“Kapa li omunhu noshito, a popya ngaashi winya ta popi”
“Aveshe ove mu hepaulula nawa, ndele va kuminwa eendjovo
odo donghenda da dja mokanya kaye.”—LUKAS 4:22.
OVAPIYA ova dopa okuwanifa po oshinakuwanifwa shavo. Okwa li va tumwa va ka kwate Jesus Kristus, ndelenee ova aluka eenyala dongaho. Ovapristeri ovakulunhu nOvafarisai ova pula etomheno tava ti: “Oshike hano inamu mu eta oku?” Doshili, omolwashike mbela ovapiya inava kwata omulumenhu oo kwa li ite ke va kondjifa? Ovapiya ova hokolola tava ti: “Kapa li omunhu noshito, a popya ngaashi winya ta popi.” Okwa li va kuminwa ehongo laJesus nonghee hano kava li va itavela okukwata omulumenhu oo omunambili.a—Johannes 7:32, 45, 46.
1, 2. (a) Omolwashike ovapiya ovo va li va tumwa va ka kwate Jesus va aluka eenyala dongaho? (b) Oshike tashi ulike kutya ovapiya ovo havo aveke va li va kuminwa ehongo laJesus?
2 Ovapiya ovo havo aveke va li va kumwifwa kehongo laJesus. Ombibeli otai tu lombwele kutya ovanhu vahapu okwa li ve uya meengudu dinene opo ashike ve mu ude ta popi. Ovanhu vomoshilando shavo ova li va kuminwa “eendjovo odo donghenda da dja mokanya kaye.” (Lukas 4:22) Okwa popya okudja mowato neengudu dovanhu dinene da ongala pomunghulo wEfuta laGalilea shi dulife poshikando shimwe. (Markus 3:9; 4:1; Lukas 5:1-3) Pomhito imwe, “ongudu inene yovanhu” oya kala naye oule womafiku, nokuli nande kava li ve na eshi tava li.—Markus 8:1, 2.
3. Etomheno la fimana lilipi molwaashi Jesus a li omuhongi oo a denga mbada?
3 Oshike sha ninga Jesus a kale omuhongi a denga mbada? Ohole oyo ya li etomheno la fimana, ngaashi twa mona moitukulwa ivali yokukonakonwa oyo ya tetekela. Jesus okwa li e hole oshili oyo a honga nokwa li e hole ovanhu ovo a honga. Ndelenee Jesus okwa li yo e na eudeko likumwifa leenghedi dokuhonga. Moshitukulwa eshi shekonakono nosho yo ei tai shikula moshifo eshi, ohatu ka kundafana eenghedi dimwe dokuhonga tadi pondola odo a longifa nosho yo kutya ongahelipi hatu dulu oku di hopaenena.
Onghedi ya yela noi shii okuudiwa ko noupu
4, 5. (a) Omolwashike Jesus a longifa eendjovo odo da li di shii okuudiwa ko noupu mokuhonga kwaye, noshike shikonekwedi kombinga youshili oo kutya osho a ninga ngaho? (b) Ongahelipi Eudifo lokOmhunda li li oshihopaenenwa shonghedi i shii okuudiwa ko noupu omo Jesus a honga?
4 Inashi pumba kovanhu ovo va hongwa nawa okulongifa oitya oyo itai dulu okuudiwa ko kovapwilikini vavo. Ndelenee ngeenge osho hatu popi kashi uditiwe ko kuvamwe, ongahelipi tava dulu okumona ouwa meshiivo letu? E li omuhongi, Jesus ka li nande a popya osho itashi udiwa ko kuvamwe. Diladila ashike kutya okwa li e na oitya ihapu oyo a li ta dulu okulongifa. Ndele nande okwa li e na eshiivo lihapu, okwe lipula novapwilikini vaye, ndelenee ha naye mwene. Okwa li e shi shii kutya vahapu vomuvo ova li “ovanhu vongaho, inava longwa.” (Oilonga 4:13) Opo a hange omitima davo, okwa longifa eendjovo odo ovanhu va tya ngaho va li tava dulu oku di uda ko. Eendjovo otashi dulika da li di shii okuudiwa ko noupu, ndelenee oshili oyo a honga okwa li yomoule.
