Eduliko
Mbela oshilihongomwa sha fimana hashi lihongwa pefimbo lounona?
“OVADALI inava hala ounona hava dulika, ndele ova hala ounona ovo ve na omadiladilo avo vene.” Osho oshipalanyole shoshifokundaneki sha ti. Okahokololo ka tya ngaha oka kanghamena koidjemo yekonakono ya ningwa muNew Zealand, olo la ulika kutya “eepersenda 22 ashike daavo va nyamukula kutya ounona ove na okuhongwa eduliko meumbo.” Ekonakono ola ulika yo kutya ovadali kunena ova itavela kutya oshi li sha fimana okuhonga ounona oinima ngaashi eenghedi diwa, emanguluko nosho yo oshinakuwanifwa.
Mefimbo eli lovanhu ve na ko ashike nasha noinima yavo yopaumwene nove lihole vo vene, itashi kumwifa eshi ovanhu vahapu hava tale ko eduliko inava mana mo noinava hala okulihonga ounona. Ndelenee mbela eduliko pefimbo lounona oli na okutalika ko li li ashike oshinima osho shi na okweekelwashi ngaashi oshinima shikulu ile shonghuluyonale? Ile oli li ngoo mokati koilihongomwa ya fimana oyo ounona tava dulu oku i lihonga nokulimonena mo ouwa? Sha fimanenena, mbela Jehova Kalunga, Omutotipo welongekido loukwaneumbo oha tale ko ngahelipi okudulika kovakulunhu, nomauwa amwe ashike taa di meduliko la tya ngaha?—Oilonga 17:28; Ovaefeso 3:14, 15.
“Osho sha yuka”
Omuyapostoli Paulus okwa shangela eongalo lopaKriste muEfeso mefelemudo lotete ta ti: “Ounona nye, dulikeni kovakulunhu veni mOmwene, osheshi osho sha yuka.” (Ovaefeso 6:1) Hano, etomheno lotete lokudulika kwa tya ngaha olo kutya oli li metwokumwe nomufikamhango wopakalunga waasho shi li mondjila. Ngaashi Paulus e shi popya kutya, “osho sha yuka.”
Metwokumwe naashi, otwa didilika kutya Eendjovo daKalunga otadi hokolola outekuduliko wovadali u li pahole kutya ou li ngaashi oulenga muwa, oo “oshidingo sha wapala komutwe woye noulyenge va wapala kofingo yoye,” noli li ngaashi oshinima “osho sha wapalela mOmwene.” (Omayeletumbulo 1:8, 9; Ovakolossi 3:20) Mekondjifafano naasho, okuhadulika kovakulunhu otaku eta okuhahokiwa kuKalunga.—Ovaroma 1:30, 32.
“Opo u kale nelao”
Paulus okwa ulika natango ouwa mukwao weduliko eshi a shanga ta ti: “Fimaneka xo nanyoko—osho oshipango shotete shi neudaneko—opo u kale nelao nomwenyo mule kombada yedu.” (Ovaefeso 6:2, 3; Exodus 20:12) Omeenghedi dilipi okudulika kovakulunhu taku etele omunhu elao?
Shotete, mbela kashi fi shoshili kutya ovadali ove na ouwa omolwomido davo nosho yo molwoimoniwa? Nonande otashi dulika tava monika ve he shii shihapu kombinga yokombiuta ile oihongwa yonhumba oyo hai hongwa kofikola, vo ove shii shihapu kombinga yonghalamwenyo nosho yo okuungaunga nomaupyakadi onghalamwenyo. Mepingafano naasho, ovanyasha kave na omadiladilo e li pandjele oo taa monika eshi omunhu a kula. Hano, vo ove hole okweendelela okuninga omatokolo, oo luhapu haa etifwa komafininiko mai oomakula, nohave lietele oudjuu unene. Ombibeli otai popi paushili tai ti: “Oulai ngenge wa kanyatela momutima womona omumati.” Oshike tashi u kufa mo? “Outekushiti tau u taata mo.”—Omayeletumbulo 22:15.
