshifo osho osha li yo sha popya kombinga yelunduluko lonhumba olo la li la pumbwa okuningwa po. Osha yandja elombwelo opo pa katukwe eenghatu meendelelo “pa hoololwe ovakulunhuongalo meongalo keshe” va kale tava ‘pashukile oshiunda.’ — Oil. 20:28.

5. (a) Omolwashike taku tiwa kutya elongekido lotete li na sha nokuhoololwa kwovakulunhuongalo ola li la ningwa pefimbo la wapala? (b) Ohatu ka kundafana kombinga yomapulo elipi?

5 Elongekido olo lotete li na sha nokuhoolola ovakulunhuongalo ola ningilwe pefimbo la wapala molwaashi ola li la kwafela omaongalo a kale a pama. Osho osha ka kwafela ovamwatate va dule okuungaunga nomaupyakadi, oo a fa oikungulu, oo a ka holoka po pefimbo lOita yOtete yOunyuni. Omido omilongo da ka landula ko, oshiwana shaKalunga osha twikila okuninga omalunduluko opahangano, naasho oshe shi kwafela shi kale tashi longele Kalunga sha unganekwa nawa. Omushangwa ulipi wa li wa xunganeka exumokomesho olo? Omalunduluko opahangano elipi wa mona a ningwa? Ouwa ulipi wa mona momalunduluko oo?

“Ombili ohandi i ningi epangelo loye”

6, 7. (a) Omushangwa waJesaja 60:17 owa hala okutya shike? (b) Omautumbulilo “epangelo” nosho yo “omuyukifili” otaa ulike kushike?

6 Ngaashi twe shi kundafana mEtukulwa 9 lembo eli, Jesaja okwa li a xunganeka kutya Jehova ota ka kwafela oshiwana shaye shi hapupale. (Jes. 60:22) Kakele kaasho, Jehova okwa li a udanekela oshiwana shaye oinima imwe vali. Okwa popya mexunganeko olo tuu olo, a ti: “Ponhele yoshivela shitwima ohandi tula po oshingoldo noponhele yoivela ohandi tula po oshisilveri, ponhele yomuti ohandi tula po oivela ya twima noponhele yemanya oivela ilaula. Ombili ohandi i ningi epangelo loye, nouyuki ohandi u ningi omuyukifili woye.” (Jes. 60:17) Mbela exunganeko olo otali ti naanaa shike? Ole tu kuma ngahelipi kunena?

Oinima oyo tai pingenafana po itai ulike koinima tai lundulukile kowii, ndele otai xwepopala

7 Exunganeko laJesaja ola popya kutya oshinima shimwe otashi ka pingena po shikwao. Ashike didilika kutya otali ulike komalunduluko e na sha nexumokomesho, ngaashi oshivela shitwima tashi pingenwa po noshingoldo nosho tuu, ndele itali ulike koinima tai lundulukile kowii. Kungaho, Jehova okwa li a hala okutya oshiwana shaye otashi ka enda tashi xumu komesho kanini nakanini. Ndele exunganeko olo ola li tali popi kombinga yomalunduluko okondadalunde elipi? Molwaashi Jehova okwa tumbula mexunganeko olo “epangelo” nosho yo “omuyukifili,” otashi ulike kutya omalunduluko oo oku na sha nonghedi omo oshiwana shaye sha li tashi ka kala tashi pashukilwa nokuunganekwa.

8. (a) Olyelye a etifa po omalunduluko oo a xunganekwa muJesaja? (b) Ouwa ulipi hatu mono momalunduluko oo? (Tala yo oshimhungu “Okwa tambula ko nelininipiko epukululo.”)

8 Olyelye a li ta ka etifa omalunduluko oo opahangano? Jehova okwa ti: ‘Ohandi tula po oshingoldo, ohandi tula po oshisilveri, nombili ohandi i ningi epangelo.’ Osha yela kutya omalunduluko oo kaa li taa ka etifwa kovanhu, ndele okuJehova ye mwene. Okudja ngoo eshi Jesus a nangekwa po e li Ohamba, okwa kala ta longifwa kuJehova mokweetifa po omalunduluko a tya ngaho. Ouwa ulipi hatu mono momalunduluko oo? Exunganeko olo tuu olo ola popya kutya omalunduluko oo otaa etifa “ombili” “nouyuki.” Onghee hano, ngeenge otwa kala hatu dulika komalombwelo aJehova nokuninga omalunduluko, ohatu ka kala tu na ombili notu hole ouyuki, naasho otashi ke tu linyengifa tu longele Jehova, oo omuyapostoli Paulus a popya kutya oku li “Kalunga kombili.” — Fil. 4:9.