5 Pashihopaenenwa, tala kEudifo lokOmhunda olo la shangwa muMateus 5:3–7:27. Otashi dulika kwa li sha kufa Jesus ominute ashike 20 okuyandja eudifo olo. Ndelenee omahongo alo omoule notaa yelifa oinima ya fimana i na sha noinima ngaashi oluhaelo, eteyohombo nosho yo ohole yokuhola omaliko. (Mateus 5:27-32; 6:19-34) Kae fi nande omayelifilo a kitakana. Doshili, kamu na nokuli oitya oyo itai dulu okuudiwa ko noupu kounona! Onghee hano, kashi kumwifa kutya eshi a mana, eengudu dovanhu—tashi dulika mwa kwatelwa ovanamapya, ovafita voimuna nosho yo ovayuli veeshi vahapu—oda li da “kuminwa elongo laye.”—Mateus 7:28.
6. Yandja oshihopaenenwa shanghee Jesus a popya eendjovo odo da li di shii okuudiwa ko noupu ndele oda li tadi ti sha neenghono.
6 Mokulongifa luhapu omatumbulo a yela noku li pauxupi, Jesus okwa popya eendjovo odo da li di shii okuudiwa ko noupu ndelenee oda li tadi ti sha neenghono. Kungaha okwa findila mo etumwalaka laye momadiladilo nomomitima dovapwilikini vaye. Didilika oihopaenenwa imwe: “Kaku na ou ta dulu okukalela oovene vavali; [itamu] dulu okukalela Kalunga nemona.” “Inamu tokola, opo mu ha tokolwe.” “Otamu va koneke koiimati yavo.” “Ava va pama, ihava pumbwa omuveluli, ndelenee ovanaudu ovo tuu aveke.” “Aveshe ava tava kwata keongamukonda, otava fi keongamukonda.” “Eshi shomukesari, shi peni omukesari, naasho shaKalunga, shi peni Kalunga.” “Okuyandja oku nelao komesho yokutambula.”b (Mateus 6:24; 7:1, 20; 9:12; 26:52; Markus 12:17; Oilonga 20:35) Fiyo onena eli, omido hanga 2 000 konima eshi Jesus a popya eendjovo odo, eendjovo di na eenghono da tya ngaho otadi dimbulukiwa noupu.
Elongifo lomapulo
7. Omolwashike Jesus a pula omapulo?
7 Jesus okwa longifa omapulo monghedi ikonekwedi. Naashi okwe shi ninga luhapu nonande okwa li tashi dulu okukufa ashike okafimbo kanini okulombwela ovapwilikini vaye oshitwa shonhumba. Omolwashike nee a pula omapulo? Peemhito dimwe, okwa pula omapulo omoule opo a nyaneke pomutenya omalinyengotomheno ovapataneki vaye, nomokuninga ngaho okwe va mwenifa. (Mateus 12:24-30; 21:23-27; 22:41-46) Ndelenee peemhito dihapu, Jesus okwa longifa efimbo okupula omapulo opo a honge omaushili, opo e linyengife ovapwilikini vaye va dule okupopya osho shi li momitima davo nosho yo opo a pendule nokudeula okudiladila kwovahongwa vaye. Natu konakone oihopaenenwa ivali, oyo aishe ya kwatela mo omuyapostoli Petrus.
8, 9. Ongahelipi Jesus a longifa omapulo opo a kwafele Petrus e uye pexulifodiladilo li li mondjila moshinima shi na sha noifendela yotembeli?
8 Tete, dimbuluka omhito imwe eshi ovafendelifi va pula Petrus ngeenge Jesus okwa li ha futu oifendela yotembeli.c Petrus, oo omafimbo amwe ha endelele unene, okwa nyamukula ta ti: “Oha futu.” Ndelenee konima yokafimbo kanini, Jesus okwa tomhafana naye ta ti: “Oto ti ngahelipi, Simon? Eehamba dokombada yedu otadi pula kulyelye ofuto yokeengaba noifuta? Okovana ile kovanailongo? Ndele oye eshi a tya: Okovanailongo, Jesus ta ti kuye: Hano ovana ihava futu sha.” (Mateus 17:24-27) Oshitwa osho Jesus a li ta yelifa okupitila momapulo oo okwa li shi na okukala sha yelela Petrus. Omolwashike?
