Omolwashike pe na enyonauko lihapu unene?
“INO TAMBULA OMBUBO, OSHESHI OMBUBO TAI TWIKIFA OMESHO OMUNAMESHO NDEE TAI PENGIFA [OUYUKI].”—Exodus 23:8.
EEDULA 3 500 da pita, Omhango yaMoses oya li ya tokola ombubo. Momafelemido okudja efimbo olo, eemhango tadi kondjifa enyonauko oda hapupala neendelelo. Nonande ongaho, eyandjomhango inali shi pondola mokukelela enyonauko. Eembubo omamiliyona ohadi yandjwa efiku keshe, novanhu omamiliyona omayovi otava mono oixuna koilanduliko.
Enyonauko ola hapupala nola tandavela apeshe nola tula omutungilo wo venevene woulipamwe wovanhu moshiponga. Moilongo imwe konyala ihapa ningwa sha inapa yandjwa ombubo. Ombubo komunhu oo a fika po otai kwafa umwe a pite ekonakono, a mone ombapila yokushinga, a mone okondalaka ile a findane moihokolola yopaveta. “Enyonauko ola fa ekakeko linene olo tali nyonauna omhepo yovanhu,” Arnaud Montebourg, omushiiviveta umwe womuParis, osho a kema.
Okuyandja eembubo okwa kwata ko unene omangeshefelo omounyuni. Omahangano amwe ohaa yandje oshititatu ashishe shoilikolwa yao mokufuta ashike ombubo kovanambelewa va nyonauka vepangelo. Pashifo shaBritania The Economist, eepersenda di fike 10 deedola daAmerika omamiliyona omayovi 25 ohadi longifwa keshe odula momangeshefo oilwifo opaiwana okuyandja ombubo kwaava va hala oku i landa. Eshi enyonauko la tya ngaha la hapupala unene, oilanduliko oya ninga oshiponga shinene. Otaku tiwa kutya pefimbo leedula omulongo daxuuninwa, oilonga yeengeshefa dopaukapitali—sha hala okutya, oilonga yeengeshefa da nyonauka yokuyambidida oohandimwe ovo ve na ekwatafano liwa nado—oya nyonauna po omauxupilo aeshe oilongo.
Shi he fi okuhenukwa, ovo tava mono oixuna unene kenyonauko nokehanauno lopamaliko olo tali etifwa kulo, ovovo ve li eehepele—ovo itava dulu nande okuyandja ombubo kuumwe. Ngaashi oThe Economist tai shi tongo pauxupi, “enyonauko olo onghedi imwe yefininiko.” Mbela oludi eli lefininiko otali dulu ngoo okufindwa, ile mbela enyonauko ihali dulu okuhenukwa? Okunyamukula epulo eli, otu na tete okukoneka oyeetifi inene yenyonauko.
Oshike mbela shi li osheetifi shenyonauko?
Omolwashike ovanhu ve hole okukala va nyonauka ponhele yokukala pauyuki? Kuvamwe, okukala panyonauko kashiimba oshi li shipu—ile oo auke omukalo wa wapala—okumona osho va hala. Omafimbo amwe, okuyandja ombubo oo omukalo mupu okuhenuka ehandukilo. Vahapu ovo ve shi wete kutya ovanapolitika, ovapolifi, novapanguli otava monika va fa ve he na ko nasha nenyonauko ile nokuli ve wete kutya navo ohava kufa ombinga mulo, vo otava shikula ashike oshihopaenenwa shavo.
Eshi enyonauko la hapupala, ola ninga unene oshinima sha tambulwa ko nohauxuuninwa ola ninga onghedi yokukalamwenyo. Ovanhu ovo ve na ondjabi inini neenghono ove udite kutya vo kave na osho tava dulu okuninga. Vo ove na okupula eembubo ngeenge ova hala okukala ve na ouxupilo muwa. Nongeenge ovo hava nyeka neembubo ile have di futu opo va mone mo omauwa e he li pauyuki itava handukilwa, kape na vahapu ovo ve na ehalo okukondjifa enyonauko. “Shaashi etokolo loshilonga shii itali endelele, onghee omutima wovana vovanhu u yadi okulonga owii,” ohamba Salomo osho ya ti.—Omuudifi 8:11.
Omaukwatya avali e na eenghono oo taa kaleke omundilo wenyonauko wa tema: oo okulihola mwene nolwisho. Omolwokulihola mwene, ovanhu ovo va nyonauka kave na ko nasha nemono loixuna olo enyonauko lavo tali etele vamwe, notava popile ombubo molwaashi ashike hava mono mo ouwa muyo. Apa ngoo pe fike ouhapu woinima oyo hava ongele, opo ngoo pe fike ovo hava longifa enyonauko tava ningi ovanalwisho. “Ou e hole oimaliwa ita wana koimaliwa. Ndele ou e hole oupuna, ita wana keliko,” Salomo osho a ti. (Omuudifi 5:9) Oshoshili kutya olwisho otali dulu okukwafela umwe a ninge oimaliwa, ndele otali endele pamwe nenyonauko nosho yo naashi shi he li paveta.
Oshitwa shimwe osho tu he na okudina osho onghandangala oyo tai danwa komupangeli wounyuni ou iha monika, oo Ombibeli tai mu popi e li Satana Ondiaboli. (1 Johannes 5:19; Ehololo 12:9) Satana okwe litula mo mokuxumifa komesho enyonauko. Ombubo inene oyo ya shangwa oyoyo kwa li Satana ta yandje kuKristus. “Aishe ei ohandi i ku pe, ngenge to twile nge eengolo ndee to linyongamene nge.”—Mateus 4:8, 9.
Ndele Jesus ka li ha longo nandenande panyonauko, nokwa honga ovashikuli vaye ve lihumbate monghedi ya fa yaye. Mbela omahongo aKristus otaa dulu okukala oshilongifo shiwa shokulwifa enyonauko kunena? Moshitukulwa tashi landula epulo eli otali ka konakonwa.