9. Oshike lela tashi dulu okweetifa oukumwe nelandulafano meongalo, nomolwashike hatu tile ngaho?

9 Paulus okwa popya vali shi na sha naJehova a ti: ‘Ye ke fi Kalunga kedongakano, ndelenee okombili.’ (1 Kor. 14:33) Didilika kutya Paulus ina popya kombinga yekondjifafano olo li li pokati kedongakano nelandulafano, ndele ponhele yaasho, okwa popya ekondjifafano olo li pokati kedongakano nombili. Omolwashike mbela? Diladila kwaashi: Elandulafano kulo vene halo hali etifa ombili. Pashihopaenenwa, ovakwaita otashi dulika va kale tava katukile shimwe va yuka komalwilo, ashike okuninga kwavo oinima palandulafano itashi etifa ombili, ndele ponhele yaasho, olwoodi. Onghee hano, tu li Ovakriste, natu kaleke alushe momadiladilo oshitwa eshi kutya: Oshinima keshe sha unganekwa shi kale palandulafano, ndele kape na ombili, kashi na efiku shi kalelele noshi na oupu shi xule po diva. Mepingafano naasho, ombili yaKalunga ohai etifa elandulafano olo tali kalelele. Inatu hafa tuu eshi ehangano letu tali wilikwa nokukosholwa ‘kuKalunga kombili’! (Rom. 15:33) Ombili yetu yopakalunga oyo ye shi ninga tashi shiiva opo momaongalo etu mounyuni aushe mu kale mu na elandulafano liwa notu kale tu na oukumwe. — Eps. 29:11.

10. (a) Omalunduluko opahangano elipi a ningwa momido da pita? (Tala oshimhungu “Omalunduluko e na sha nokupashukila oshiwana shaKalunga.”) (b) Omapulo elipi hatu ka kundafana kombinga yao?

10 Oshimhungu “Omalunduluko e na sha nokupashukila oshiwana shaKalunga” otashi ndjadjukununa pauxupi omalunduluko opahangano omefimbo lonale oo a li a eta ouwa wonhumba. Ndele mbela omalunduluko elipi Jehova a ninga po pefimbo opo la di ko okupitila mOhamba Jesus, oo taa faafanifwa nokupingena po ‘oshivela shitwima noshingoldo?’ Omalunduluko oo a ningwa po e na sha nokukwatela komesho okwa xumifa ngahelipi komesho ombili noukumwe momaongalo mounyuni aushe? Okwe ku kwafela ngahelipi pauhandimwe opo u twikile okulongela “Kalunga kombili?”

Nghee Kristus a kala ta wilike eongalo

11. (a) Oshike osho ovamwatate volutuwiliki va li va mona eshi va konakona moule oikundafanwa yonhumba yopaMbibeli? (b) Ova li yo ve na ehalo lokuninga shike?

11 Okudja mo 1964 fiyo 1971, olutuwiliki ola kala tali pashukile oilonga ya kwata moiti yokukonakona oikundafanwa i lili noku lili yopaMbibeli. Shimwe shomoikundafanwa oyo osha li okutala nghee eongalo lopaKriste lomefelemudo lotete la li la unganekwa.a Ovamwatate ovo ova li va mona kutya omaongalo omefelemudo lotete okwa li haa pashukilwa kolutu lovakulunhuongalo, ndele hakomukulunhuongalo ile omupashukili umwe aeke. (Lesha Ovafilippi 1:1; 1 Timoteus 4:14.) Oshitwa osho eshi sha udiwa ko nawa, ovamwatate vomolutuwiliki ova li va mona kutya Jesus, oo e li Ohamba yavo, okwa li te va kwafele va ninge omalunduluko opahangano, opo va xwepopaleke onghedi omo oshiwana shaKalunga sha unganekwa, nova li ve na ehalo lokudulika kOhamba yavo. Ova ninga diva omalunduluko oo a pumbiwa opo ovakulunhuongalo va kale tava nangekwa po nokulonga metwokumwe noshihopaenenwa osho tashi hangwa mOmbibeli. Omalunduluko amwe elipi a li a ningwa po pehovelo lomido 1970 nasha?

OKWA TAMBULA KO NELININIPIKO EPUKULULO

OMUMWATATE RUSSELL okwa li a shangela ovamwatate vamwe onhumwafo ovo va li moilongo yokuScandinavia, mwa kwatelwa omumwatate Kaarlo Harteva, oyo ya li ya pita mOshungonangelo ye 1 Aprili 1916 yOshisuomi. Okwa shanga a ti: “Ovamwatate ovaholike, ohatu mu ladipike amushe mu alukile koshili nomu yandje elitulemo koilonga oyo twe lineekelelwa pefimbo eli.” Oshike sha li she linyengifa omumwatate Russell a yandje ekumaido la tya ngaho?

Kaarlo Harteva

Kaarlo Harteva

Omumwatate Harteva, oo a dalwa mo 1882, okwa li umwe womOvakonakoni vOmbibeli votete moSuomi (Finland). Okwa li a ninginifwa muAprili 1910, ndele mo 1912 omumwatate Russell okwa li e mu pa epitikilo a kale ta nyanyangida Oshungonangelo mOshisuomi. Ova kala tave shi endifa nawa fiyo osheshi Oita yOtete yOunyuni ya hovela. Omumwatate Harteva okwa li a shanga mOshungonangelo ye 1 Desemba 1914, a ti: “Molwaashi onghalo youxupilo oya nyaya keonga, . . . itatu udaneke kutya Oshungonangelo neudo otai ka kala tai nyanyangidwa i na omapandja e fike pwaao oshito ile kutya otai ka nyanyangidwa lwoikando oyo ya kala hai nyanyangidwa shito.” Onghee hano, opo omumwatate Harteva navakwao va ongele oshimaliwa, ova li va tota po ehangano lopangeshefa mo 1915, hali ifanwa Ararat, olo la li la hovela okunyanyangida oshifo hashi ifanwa yo Ararat.

