Okufimaneka epangelo omolwashike kwa fimana?
OLYELYE ina pandula eshi opolifi i na eenghonopangelo okukwata ovalongi vominyonena ovo tava vake po omaliko etu ile tava tilifa omaukwaneumbo etu? Ndele mbela inatu pandula eshi eemhangu di na eenghonopangelo okuhandukila ovalongi vominyonena opo di amene ovakwashiwana?
Oilonga imwe yopashiwana tai kwafa, ngaashi okukaleka po eendjila, oukoshoki nelongo—ohai kalekwa po unene tuu koifendela oyo hai ongelwa kepangelo—nayo otai dulu okudimbulukiwa. Ovakriste vashili ovo votete mokudimina kutya epangelo la tulwa po oshinima sha fimana. Ndele mbela efimaneko la tya ngaha ola xulila peni? Mbela omoinima ilipi yonghalamwenyo efimaneko lepangelo la pumbiwa?
Epangelo mokati kovakwashiwana
Ombibeli otai lombwele ovanhu aveshe, kutya nee ovaitaveli ile inava itavela, va fimaneke epangelo lomoshilongo omo ve li, olo tali longo omolwouwa wovakwashiwana. Omuyapostoli Paulus Omukriste okwa shangela ovaitaveli vakwao muRoma kombinga yaashi, notashi kwafa okukonakona osho a ti, ngaashi sha shangwa mOvaroma 13:1-7.
Paulus okwa li odalele yaRoma, na Roma osha li epangelo enaenghono mounyuni pefimbo olo. Onhumwafo yaPaulus oyo ya shangwa lunga modula 56 O.P., otai yandje omayele kOvakriste va kale ovakwashiwana ve shii okuhopaenenwa. Okwa shanga ta ti: “Omunhu keshe na dulike kovapangeli ava have mu pangele. Osheshi kape na nande epangelo inali dja kuKalunga; ovapangeli ava ve li po, ova tulwa po kuKalunga.”
Paulus apa ota yelifa kutya itapa dulu okukala epangelo keshe lopanhu ngee inali pitikwa kuKalunga. Monghedi ei omapangelo oku na onhele ya yeleka momutungilo welalakano laKalunga. Onghee otadi twikile tadi ti kutya “ou ta anye okudulika kepangelo, ota tu ondubo nomhangela yaKalunga.”
Nande ovakwashilongo ovo hava longo ouwa hava pandulwa komapangelo, omapangelo aa okwa pewa eenghono okuyandja ehandukilo kovanyoni. Ovo tava longo osho shii ove na etomheno la wana okukala va tila oufemba womapangelo woku va katukila eenghatu ‘doku va handukila,’ molwaashi omapangelo ohae shi ningi e li “omuyakuli waKalunga.”
Paulus okwa fika pexulifodiladilo letomhafano laye a ti: “Osho hano mu nokudulika, hamolwehandukilo alike, ndelenee omolweliudo. Osho nee hamu fendele. Osheshi ovapangeli ovo ovayakuli vaKalunga nomolwaashi hava diinine meyakulo lavo.”
Oshinakuwanifwa shokuungaunga noifendela oshepangelo, kashi fi shovafuti voifendela. E li omukwashiwana omuyuki, Omukriste oha kala nomaliudo mawa. Oku shii kutya mokukala ta dulika kepangelo nokufuta oifendela ya wana po, ita diinine ashike omufikamhango wovakwashiwana moshitukulwa omo e li ndele oku li yo metwokumwe noiteelelwa yopakalunga.
Oukwaneumbo neenghonopangelo
Ongahelipi mbela shi na sha neenghonopangelo moukwaneumbo? Pehovelo longhalamwenyo yako, okaana luhapu ohaka pula ka pewe elitulemo hake shi ningi okupitila mokukwena ile mokuweelela nokuli. Ndele omudali omunaendunge oha tale kutya okaana oka pumbwa shike lelalela noihava efa ashike ounona ve va pangele mokulihandukifa, molwaashi va hala okupewa sha. Ounona vamwe, eshi tava kulu, ohava pewa emanguluko nova pitikwa va tule po omifikamhango davo vene. Omolwoku he na owino, otashi dulika va kufe ombinga moilonga youkolokoshi ile momanyono makwao, eshi ohashi piyaaneke oukwaneumbo novakwashiwana vamwe, ngaashi ovapangeli voitukulwa ve shi shii nawa.