9 Mefimbo laJesus, oilyo yomaukwaneumbo eehamba kaya li hai futu oifendela. Onghee hano, e li Omona ewifa lOhamba yomeulu oyo hai longelwa motembeli, Jesus ka li e na okukala e na oshinakuwanifwa shokufuta oifendela. Didilika kutya ponhele ashike yokulombwela Petrus enyamukulo olo li li mondjila, Jesus okwe mu kwafela noukeka nosho yo nengungumano mokulongifa omapulo opo Petrus e uye pexulifodiladilo li li mondjila—nosho yo pamwe opo a mone omhumbwe yokudiladila nawa fimbo i na popya.
10, 11. Jesus okwe linyenga ngahelipi eshi Petrus a teta ko okutwi kwomulumenhu umwe moufiku wOpaasa yomo 33 O.P., naashi otashi ulike ngahelipi kutya Jesus okwa li a shiiva kutya okupula omapulo oshinima shi na oshilonga?
10 Oshihopaenenwa oshitivali osha kwatela mo oshiningwanima osho sha ningwa oufiku wOpaasa yomo 33 O.P. eshi ongudu yovahangakeni ye uya okukwata Jesus. Ovahongwa ova pula Jesus ngeenge kave na okulwa opo ve mu amene. (Lukas 22:49) Noina teelela enyamukulo, Petrus okwa teta ko okutwi kwomulumenhu umwe neongamukonda (nonande otashi dulika Petrus a li a hala okuyahameka sha kwata moiti). Petrus okwa katuka monghedi tai tu omhinge nehalo lomwene waye, shaashi Jesus okwa li e lilongekida filufilu okuliyandja a kwatwe. Jesus okwe linyenga ngahelipi? Nelidiiniko laalushe, okwa pula Petrus omapulo atatu ta ti: “Eholo eli Tate [a] pa nge, inandi li nwa mbela?” “Ou shii, nghi dulu okwiindila Tate, a tumine nge paife ovaengeli ve dule eengudu da kula omulongo nambali[?] Ndele omishangwa otadi wanifwa ngahelipi ngeno, odo tadi ti, oshi nokuningwa ngaha?”—Johannes 18:11; Mateus 26:52-54, yelekanifa OB-1986.
11 Diladila oule wokafimbo kanini kehokololo olo. Jesus oo a li a dingililwa kongudu yovahangakeni va handuka okwa li e shi shii kutya efyo laye ola li popepi nosho yo kutya eyukipalifo ledina laXe nexupifo lovanhu aveshe oya li komapepe aye. Ndele nande ongaho, okwa longifa efimbo olo tuu olo opo a findile momadiladilo aPetrus omaushili a fimana okupitila momapulo. Inashi yela nawa mbela kutya Jesus okwa li a shiiva kutya okupula omapulo oshinima shi na oshilonga?
Omanenepeko a twa
12, 13. (a) Omanenepeko oshike? (b) Ongahelipi Jesus a longifa omanenepeko opo a divilike oulai wokutokola vakwetu omolwomanyono avo manini?
12 Moukalele waye, Jesus okwa longifa luhapu onghedi imwe vali yokuhonga i na omupondo—omanenepeko. Oyo oyo onghedi yowina yokunenenepeka oinima nelalakano lokudivilika. Mokulongifa omanenepeko, Jesus okwa etifa omafaneko opamadiladilo oo kwa li madjuu okudimbuwa. Natu konakone oihopaenenwa inini yomuo.