Omumwatate Harteva okwa kala ta yandje elitulemo kehangano olo va tota po nokoshifo osho shipe, ofimbo omumwatate umwe a li ta nyanyangida Oshungonangelo yOshisuomi. Moshifo osho sho-Ararat omwa kala hamu piti oitukulwa yopaMbibeli noitukulwa yakwalukeshe, ngaashi oitukulwa i na sha nomiti dokuhakula da longwa moinima yopaushitwe nosho yo i na sha nelaka lipe lOshiesperanto, olo la li opo la totwa po. Mokweendela ko kwefimbo, oshifo osho osha ka kala tashi imbi ovamwatate va kale tave lihongo oshili ya yela. Molwaashi omumwatate Russell okwa li te lipula nonghalonawa yopamhepo yovamwatate, okwa li a kumaida omumwatate Harteva navakwao va “alukile koshili.”

Omumwatate Harteva okwa li e linyenga ngahelipi? Onhumwafo oyo a li a tuminwa komumwatate Russell okwa li e i nyanyangida moshifo sho-Ararat nosho yo omatyekosha aye kekumaido olo va pewa. Okwa yandja ombili nokwa ti: “Onda hala okuninga ngaashi handi dulu opo ndi wapeke epuko lange.” Diva konima yaasho, okwa li natango a yandja ombili moshifo shaxuuninwa sho-Ararat omolwengwangwano olo a etifa, nokwa ti: “Ohandi ka kendabala ndi kale nda lungama nokukanyatela omahongo aeshe oshili oo e li pefimbo.” Mepingafano novakulunhuongalo vamwe ovo va li va hoololwa ndele ova li ve na ounhwa, omumwatate Kaarlo Harteva okwa li a tambula ko nelininipiko epukululo.

Lwanima, omumwatate Harteva okwa li vali a nangekwa po e li omunyanyangidi wOshungonangelo yOshisuomi nosho yo omupashukili woshitaimbelewa. Okwa kala ta wanifa po oilonga oyo fiyo omo 1950, nokwa xulifa mo 1957, e li omuvaekwa omudiinini kuJehova nokwa diinina oshili. Nopehe na omalimbililo, aveshe ovo tava tambula ko nelininipiko omapukululo oo tava pewa kOhamba yavo, Jesus, otava kosholwa nokunangekwa noupuna kuJehova.

12. (a) Elunduluko lashike la li la ningwa po shi na sha nolutuwiliki? (b) Hokolola nghee Olutuwiliki la unganekwa kunena. (Tala oshimhungu “Nghee Olutuwiliki hali pashukile oinima yOuhamba,” pepandja 130)

12 Elunduluko lotete ola li li na sha nonghedi omo olutuwiliki la li la unganekwa. Pefimbo olo, olutuwiliki ola li la fikama po movamwatate va-7 ovavaekwa, ovo va li ovawiliki vehangano lo-Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania. Ndele mo 1971, molutuwiliki omwa li mwa wedwa oilyo ipe ndele tai kala 11, nokudja opo opa kala pe na eyooloko pokati kolutuwiliki naavo tava longo ve li ovawiliki vehangano lo-Watch Tower. Oilyo yolutuwiliki oya li ye litala ko i fike pamwe noya kala hai paafana olufo omudo keshe lokukwatela komesho.

13. (a) Okudja mo 1932 fiyo 1972, omaongalo okwa kala taa pashukilwa ngahelipi? (b) Olutuwiliki ola li la ninga po shike mo 1972?

13 Elunduluko etivali ola li la kuma omaongalo aeshe. Ngahelipi mbela? Okudja mo 1932 fiyo 1972, konyala eongalo keshe ola kala hali pashukilwa komumwatate umwe aeke. Omumwatate oo okwa li ha ifanwa omuwiliki woilonga. Ndele okudja 1936, omukwatelikomesho meongalo okwa li ha ifanwa omupiya wongudu, nolwanima okwa li ha ifanwa omupiya weongalo, nohauxuuninwa okwa li ha ifanwa omupashukili weongalo. Ovamwatate va tya ngaho ova kala tava longo noudiinini opo va file oshisho ovamwaxe pamhepo. Konyala omupashukili weongalo oye a li ha ningi omatokolo meongalo nopehe na okukundafana novapiya vakwao. Ndele mo 1972, Olutuwiliki ola li la ninga po elunduluko la kwata moiti moshinima osho. Elunduluko olo ola li la kwatela mo shike?

14. (a) Elongekido lipe lilipi la li la tulwa moilonga okudja me 1 Oktoba 1972? (b) Omuunganeki wolutu lovakulunhuongalo oha tula ngahelipi moilonga omayele oo e li mOvafilippi 2:3?

14 Ponhele yokukala ashike pe na omumwatate umwe aeke ta kwatele komesho meongalo, ovamwatate vamwe ovo va li va wanifa po oiteelelwa yopamishangwa navo ova li va nangekwa po ve li ovakulunhuongalo. Nokungaho ova li ve na okulonga ve li olutu lovakulunhuongalo eshi tava pashukile omaongalo. Elongekido olo lipe ola li la tulwa moilonga me 1 Oktoba 1972. Kunena omuunganeki wolutu lovakulunhuongalo iha kala e litala ko a fimana e dule vakwao, ndele ohe litale ko ‘munini’ mokati kavo. (Luk. 9:48) Inatu hafa tuu eshi tu na ovamwatate ovo ovalininipiki momaongalo etu mounyuni aushe! — Fil. 2:3.