Eduliko otali eta omauwa mahapu shi dulife ashike okuxwepopaleka ekwatafano pokati kokaana nomudali. Opo oulipamwe wovanhu u kale tau longo nawa nosho yo u na oshidjemo shiwa, ope na okukala elongelokumwe olo tali pula eduliko. Pashihopaenenwa, oshinima osho tashi eta ombili, oukumwe nelao mohombo osho okukala ho tonyoka, ponhele yokukala to pula shihapu nokukala u he na ko nasha nomaufemba nosho yo omaliudo avamwe. Meenhele doilonga, eduliko lovanailonga oli li oshiteelelwa mongeshefa keshe opo i pondole. Metwokumwe neemhango domapangelo nosho yo omaufomhango ao, eduliko itali mangulula ashike omunhu a ha handukilwe ndelenee otali eta yo eameno.—Ovaroma 13:1-7; Ovaefeso 5:21-25; 6:5-8.
Ovanyasha ovo ihava fimaneke epangelo luhapu ova ninga eendjale mokati koshiwana. Mepingafano naasho, oshilihongomwa sheduliko she lihongwa pefimbo lounona otashi dulu okweeta omauwa monghalamwenyo aishe yomunhu. Kashi na tuu ouwa okulihonga eduliko pefimbo lounona!
Ondjabi inene omolweduliko
Eduliko itali eta ashike ekwatafano lelao moukwaneumbo nosho yo omauwa haa kalelele monghalamwenyo aishe, ndelenee otali yandje yo ekanghameno oko taku dulu okutungilwa ekwatafano la fimana laaishe—pokati komunhu nosho yo nOmushiti waye. E li “Omushiti Munenenene” oo e li ‘ofifiya yomwenyo,’ Jehova Kalunga okwe lilongela shili eduliko alishe.—Omuudifi 12:1, NW; Epsalme 36:10.
MOmbibeli oshitya “okudulika” otashi holoka mo oikando i dule po 160 momautumbulilo e lili noku lili. Natango, ope na omauliko omafele eemhango, omalombwelo, oipango, eemhangela domatokolo nosho yo omaufomhango aKalunga, aishe ei otai pula eduliko. Katu na nande omalimbililo kutya Kalunga oha tale ko eduliko ngaashi oshiteelelwa shokuhafela okuhokiwa kuye. Heeno, eduliko oli li oshipumbiwa sha fimanenena omolwokutunga po ekwatafano naJehova. (1 Samuel 15:22) Mupya munene, eamo lomunhu lopaushitwe kali fi okudulika ndele olo okuhadulika. Ombibeli otai ti: “Omadiladilo omutima womunhu omaii kokudja kounona waye.” (Genesis 8:21) Onghee hano, oshilihongomwa sheduliko oshi na okulihongwa hamefimbo ashike lounona ndelenee omonghalamwenyo aishe. Oku shi ninga otaku eta ondjabi inene.
Dimbuluka kutya, ngaashi omuyapostoli Paulus e shi popya, oshipango shokudulika kovakulunhu otashi endele pamwe neudaneko li na eembinga di li mbali, sha hala kutya, “opo u kale nelao” nosho yo “nomwenyo mule kombada yedu.” Eshilipaleko leudaneko olo otali hangika mOmayeletumbulo 3:1, 2 oo taa ti: “Omumwange, ino dimbwa elongo lange, nomutima woye nau diinine oipango yange; osheshi lo otali ku hapupalifile omafiku nomido dokukalamwenyo nombili.” Ondjabi inene kwaavo tava dulika oyo ekwatafano lopaumwene naJehova paife nosho yo omwenyo waalushe mounyuni upe wombili.—Ehololo 21:3, 4.
[Efano pepandja 31]
Eduliko otali eta ekwatafano lelao moukwaneumbo, koilonga nosho yo naJehova