13 MEudifo lokOmhunda, eshi Jesus a li ta divilike kutya inashi pumbiwa ‘okutokola’ vamwe, okwa ti: “Ndele ongahelipi hano wa tala okambodi ke li meisho lomukweni, ndele endangalati li li meisho loye mwene, ku li wete?” (Mateus 7:1-3) Mbela oto dulu okufaneka oshinima osho momadiladilo oye? Omunhu oo e hole okukembaula ota pula opo a kufe okambodi kongaho “meisho” lamukwao. Omukembauli okwa hala okutya mukwao ke wete oinima nawanawa opo a dule okuninga etokolo la yuka. Ndelenee okudula okutokola kwomukembauli okwa imbwa ‘kendangalati’—oshiti osho tashi dulu okulongifwa mokuyambidida onduda. Kashi fi tuu onghedi yokuhadimbuwa yokudivilika nghee sha nyika oulai okutokola vakwetu molwomanyono manini omanga fye tu na omanyono makula!
14. Omolwashike eendjovo daJesus di na sha nokudinda mo omwe nokupona ongamelo da li enenepeko li na shili eenghono?
14 Pomhito vali imwe, Jesus okwa ula Ovafarisai kutya vo ‘ovakwatiketi ovapofi, ovo hava dindi mo omwe ndele ongamelo otava pona.’ (Mateus 23:24) Olo ola li enenepeko li na eenghono shili. Omolwashike? Ekondjifafano pokati komwe inini nongamelo oyo ya li shimwe shomoinamwenyo ya kula oyo ya shiivika kovapwilikini vaJesus, okwa li likumwifi. Okwa tengenekwa kutya ondjudo yongamelo youpokati oi fike pondjudo yeemwe di li omamiliyona 70. Natango, Jesus okwa li a shiiva kutya Ovafarisai okwa li hava dindi omaviinyu noshidindifo shoshilapi. Ovadengeli kongudi shi na sha nomhango ovo osho va ninga ngaho opo va henuke okupona omwe va ha kale va nyata. Ndelenee monghedi yopafaneko ova pona ongamelo hamudilu oyo nayo kwa li ya nyata. (Leviticus 11:4, 21-24) Oshitwa shaJesus okwa li sha yela. Ovafarisai ova dulika noukeka koiteelelwa inini yOmhango, ndelenee ova henuka oinenenima—“ouyuki nefilonghenda noudiinini.” (Mateus 23:23) Jesus ina nyaneka tuu pomutenya oukwatya wavo woshili!
15. Oilihongomwa imwe ilipi Jesus a honga okupitila mokulongifa omanenepeko?
15 Momukokomoko woukalele waye, Jesus okwa longifa luhapu omanenepeko. Natu tale koihopaenenwa imwe. “[Eitavelo] li fike pombuto [inini] yoshinapi” otali dulu okulinyengifa omhunda—Jesus ka li ta dulu okumona vali onghedi imwe tai pondola yokudivilika kutya nokuli neitavelo linini otali dulu okupondola shihapu. (Mateus 17:20) Ongamelo ya kula tai kondjifa okupitila meyulu longwiya yokuhondja—kali fi tuu efaneko la wapala okuulika oudjuu oo wa taalela oshipuna osho tashi kendabala okulongela Kalunga omanga pefimbo opo tuu opo tashi kanyatele konghalamwenyo yokuhola omaliko! (Mateus 19:24) Mbela ino kumwifwa konghedi yokupopya ya twa yaJesus nosho yo kounghulungu waye wokuyelifa nawa oitwa okupitila moitya inini?
Okutomhafana ku he fi okupatanekwa
16. Omonghedi ilipi Jesus a longifa alushe oukwatya waye wopamadiladilo wa denga mbada?
16 Molwomadiladilo aye a wanenena, Jesus okwa li onghulungu mokutomhafana pandunge. Ndele nande ongaho, ina longifa nai ounghulungu oo. Mokuhonga kwaye, okwa longifa alushe oukwatya waye wopamadiladilo wa denga mbada okuxumifa komesho oshili. Pomafimbo amwe, okwa tomhafana monghedi i na eenghono opo a tomhe omalundilo ovapataneki vaye vopamalongelokalunga. Peemhito dihapu, okwa tomhafana pandunge opo a honge ovahongwa vaye oilihongomwa ya fimana. Natu konakone ounghulungu waJesus wa denga mbada wokutomhafana pandunge.
17, 18. Okutomhafana ku na eenghono kulipi Jesus a tomha nako Ovafarisai opo a mweneke omalundilo avo?