Osha yela filufilu kutya Ohamba yetu inongo oya fya oshisho tu kale tu na ovafita va wana pefimbo olo twe va pumbwa

15. (a) Elongekido lokukala pe na olutu lovakulunhuongalo momaongalo ola etifa omauwa elipi? (b) Oshike tashi ulike kutya Ohamba yetu, Jesus, oinongo?

15 Elunduluko olo ola li tali ti sha lela molwaashi ole shi ninga tashi shiiva opo ovakulunhuongalo va tukulilafane oinakuwanifwa. Diladila yo komauwa aa opatatu: Oshitwa shotete nosha fimanenena oshosho kutya, elongekido olo ola kwafela ovakulunhuongalo aveshe, kashi na nee mbudi kutya ove na oinakuwanifwa ihapu shi fike peni, va mone kutya Jesus oye Omutwe weongalo. (Ef. 5:23) Oshitivali, Omayeletumbulo 11:14 okwa ti: “Ovapukululi vahapu otava eta exupifo.” Onghee hano, ngeenge ovakulunhuongalo tava kundafana oinima pamwe nokupaafana omayele, ohashi va kwafele va ninge omatokolo e li metwokumwe nomifikamhango daKalunga. (Omayel. 27:17) Jehova oha nangeke noupuna omatokolo a tya ngaho, naasho ohashi va kwafele va pondole. Oshititatu, okukala pe na ovakulunhuongalo vahapu va nangekwa po momaongalo otashi shi ningi shipu okufila oshisho nokulifa oufita momaongalo oshiwana shaKalunga oo taa ende taa hapupla. (Jes. 60:3-5) Diladila ashike kwaashi: omuvalu womaongalo mounyuni aushe owa hapupala okudja po 27 000 nasha mo 1971 fiyo wa konda po 113 000 mo 2013. Osha yela filufilu kutya Ohamba yetu inongo oya fya oshisho tu kale tu na ovafita va wana pefimbo olo twe va pumbwa. — Mika 5:4.

OMALUNDULUKO E NA SHA NOKUPASHUKILA OSHIWANA SHAKALUNGA

  • 1881 — Omumwatate Russell okwa li a pula ovamwatate ovo va li hava ongala pandjikilile va shiivifile ombelewa yo-Watch Tower shi na sha naapo hava ongalele, opo Ovakonakoni vOmbibeli ovo ve li moshitukulwa shimwe va kale hava kwatafana.

  • 1895 — Omaongalo aeshe okwa li a lombwelwa a hoolole ovamwatate ovo tava dulu okukala ovakulunhuongalo.

  • 1919 — Oshitaimbelewa osha li sha nangeka po omuwiliki woilonga meongalo keshe. Oinakuwanifwa yaye oya li ya kwatela mo okuunganeka oilonga yokuudifa nokuladipika vamwe va kale hava kufa ombinga moukalele. Ovakulunhuongalo vamwe kava li hava yambidida elongekido olo li na sha nokunangekwa po kwomuwiliki woilonga.

  • 1932 — Omukalo wokuhoolola ovakulunhuongalo meongalo owa li wa xulifwa po. Ponhele yaasho, eongalo ola li hali hoolola okomitiye yoilonga, oyo ya fikama po movamwatate ovo hava longo noudiinini moilonga yokuudifa nove li metwokumwe nedina lipe Eendombwedi daJehova. Umwe womovamwatate ovo okwa li ha popilwa keongalo opo a nangekwe po kEhangano ile koshitaimbelewa a kale omuwiliki woilonga.

  • 1937 — Ovamwatate ovo ve li oilyo yongudu inene navo ova li tava dulu okulonga mokomitiye yoilonga pamwe novamwaxe ovavaekwa.

  • 1938 — Omaongalo okwa li a ninga okatokolifo a dimine kutya ovapiya aveshe momaongalo otava kala hava nangekwa po odikilila kehangano laJehova. Osho osha li sha xulififa po omahoololo aeshe opaudemokoli oo a li haa ningwa momaongalo.

Opo u mone ouyelele muhapu u na sha nondjokonona yanghee ehangano laJehova la enda tali ningi omalunduluko, tala embo Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom, epandja 204-235.

Eongalo tali ningi omahoololo ovakulunhuongalo okomudo, mo 1920 nasha

Omumwameme Rose Swingle, wokuChicago, muIllinois, shomuAmerika, okwa ti: “Otwa kala hatu hoolola ovakulunhuongalo mokuyelula pombada eke lokolulyo. Fimbo twa yelula omake pombada, omumwatate umwe oha ende ta valula ovakufimbinga momahoololo.”

“Ningeni ovahopaelelwa voufita”

16. (a) Ovakulunhuongalo ove na oshinakuwanifwa shashike? (b) Ovakonakoni vOmbibeli ova li va tala ko ngahelipi elombwelo laJesus olo kutya, “lifa eedi dange”?