Rosalind Miles okwa popya kombinga yeenghonopangelo membo Children We Deserve ta ti: “Ovadali ohava yandje outekuduliko kounona efimbo la pwa po. Efimbo lokutameka osheshi ashike okaana opo ka dalwa.” Ngee okudja petameko ovadali tava popi newi leenghonopangelo li na ombili notali ulike oshisho notava kala alushe paenghatu davo, ounona vavo otave ke lihonga diva okudimina eenghonopangelo odo noutekuduliko wopahole oo tau di mudo.
Ombibeli oi na omauyelele mahapu e na sha neenghonopangelo moukwaneumbo. Membo lOmayeletumbulo, omulumenhu omunaendunge Salomo okwa yukifa elitulemo koukumwe wovadali ovatilikalunga oo ve na okukala ve na moipafi younona vavo, ta ti: “Omumwange, pwilikina outekuduliko waxo, ndele ino ekelashi elongo lanyoko.” (Omayeletumbulo 1:8) Ngee ovadali tava kala va hangana moipafi younona vavo notave shi ningi nondjele, ounona otava ka shiiva yo osho va teelelwa va ninge kovakulunhu vavo. Otashi dulika va kendabale okulongifa omudali umwe a kondjife mukwao opo va mone osho va hala, ndele eenghonopangelo dovadali da hangana odi li eameno lovanyasha.
Ombibeli otai yelifa kutya omushamane oku na oshinakuwanifwa shotete, hashonghalonawa yopamhepo younona ashike ndele noyomukainhu yo waye. Eshi otashi yelifwa shi li oukwamutwe. Mbela oukwamutwe ou na okulongifwa ngahelipi? Paulus okwa ulika kutya ngaashi ashike Kristus e li Omutwe weongalo osho yo omulumenhu omutwe womukainhu waye. Paulus okwa twikila ko ta ti: “Onye ovalumenhu, holeni ovakainhu veni ngaashi Kristus e hole eongalo [omuhombolwa waye wopamhepo], nokwe liyandja molwalo.” (Ovaefeso 5:25) Ngee omulumenhu ta shikula oshihopaenenwa shaJesus nokulongifa oukwamutwe monghedi yopahole, ote ke lilongela ‘okufimanekwa’ komukainhu waye. (Ovaefeso 5:33) Moukwaneumbo wa tya ngaha ounona otava ka mona ongushu yeenghonopangelo da yandjwa kuKalunga notashi va ladipike ve di dimine.—Ovaefeso 6:1-3.
Mbela ongahelipi ovadali ovo ve he na ookaume kopahombo, mwa kwatelwa ovo va kanifa ookaume kavo kopahombo mefyo, tava dulu okupondola moshinima eshi? Kutya nee otate ile omeme, otava dulu okuulikila ounona sha yukilila eenghonopangelo daJehova Kalunga naJesus Kristus. Jesus okwa popya alushe neenghonopangelo—odo daXe osho yo dOmishangwa da nwefwa mo.—Mateus 4:1-10; 7:29; Johannes 5:19, 30; 8:28.
Ombibeli otai yandje omafinamhango mahapu e na ongushu e na sha nomaupyakadi oo a taalelwa kounona. Mokulesha omafinamhango aa noku a longifa, omudali ota ka dula okuyandja outekuduliko wopahole notau kwafa kounona. (Genesis 6:22; Omayeletumbulo 13:20; Mateus 6:33; 1 Ovakorinto 15:33; Ovafilippi 4:8, 9) Ovadali otava dulu yo okulongifa oileshomwa ye likolelela kOmbibeli, ya tulwa po nelalakano oku va kwafela va deule ounona vavo va ude ko omauwa okufimaneka eenghonopangelo dOmishangwa.a
Eongalo lopaKriste neenghonopangelo
“Ou Omona wange omuholike, onde mu hokwa; mu udeni.” (Mateus 17:5) Eendjovo edi, da popiwa kuJehova Kalunga mwene, oda koleka Jesus e li umwe oo ha popi e na eenghonopangelo dopakalunga. Osho a popya osha shangwa momahokololo Omavangeli ane oo hatu dulu okutala kuo noupu.