17 Diladila komhito imwe eshi Jesus a velula omulumenhu oo a li e na ondemoni nokwa li omupofi nomufitandaka. Eshi Ovafarisai ve shi uda, ova ti: “Eendemoni ote di tefa mo Belsebul [Satana] aeke, omukulunhu weendemoni.” Didilika kutya Ovafarisai okwa li va dimina kutya eenghono di dule odo dopanhu okwa li da pumbiwa opo ku tewe mo eendemoni daSatana. Ndelenee, opo va ningife ovanhu va ha itavele muJesus, ova ti kutya eenghono daye oda dja kuSatana. Okuulika kutya inava diladila nawa shi na sha netomhafano lavo opo va hange exulifodiladilo li li pandunge, Jesus okwa nyamukula ta ti: “Okeshe tuu oshilongo tashi litwile ondubo musho vene, otashi teka po, nongaashi kaku noshilando ile eumbo tali litwile ondubo mulo vene tali kala po. Ndele ngenge Satana ta te mo Satana omukwao, hano oye okwe litwila ondubo muye mwene, oshilongo shaye otashi kala po ngahelipi?” (Mateus 12:22-26) Doshili, Jesus okwa li ta ti: ‘Ngeenge ame omukalelipo waSatana ngaashi tamu ti, handi teya po oilonga yaSatana, hano Satana okwe litanaukila po nota ka teka po diva.’ Kasha li mbela okutomhafana ku na eenghono?
18 Opo nee Jesus okwa tomhafana natango shi na sha noshinima osho. Okwa li e shi shii kutya oilyo imwe yOvafarisai okwa li hai te mo eendemoni. Onghee hano, okwa pula epulo lipu ndele ola kwata moiti, ta ti: “Ngenge Ame [ohandi] te mo eendemoni naBelsebul, ovana [ile ovahongwa] veni hano otave di te mo nalyelye?” (Mateus 12:27) Etomhafano laJesus lo venevene ola hala okutya: ‘Ngeenge oshoshili kutya ame ohandi te mo eendemoni keenghono daSatana, hano ovahongwa veni navo ohava longo neenghono odo tuu odo.’ Mbela Ovafarisai okwa li tava dulu okutya shike? Itava ka itavela nande kutya ovahongwa vavo otava longo koshi yeenghono daSatana. Okupitila mokutomhafana ku he fi okupatanekwa, Jesus okwa nyaneka pomutenya kutya omapopyo avo oku mu lundila okwa li a nyika oulai.
19, 20. (a) Omonghedi iwa ilipi Jesus a tomhafana? (b) Ongahelipi Jesus a longifa onghedi yokutomhafana yokutya ‘unene tuu,’ eshi a li ta nyamukula ovahongwa vaye shi na sha nepulo lavo e va honge okwiilikana?
19 Kakele kokutomhafana opo a mweneke ovapataneki vaye, Jesus okwa tomhafana yo pandunge opo a honge omaushili kombinga yaJehova taa tu omukumo notaa hafifa omutima. Oikando ihapu okwa longifa onghedi yokutomhafana oyo tashi dulika i ifanwe ‘unene tuu,’ nokwe i longifa opo a kwafele ovapwilikini vaye va xume komesho okudja koshili oyo ve shii nale nova kale va pama lela meitavelo. Natu konakone ashike oihopaenenwa ivali.
20 Eshi a li ta nyamukula epulo lovahongwa vaye shi na sha noku va honga okwiilikana, Jesus okwe va hokololela efaneko lomulumenhu oo ‘omolwoudiinini waye wokwiindila’ xuuninwa a tomha kaume kaye oo a li ina hala e mu pe osho a li ta indile. Jesus okwa hokolola yo ehalo lovadali ‘okupa ovana vavo oipewa iwa.’ Opo nee okwa xulifa ta ti: ‘Hano nye ovai ngeenge omu shii okupa ovana veni oipewa iwa, unene tuu xo yeni yomeulu ota yandje omhepo iyapuki kuava tave mu indile.’ (Lukas 11:1-13, yelekanifa OB-1986.) Oshitwa osho Jesus a yelifa inashi kanghamena kefaafanifo ndelenee okekondjifafano. Ngeenge kaume oo a li ina hala xuuninwa okwa ka tomwa a wanife po eemhumbwe domushiinda shaye, nongeenge ovadali vopanhu inava wanenena ohava file oshisho ovana, ongahelipi unene tuu Tate yetu womeulu omunahole ta yandje omhepo iyapuki kovapiya vaye ovadiinini ovo tave uya kuye nelininipiko meilikano!
21, 22. (a) Onghedi yokutomhafana ilipi Jesus a longifa eshi a yandja omayele e na sha nokuungaunga noisho i na sha noinima yopamaliko? (b) Konima yokweendulula eenghedi dokuhonga daJesus dimwe po, ohatu uya pexulifodiladilo lilipi?
21 Jesus okwa longifa onghedi yokutomhafana ya faafana eshi a yandja omayele e na sha nokuungaunga noisho i na sha noinima yopamaliko. Okwa ti: ‘Taleni omakola, oo ihaa kunu ndele ihaa teya, ngaashi e he nelimba lokutuvikila oinima, ile okaanda, ndele Kalunga te a palula, ndele nye [kamu dule tuu unene eedila, NW]? Taleni nokudidilika eenhemo domado nhumbi hadi kulu, ndele itadi hodile ndele itadi tungu oshiyata. . . . Hano Kalunga ngenge ta djaleke ngaha omwiidi womoixwa wa mena nena nomongula tau ekelwa mediko, unene komesho yado ote mu djaleke, nye ovaneitavelo linini.’ (Lukas 12:24, 27, 28) Heeno, ngeenge Jehova oha file oshisho eedila nosho yo eenhemo, ita file oshisho unene tuu ovapiya vaye! Okutomhafana ku li panghenda kwa tya ngaho ndele oku na eenghono osha yela kutya okwa kuma omitima dovapwilikini vaJesus.
22 Konima yokweendulula eenghedi dokuhonga daJesus dimwe po, ohatu dulu okuuya pexulifodiladilo kutya ovapiya venya va dopa oku mu kwata kava li tava popi tava wedele eshi va ti: “Kapa li omunhu noshito, a popya ngaashi winya ta popi.” Ndelenee onghedi yokuhonga oyo tashi dulika Jesus a shiivikila nawa oyoyo yokulongifa omafaneko ile omayele. Omolwashike a longifa onghedi oyo? Noshike sha ningifa omafaneko aye a pondole? Omapulo aa otaa ka kundafanwa moshitukulwa tashi landula.
[Omashangelo opedu]
a Ovapiya ovo otashi dulika va li ovakalelipo vOsanhedrin nova li koshi yeenghonopangelo dovapristeri ovakulunhu.
b Oshitukulwa shaxuuninwa, osho tashi hangika mOilonga 20:35, osha tofwa mo ashike komuyapostoli Paulus, nonande eityo leendjovo odo otali hangika mOmavangeli. Paulus otashi dulika a uda eendjovo odo okudja mokanya (kashiimba komuhongwa oo e di uda okudja kuJesus ile otashi dulika e di uda okudja komunyumunwa Jesus) ile okupitila mehololo olo a pewa kuKalunga.—Oilonga 22:6-15; 1 Ovakorinto 15:6, 8.
c Ovajuda okwa li va teelelwa va fute oifendela yotembeli yokomudo yoidrakma ivali (ondjabi yomafiku avali lwaapo). Oifendela oyo okwa li hai longifwa okukaleka po otembeli, oilonga oyo hai longwa muyo nosho yo omayambo akeshe efiku oo haa yambwa omolwoshiwana.
[Efano pepandja 18]
Ovafarisai ova ‘dinda mo omwe ndele ova pona ongamelo’
[Efano pepandja 21]
Oto dimbuluka?
• Oihopaenenwa ilipi tai ulike kutya Jesus okwa honga monghedi ya yela noi shii okuudiwa ko noupu?
• Omolwashike Jesus a longifa omapulo mokuhonga kwaye?
• Omanenepeko oshike, nongahelipi Jesus a longifa onghedi oyo yokuhonga?
• Ongahelipi Jesus a tomhafana pandunge opo a honge ovahongwa vaye omaushili kombinga yaJehova taa hafifa omutima?