16 Pefimbo lOvakonakoni vOmbibeli, ovakulunhuongalo ova li ve shii kutya ove na oshinakuwanifwa shokukwafela ovaitaveli vakwao va kale ovadiinini. (Lesha Ovagalati 6:10.) MOshungonangelo yomo 1908 omwa li oshitukulwa tashi kundafana eendjovo daJesus odo tadi ti: “Lifa eedi dange.” (Joh. 21:15-17) Oshitukulwa osho osha li sha ladipika ovakulunhuongalo sha ti: “Osha fimanenena okukala twa lenga oshilonga osho twa pewa kOmwene noku shi tala ko shi li oufembanghenda munene okulifa nokufila oshisho ovashikuli vaye.” Oshungonangelo imwe yomo 1925 oya li yo ya divilika efimano lokukala omufita woshiunda ya ti: “Eongalo laKalunga olaye mwene, . . naavo ve na oufembanghenda wokuyakula ovamwaxe otave ke lihokolola kuye.”

17. Ovakulunhuongalo ohava kwafelwa ngahelipi opo va kale ovafita vawa?

17 Ehangano laJehova ola kwafela ngahelipi ovakulunhuongalo va pingene po ‘oivela noshisilveri,’ kokutya va xwepopaleke onghedi yavo yokulifa oufita? Ole shi ninga mokukala hali va deula. Mo 1959, opa li pa totwa Ofikola yOukalele wOuhamba yokudeula ovapashukili momaongalo. Shimwe shomoikundafanwa yofikola osha li shi na oshipalanyole, “Okuyandja elitulemo kovaudifi pauhandimwe.” Ovamwatate ovo va nangekwa po ova li hava ladipikwa va ninge “elongekido opo va kale hava talele po ovaudifi pauhandimwe komaumbo avo.” Pofikola opo opa li pa kundafanwa eenghedi donhumba di na sha nanghee ovafita tava dulu okuninga omatalelepo oo taa pondola. Mo 1966, Ofikola yOukalele wOuhamba oya li ya xwepopalekwa. Momudo oo, opa li pa kundafanwa oshipalanyole, “Nghee oilonga youfita ya fimana.” Oshike lela sha li elalakano loshikundafanwa osho? Okukwafela ovo tava kwatele komesho opo “va kale hava file oshisho pahole oufita waKalunga, omaukwaneumbo avo nokukala hava kufa ombinga pandjele moukalele.” Omido opo da di ko, opa kala tapa ningwa eefikola dihapu dovakulunhuongalo. Osha etifa oidjemo ilipi eshi ehangano la twikila okudeula ovamwatate? Kunena ope na ovamwatate omayovi va pyokoka pamhepo ovo ve li ovafita momaongalo opaKriste.

Ofikola yOukalele wOuhamba muFilipine mo 1966

Ofikola yOukalele wOuhamba muFilipine mo 1966

18. (a) Ovakulunhuongalo ove lineekelelwa oshinakuwanifwa sha fimana shilipi? (b) Omolwashike Jehova naJesus hava hafele oilonga youdiinini yovakulunhuongalo?

18 Ovakulunhuongalo ova nangekwa po kuJehova okupitila mOhamba yetu Jesus, nove lineekelelwa oshilonga sha fimana. Oshilonga osho oshilipi? Okuwilika eedi daKalunga momafimbo aa madjuu elela okukaliwa muo mondjokonona younhu. (Ef. 4:11, 12; 2 Tim. 3:1) Jehova naJesus ohava kala va hafela oilonga youdiinini yovakulunhuongalo, eshi tava dulika kelombwelo lOmbibeli eli tali ti: ‘Lifeni oufita waKalunga mwe u pewa, hakefininiko ndelenee onehalo liwa lokomwenyo; ningeni ovahopaelelwa voufita.’ (1 Pet. 5:2, 3) Natu ka kundafaneni eenghedi mbali omo ovakulunhuongalo hava tulile po oufita oshihopaenenwa, odo tadi xumifa komesho ombili nehafo momaongalo.

“OSHA LI SHE TU KUMWIFA NEENGHONO”

OVATUMWA vamwe ovalihomboli muAsia ova li va tuminwa keongalo lonhumba omo mwa kala muhe na ekulo oule womido dihapu. Ova li va mona kutya ovamwatate vomoshitukulwa osho ovanahole, ashike kava li hava shikula omalombwelo ehangano. Konima eshi ovatumwa va panga oukaume novaudifi meongalo, omumwatate okwa enda ta kwafele eongalo kanini nakanini li kale metwokumwe nonghedi omo oshiwana shaKalunga sha unganekwa mounyuni aushe. Oshidjemo, moule womido mbali omuvalu wovakalipo pokwoongala owa li wa hapupala lwomapa avali, opa li ovaudifi vahapu vape novanhu ve dulife po 20 ova li va ninginifwa. Ovalihomboli ovo ova ti: “Osha li she tu kumwifa neenghono. Jehova okwe tu nangeka lela noupuna, osho inatu mona nande onale! Okumona oidjemo oyo ya etifwa kokutula moilonga omalombwelo ehangano laJehova osha li sha hafifa aveshe meongalo.”