Ofimbo ina londa keulu, Jesus okwa lombwela ovahongwa vaye ta ti: “Ame onda pewa eenghono adishe meulu nokombada yedu.” (Mateus 28:18) E li Omutwe weongalo laye, Jesus ina kaleka ashike eisho laye oupafi kombada yovashikuli voshikoti shaye ovavaekwa kombada yedu, ndele okudja petililo lomhepo iyapuki pOpentekoste 33 O.P., okwe va longifa ve li oupitilo wokupitila oshili, ve li “omupiya omudiinini nomunaendunge.” (Mateus 24:45-47; Oilonga 2:1-36) Oshike osho kwa li a ninga opo a wanife aishe ei a pameke eongalo lopaKriste? “Mokulonda kwaye kombada okwa . . . yandja eeshali [odo di li ovanhu, NW].” (Ovaefeso 4:8) ‘Eeshali edi di li ovanhu’ odo ovakulunhuongalo Ovakriste, ovo va nangekwa po komhepo iyapuki nova pewa eenghonopangelo va file oshisho eemhumbwe dopamhepo dovaitaveli vakwao.—Oilonga 20:28.
Omolwetomheno eli Paulus okwa yandja omayele ta ti: “Dimbulukweni ovakwatelikomesho veni ava ve mu udifila eendjovo daKalunga; taleni exulilo leengeda davo na shikuleni eitavelo lavo.” Molwaashi ovalumenhu ava ovadiinini otava shikula oshikoti shaJesus lelalela, doshili oshi li onghatu yopandunge okushikula eitavelo lavo. Opo nee Paulus okwa twikila ko ta ti: “Shikuleni ovakwatelikomesho veni, nye mu dulike kuvo [“twikileni okudimina epangelo lavo kombada yeni,” The Amplified Bible], osheshi ovo ohava pashukile eemwenyo deni ongaashi ovo tave ke di pulwa, opo ve shi ninge nehafo, hanokukema, osheshi osho itashi mu wapalele.”—Ovaheberi 13:7, 17.
Mbela oshike tashi ningwa po ngee elombwelo la tya ngaha tali dinwa? Oilyo imwe yeongalo lotete lopaKriste osho kwa li ya ninga noya ninga ovashunimonima. Himeneus naFiletus ovo ovalumenhu va tumbulwa ovo va pukifa eitavelo lavamwe neendjovo dongaho “tadi nyateke osho shiyapuki.” Limwe lomomahongo avo ola li kutya enyumuko ola ningwa nale, kutya nee olopamhepo ile oleli lopafaneko, onghee kape na vali enyumuko limwe tali ka ningwa monakwiiwa koshi yOuhamba waKalunga.—2 Timoteus 2:16-18, NW.
Ovanhu ovo va nangekwa po ve na eenghonopangelo ova kwafela okupongolola po oshinima eshi. Ovakulunhuongalo Ovakriste ova dula okuulika kutya etomhafano la tya ngaho ola puka molwaashi ove li ovakalelipo vaJesus Kristus, ova longifa eenghonopangelo dOmishangwa. (2 Timoteus 3:16, 17) Eshi osha faafana kunena meongalo lopaKriste, olo la hokololwa li li ngaashi “ongudi nekanghameno loshili.” (1 Timoteus 3:15) Kape na fiku omahongo a puka taa ka pitikwa a nyone po “oshihopaelelwa sheendjovo odo diwa” de tu tuvikililwa momapandja Ombibeli di li oshinima shiwa osho twe shi lineekelelwa.—2 Timoteus 1:13, 14.
Fimbo efimaneko lepangelo tali kana neendelelo mounyuni, tu li Ovakriste otwa dimina kutya ovapangeli va yeleka ova tulwa po moshiwana, moukwaneumbo nosho yo meongalo lopaKriste omolwouwa wetu. Okufimaneka epangelo okwa fimana omolwonghalo nawa yetu palutu, pamaliudo nosho yo pamhepo. Mokudimina nokufimaneka ovapangeli va tya ngaha va yandjwa kuKalunga, ohatu ka amenwa kovapangeli vanene—Jehova Kalunga naJesus Kristus—omolwouwa wetu waalushe.—Epsalme 119:165; Ovaheberi 12:9.
[Omashangelo opedu]
a Tala embo Questions Young People Ask—Answers That Work nosho yo The Secret of Family Happiness, a nyanyangidwa koWatchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Efano pepandja 4]
Photo by Josh Mathes, Collection of the Supreme Court of the United States
[Efano pepandja 5]
Ombibeli oi na omauyelele mahapu e na sha neenghonopangelo moukwaneumbo
[Efano pepandja 6]
Ovadali ovo ve he na ookaume kopahombo otava dulu okuulikila ounona sha yukilila eenghonopangelo daJehova Kalunga naJesus Kristus
[Efano pepandja 7]
Ovakriste ova dimina kutya ovapangeli va yeleka moukwaneumbo, meongalo lopaKriste nomoshiwana ova tulwa po omolwouwa wavo