Nghee ovakulunhuongalo hava lifa oufita waKalunga kunena

19. Ohatu kala tu uditile ngahelipi ovakulunhuongalo ovo hava longo pamwe nafye moukalele?

19 Onghedi yotete, ovakulunhuongalo ohava longo pamwe noilyo yeongalo. Omushangi wEvangeli paLukas okwa popya shi na sha naJesus a ti: ‘Okwa endaaenda noilando nomikunda ndele okwa udifa evangeli louhamba waKalunga, naavo omulongo navavali ova li pamwe naye.’ (Luk. 8:1) Ngaashi ashike Jesus a li ha udifa pamwe novayapostoli vaye, ovakulunhuongalo ovo ve na oshihopaenenwa shiwa ohava longo pamwe novaitaveli vakwao moilonga yokuudifa. Ove shii kutya kungaho otava ka nwefa mo eongalo li kale la hafa. Oilyo yeongalo ohai kala i udite ngahelipi ngeenge tai longo pamwe novakulunhuongalo? Omumwameme Jeannine, oo e na omido 80 nasha, okwa ti: “Okulonga pamwe nomukulunhuongalo moukalele ohashi pe nge omhito iwa okukundafana naye nosho yo oku mu shiiva nawa.” Omumwatate Steven, oo e na omido 30 nasha, okwa ti: “Ngeenge hatu longo pamwe nomukulunhuongalo moukalele weumbo neumbo, ohandi kala ndi udite kutya okwa halelela okukwafela nge. Okumona ekwafo la tya ngaho ohashi hafifa nge neenghono.”

Omufita ta kongo odi ya kana ndele te i litu oufiku moudula

Ngaashi ashike omufita ha kongo odi ya kana, ovakulunhuongalo navo ohava ningi eenghendabala va konge ovo ihava endafana vali neongalo

20, 21. Ongahelipi ovakulunhuongalo tava dulu okushikula oshihopaenenwa shomufita weedi womefaneko laJesus? Yandja oshihopaenenwa. (Tala yo oshimhungu “Omatalelepo okoshivike haa pondola.”)

20 Onghedi onhivali, ehangano laJehova ola deula ovakulunhuongalo va kale hava kenukile ovo ve litukula ko keongalo. (Heb. 12:12) Omolwashike ovakulunhuongalo ve na okukwafela ovo va nghundipala pamhepo, nove na oku shi ninga ngahelipi? Efaneko laJesus li na sha nomufita nosho yo odi ya kana otali tu kwafele tu mone enyamukulo lepulo olo. (Lesha Lukas 15:4-7.) Omufita womefaneko olo eshi a didilika kutya odi imwe oya kana, okwa li a ninga eenghendabala e ke i konge nonande hayo aike a li e na. Ovakulunhuongalo Ovakriste kunena ohava shikula ngahelipi oshihopaenenwa shomufita oo? Ngaashi ashike odi oyo ya kanene ya li i na ongushu komufita, ovakulunhuongalo navo ohava tale ko omunhu oo e litukula ko koshiwana shaKalunga kutya naye oku na ongushu. Ponhele yokukala va xupula omunhu oo a nghundipala pamhepo ile va diladile kutya ita dulu okwaaluka, ohave mu tale ko onga odi ya kana. Ngaashi ashike omufita a li a tokola okuya ndee “ta ka shikula inya ya kana fiyo te i mono,” ovakulunhuongalo navo ohava ningi omaliyambo opo va ka konge nokukwafela ovo va nghundipala pamhepo.

21 Omufita oo okwa li a ninga po shike eshi a mona odi oyo ya kanene? Okwa li e i tumba po ndele te “i humbata komapepe,” e i shune kudikwao. Sha faafana, ovakulunhuongalo navo ohave linyengifwa kolune opo va twe omukumo nelungi ovo va nghundipala pamhepo noku va kwafela va alukile meongalo. Osho osha li sha ningilwa omumwatate Victor, womoshilongo shimwe shomuAfrika, oo a li a ninga efimbo lile iha endafana vali neongalo. Okwa ti: “Momukokomoko womido hetatu odo nda kala inandi lipyakidila vali, ovakulunhuongalo ova kala nokukwafela nge.” Oshike unene sha li she mu linyengifa a aluke? Okwa ti: “Efiku limwe, omumwatate John, oo e li omukulunhuongalo notwa li pamwe naye kOfikola yOkudeula Ovakokolindjila, okwa li a talela nge po, ndele ta ulikile nge omafano oo a li e tu faneka fimbo twa li kofikola oyo. Osho osha li sha dimbulukifa nge ehafo olo nda li ndi na eshi nda li handi longele Jehova nosha ningifa nge ndi kale ndi na odjuulufi.” Diva konima eshi Victor a talelwa po kuJohn, osha li she mu linyengifa a alukile keongalo. Nopaife okwa ninga vali omukokolindjila. Ovakulunhuongalo ohave tu kwafele shili tu longele Jehova nehafo. — 2 Kor. 1:24.b

Ovamwatate vavali tava talelepo omumwatate omunamido oo ine lipyakidila vali

OMATALELEPO OKOSHIVIKE HAA PONDOLA

OVAMWATATE meongalo limwe mOilongo ya Hangana ova li ve linyengifwa kohole yokuhola ovamwaxe ndele tava kundafana kutya oshike ve na okuninga po opo va kwafele ovo ihava endafana vali neongalo. Ova li va didilika kutya ovanhu 30 ovo va efa po okulongela Jehova oule womido omilongo ova li ve li natango moshitukulwa sheongalo olo. Vahapu vomuvo ova li nokuli va ninga ovanamido.

Omumwatate Alfredo, oo a li umwe womovakulunhuongalo ovo, okwa li e na omusholondodo womadina avo nokwa li a hovela oku ke va talela po. Okwa ti: “Ongula yetitano keshe, onda li handi ka talela po ovo inave lipyakidila vali.” Ngeenge omumwatate Alfredo a fiki peumbo lomunhu a tya ngaho, oha kendabala okupopya naye nombili, ta ulike kutya oku na ko nasha naye shili. Oha shilipaleke omumwatate ile omumwameme a tya ngaho kutya eongalo inali dimbwa oilonga yaye youdiinini i na sha nokuyambidida Ouhamba waJehova. Alfredo okwa ti yo kutya: “Efiku limwe eshi nda li nda lombwela omumwatate umwe omunamido, oo a li ine lipyakidila vali, kutya omwedi waxuuninwa oo e lixula moilonga yokuudifa mo 1976, okwa li a longa eevili ngapi nokwa yandjele oifo ingapi, okwa li a hovela okukengela omahodi.” Alfredo oha leshele yo ovo ta talele po omushangwa waLukas 15:4-7, 10, ndele te va pula kutya: “Oshike tashi ka ningwa po ngeenge odi oyo ya kana ya alukile keongalo? Jehova, Jesus novaengeli itava ka kala tuu va hafa!”

Oule womido mbali da pita, Alfredo okwa kala ta kwafele ovamwatate novamwameme ovo inave lipyakidila vali. Ndele mbela eenghendabala odo a ninga nelididimiko oda etifa oidjemo ilipi? Okwa pondola okukwafela ovamwatate vavali ovo paife va hovela vali okukala tava endafana neongalo. Paife ohave uya pandjikilile kokwoongala kwOsoondaxa. Alfredo okwa popya te limemesha a ti: “Eshi nda mona tave uya mOlupale lOuhamba, naame onda li nda lila kehafo.” Okwa weda ko vali a ti: “Nonande ovamwatate ovo ova li va hovela okukala pokwoongala, onda twikila okukala handi va talele po Etitano keshe molwaashi ova lombwela nge kutya natango ohava kala va teelela nodjuulufi omatalelepo okoshivike; naame ondi wete sha pumbiwa!”

Omalunduluko e na sha nokupashukila okwa etifa oukumwe

22. Ouyuki nombili ohai xumifa ngahelipi komesho oukumwe meongalo lopaKriste? (Tala yo oshimhungu “Osha li she tu kumwifa neenghono.”)

22 Ngaashi sha kundafanwa metetekelo, Jehova okwa xunganeka kutya ouyuki nombili otai ka hapupala mokati koshiwana shaye. (Jes. 60:17) Omaukwatya aeshe oo opavali ohaa koleke oukumwe momaongalo. Ngahelipi mbela? Shi na sha nouyuki, Kalunga ‘oye Omwene aeke,’ sha hala kutya omifikamhango daye ihadi lunduluka she likolelela komaongalo ile koilongo. (Deut. 6:4) Omifikamhango daye di na sha naasho shi li mondjila naasho sha puka adishe dimwe; oda faafana “momaongalo aeshe ovayapuki.” (1 Kor. 14:33) Nomolwaasho ngeenge eongalo otali tula moilonga omifikamhango daKalunga, otali ka xuma komesho nawa. Shi na sha nombili, Ohamba yetu inai hala ashike tu kale nombili meongalo, ndele oya hala yo tu kale “ovanambili,” ile tu tye, tu kale hatu pange ombili navamwe. (Mat. 5:9) Onghee hano, otwa pumbwa okukala hatu ‘lalakanene oinima oyo tai hapupalifa ombili.’ Otu na okukala hatu katuka eenghatu opo tu kandule po okuhaudafana oko tashi dulika ku holoke mokati ketu. (Rom. 14:19) Mokuninga ngaho, ohatu ka xumifa komesho ombili noukumwe meongalo. — Jes. 60:18.

23. Oshike osho hatu hafele kunena tu li ovapiya vaJehova?

23 Oshungonangelo yaNovemba 1895 oya tonga kutya eshi ovamwatate ovo va li tava kwatele komesho va shiivifilwa elongekido lotete li na sha nanghee ovakulunhuongalo ve na okulonga, ova li tava ilikana nove na elineekelo kutya elongekido olo lipe ola li tali ka kwafela diva oshiwana shaKalunga shi “kale shi na oukumwe meitavelo.” Kunena, konima eshi pwa pita omido omilongo, otu shi liwetele notwa hafa eshi Jehova a kala ta longifa Ohamba Jesus i etife po omalunduluko opahangano, osho sha xumifa komesho oukumwe melongelokalunga la koshoka. (Eps. 99:4) Navali, oshiwana shaJehova mounyuni aushe osha hafa eshi tashi longo “momhepo imwe nomoshikoti shimwe,” notashi longele “Kalunga kombili” shi “nediladilo limwe.” — 2 Kor. 12:18; lesha Sefanja 3:9.

a Oidjemo yomapekapeko oo a kwata moiti oya li ya pita moshishangomwa Aid to Bible Understanding.

b Tala oshitukulwa “Ovakulunhuongalo ‘ovalongi pamwe nafye omolwehafo letu’” shi li mOshungonangelo yo 15 Januali 2013, epandja 27-31.

Owa itavela ngoo shili mOuhamba?

  • Omalunduluko opahangano elipi a etifwa po kOuhamba?

  • Omalunduluko oo a ningwa po shi na sha nokupashukila omaongalo okwe ku kwafela ngahelipi u twikile okulongela “Kalunga kombili”?

  • Mbela ope na efiku limwe wa li wa hafela eendjovo ile oshilonga shonhumba sha longwa komukulunhuongalo?

  • Ongahelipi to dulu okuxumifa komesho pauhandimwe ombili noukumwe meongalo?

Okwoongala kwOlutuwiliki lEendombwedi daJehova

NGHEE OLUTUWILIKI HALI PASHUKILE OINIMA YOUHAMBA

OLUTUWILIKI lEendombwedi daJehova ola fikama po movamwatate ovavaekwa ovo ve li ovapiya vaJehova Kalunga. Aveshe kumwe ve li ongudu, ohava ifanwa “omupiya omudiinini nomunaendunge.” Ove na oshinakuwanifwa shokuyandja eendja dopamhepo, okuwilika nokuxumifa komesho oilonga yokuudifa mounyuni aushe. — Mat. 24:14, 45-47.

Olutuwiliki ohali ongala oshivike keshe, naluhapu ohali shi ningi mEtitatu. Osho ohashi kwafele ovamwatate ovo va kale tava longo moukumwe. (Eps. 133:1) Oilyo yOlutuwiliki ohai longo yo meekomitiye da yoolokafana. Okomitiye keshe ohai pashukile oinima yonhumba kondadalunde. Oinakuwanifwa yeekomitiye odo oi li ngaashi tashi landula:

  • Ovamwatate tava unganeke oikwafa yokukwafela Eendombwedi dokoitukulwa imwe

    Okomitiye yOvaunganeki

    Ohai pashukile oinima yopaveta nohai yandje ouyelele koikundaneki ngeenge sha pumbiwa u na sha neitavelo letu. Ohai unganeke yo omakwafo ngeenge pa holoka oiponga, omahepeko nosho yo eenghalo dopaulumomhumbwe dimwe vali odo da kuma ovamwatate mounyuni.

  • Oilyo yaBetel ye lipyakidila noilonga yayo

    Okomitiye yOnghalonawa yOvanhu

    Ohai unganeke omalongekido e na sha nokufila oshisho oupamhepo nosho yo onghalonawa yOvabetel mounyuni aushe. Navali, oyo hai hoolola nokutambula Ovabetel vape nohai nyamukula omapulo oo taa pulwa e na sha noilonga yaBetel.

  • Ovabetel ve lipyakidila

    Okomitiye yOkunyanyangida

    Ohai pashukile oilonga yokunyanyangida nokutuma oileshomwa yopaMbibeli mounyuni aushe. Ohai pashukile oinyanyangido neenhele dikwao odo hadi longifwa komahangano opaveta Eendombwedi daJehova nosho yo oilonga yokutunga yomounyuni aushe, mwa kwatelwa okutungwa kwOmalupale Ouhamba. Ohai pashukile yo omayambidido oo haa yandjwa e na sha noilonga yOuhamba.

  • Omumwatate te lilongekida nota ningi omapekapeko

    Okomitiye yOilonga

    Ohai pashukile oilonga aishe yokuudifa noinima aishe ya pamba omaongalo, ovaudifi, ovakokolindjila, ovakulunhuongalo, ovapashukili ovaendi novatumwa. Ohai wilike yo oinima ikwao, ngaashi Eekomitiye dOkukwatafana nOipangelo.

  • Omumwatate ta yandje oshipopiwa

    Okomitiye yOkuhonga

    Ohai pashukile ehongo olo hali yandjwa poyoongalele nopokwoongala kweongalo. Ohai pashukile Ofikola yaGilead, Ofikola yOvaudifi vOuhamba, Ofikola yOkudeula Ovakokolindjila nosho yo eefikola dimwe vali. Ohai pashukile yo oilonga yokulongekida okafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa — okafo kokulongifwa pokwoongala nosho yo oilonga i na sha nokuninga ouvidio noinima oyo hai kwatwa momawi.

  • Oishangomwa yomaludi, mwa kwatelwa onhele yetu yokointaneta, o-jw.org

    Okomitiye yOkushanga

    Ohai pashukile omalongekido e na sha neendja dopamhepo odo hadi nyanyangidwa moishangomwa ile paelektronika di palule ovaudifi nosho yo vamwe moukalele. Ohai pashukile yo onhele yehangano yokointaneta nosho yo oilonga yokutoloka mounyuni aushe. Shimwe vali, okomitiye ei ohai nyamukula omapulo oo haa holoka po e na sha neityo lomishangwa ile oinima imwe oyo ya yelifwa moishangomwa yetu.

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma