‘Kala wa pama nokunyatipala!’
“Kaleni [mwa nyatipala, NW], Ame onda finda ounyuni.”—JOHANNES 16:33.
1. Moku shi talela mwaasho Ovaisrael kwa li tava ka shakeneka muKanaan, ova li va pewa etwomukumo lilipi?
ESHI Ovaisrael va li pokutauluka omulonga waJordan okuya mEdu lEudaneko, Moses okwe va lombwela ta ti: “Kala wa pama nokunyatipala. Ino tila. Ino va haluka. Osheshi Omwene Kalunga koye ta ende pamwe naave.” Opo nee Moses okwa ifana Josua oo kwa li a hoololwa a twale Ovaisrael muKanaan noku mu lombwela paumwene omayele oo tuu oo a kale a nyatipala. (Deuteronomion 31:6, 7) Konima yefimbo, Jehova ye mwene okwa ladipika Josua, ta ti: “Kala wa pama. Kala wa nyatipala. . . . Kala ashike wa pama nokunyatipala.” (Josua 1:6, 7, 9) Eendjovo odo oda li pefimbo. Ovaisrael ova li va pumbwa okukala va nyatipala opo va dule okushakeneka ovatondi ovanaenghono ovo va li kombinga ikwao yaJordan.
2. Otu li monghalo ya tya ngahelipi kunena, noshike twa pumbwa?
2 Kunena, Ovakriste vashili ove li pokutaulukila mounyuni mupe wa udanekwa, ndele ngaashi Josua, ova pumbwa okukala va nyatipala. (2 Petrus 3:13; Ehololo 7:14) Ashike onghalo yetu oya yooloka ko kwaayo yaJosua. Josua okwa lwa nomaongamukonda nomaonga. Fye ohatu lu oita yopamhepo noihatu longifa oilwifo yo venevene. (Jesaja 2:2-4; Ovaefeso 6:11-17) Natango, Josua okwa li e na okulwa oita ihapu ya kwata moiti nokuli nokonima yokuya mEdu lEudaneko. Ndele fye ohatu lu paife oita ya kwata moiti unene—fimbo inatu ya mounyuni mupe. Natu kundafaneni eenghalo dimwe odo tadi tu pula tu kale twa nyatipala.
Omolwashike tu na okukondja?
3. Ombibeli otai holola shike shi na sha nomupataneki wetu munene?
3 Omuyapostoli Johannes okwa shanga ta ti: “Ofye otu shi shii, ofye ovomuKalunga, nounyuni aushe ou li mepangelo lomunawii.” (1 Johannes 5:19) Eendjovo odo otadi ulike etomheno la fimana kutya omolwashike Ovakriste ve na okukondja opo va kaleke po eitavelo lavo. Ngeenge Omukriste ta kanyatele oudiinini waye, oshi li efindano lonhumba okufinda Satana Ondiaboli. Onghee hano, Satana ota katuka ngaashi “onghoshi hai kumbu” ta kendabala okutilifa nokuxwaka po Ovakriste ovadiinini. (1 Petrus 5:8) Doshili, ota lwifa Ovakriste ovavaekwa nosho yo oovakwao. (Ehololo 12:17) Moita oyo, ota longifa ovanhu ovo ve shi shii ile ve he shi shii opo va wanife omalalakano aye. Otashi pula onyati opo tu fikame twa pama mokulwifa Satana nosho yo ovakalelipo vaye aveshe.
4. Jesus okwa yandja elondwelo lilipi, ndele Ovakriste vashili ova ulika oukwatya ulipi?
4 Molwaashi Jesus okwa li e shi shii kutya Satana nosho yo ovakalelipo vaye otava ka kondjifa onghundana iwa neenghono, Jesus okwa londwela ovashikuli vaye ta ti: “Tave mu yandje okuhepekwa, ndee tave mu dipaa, nde tamu tondelwa edina lange koiwana aishe.” (Mateus 24:9) Eendjovo odo oda li da wanifwa mefelemudo lotete notadi wanifwa kunena. Doshili, omahepeko oo Eendombwedi daJehova dimwe dokunena da shakeneka okwa li madjuu ngaashi naanaa makwao mondjokonona aishe. Ndelenee Ovakriste vashili ohava kala va nyatipala eshi tava shakeneke omafininiko oo. Ove shi shii kutya “okutila omunhu taku tele omwiyo,” noinava hala okukwatwa komwiyo.—Omayeletumbulo 29:25.
5, 6. (a) Eenghalo dilipi tadi pula okukala twa nyatipala? (b) Ovakriste ovadiinini ohave linyenge ngahelipi ngeenge onyati yavo tai yelekwa?
5 Ope na natango omashongo amwe kakele komahepeko oo taa pula okukala twa nyatipala. Kovaudifi vamwe, okupopya novaendanandjila kombinga yonghundana iwa oshi li eshongo. Onyati younona vofikola vamwe ohai yelekwa ngeenge tava lombwelwa va imbe eimbilo lopashiwana ile va ninge eano lokufimaneka oshilongo ile epandela. Molwaashi okuninga ngaho paushili oku li euliko lopalongelokalunga, ounona Ovakriste ova tokola toko nouladi va katuke monghedi oyo tai hafifa Kalunga nonghatu yavo iwa oya kala nokuhafifa omutima.
6 Otwa pumbwa yo okukala twa nyatipala ngeenge ovapataneki tava nwefa mo oikundaneki i tandavelife omahokololo mai kombinga yovapiya vaKalunga ile ngeenge tava kendabala okungabeka elongelokalunga lashili mokweetifa “oixuna mokupengifa omhango.” (Epsalme 94:20) Pashihopaenenwa, otu na okukala tu udite ngahelipi ngeenge oshifokundaneki, oradio ile oTV tai kundaneke omauyelele a pilikwa ile oipupulu filufilu shi na sha nEendombwedi daJehova? Mbela otu na okukala twa kumwa? Hasho. Otwa teelela oinima ya tya ngaho. (Epsalme 109:2) Noinatu kumwa ngeenge vamwe tava itavele oipupulu nosho yo omauyelele oo a pilikwa oo a shiivifwa, molwaashi “omushima ta itavele ondjovo keshe.” (Omayeletumbulo 14:15) Natango, Ovakriste ovadiinini ihava tambula ko ashike epopyo keshe olo la popiwa shi na sha novamwaxe, noihava pitike nande omahokololo oipupulu e va ningife va ha kale pokwoongala kwopaKriste, va ha kufe ombinga iyadi moukalele womomapya ile va nghundipale meitavelo. Mepingafano naasho, ohave “liholola [ve li] ovayakuli vaKalunga . . . omokufimanekwa nomokudinwa, omokupopilwa mouwa nomowii, ngaashi ovapukifi [pakupopya kwovapataneki] nande fye [paushili] ovanashili.”—2 Ovakorinto 6:4, 8.
7. Omapulololelo elipi hatu dulu okulipula?
7 Paulus okwa shangela Timoteus ta ti: “Kalunga ine tu pa omhepo youmbada, ndelenee oyeenghono . . . Hano ino fya ohoni okuhepaulula Omwene wetu.” (2 Timoteus 1:7, 8; Markus 8:38) Molwaashi otwa lesha eendjovo odo, ohatu dulu okulipula kutya: ‘Mbela onda fya ohoni eitavelo lange, ile onda nyatipala? Konhele oko hai longo (ile kofikola oko handi i), mbela ohandi lombwele ovo va dingilila nge kutya ame Ondombwedi yaJehova, ile ohandi kendabala okuholeka oushili oo? Mbela onda fya ohoni okukala nda yooloka ko kuvamwe, ile ondi udite etumba okukala nda yooloka ko omolwekwatafano lange naJehova?’ Ngeenge ope na oo e na oumbada shi na sha nokuudifa onghundana iwa ile okukala pamufika oo inau pandika kuvahapu, na dimbuluke omayele aJehova oo a pa Josua ta ti: “Kala wa pama. Kala wa nyatipala.” Inatu dimbwa nande kutya hataleko lovanailonga vakwetu ile lovanafikola vakwetu la fimana ndelenee etaleko laJehova naJesus Kristus.—Ovagalati 1:10.
Nghee hatu dulu okukala twa nyatipala
8, 9. (a) Pomhito imwe, ongahelipi onyati yOvakriste votete ya yelekwa? (b) Petrus naJohannes ove linyenga ngahelipi eshi va tilifwa, noshike vo nosho yo ovamwaxe va mona?
8 Ongahelipi hatu dulu okukala twa nyatipala monghedi oyo tai tu dulifa tu kanyatele oudiinini pomafimbo aa madjuu? Ongahelipi Ovakriste votete va li va nyatipala? Diladila kwaasho sha ningwa po eshi ovapristeri ovakulunhu nosho yo ovakulunhu muJerusalem va lombwela Petrus naJohannes va efe po okuudifa medina laJesus. Ovahongwa ova anya okweefa oku shi ninga nokwa li va tilifwa nopo nee ova efuwa. Konima yaasho, ova hangana vali novamwaxe ndele tava ilikana pamwe, tava ti: “Omwene, tala, nhumbi tava popi nomaaneko, Ove u pe ovapiya voye okupopya nouladi aushe eendjovo doye.” (Oilonga 4:13-29) Mokunyamukula, Jehova okwe va pameka nomhepo iyapuki, ngaashi ovawiliki Ovajuda konima va hokolola kutya, ovahongwa ova ‘yadifa Jerusalem’ nehongo lavo.—Oilonga 5:28.
9 Natu konakone osho sha ningwa pomhito oyo. Eshi ovahongwa va li va tanhwa kovawiliki Ovajuda, kava li va diladila okuliyandja molwomafininiko. Ponhele yaasho, ovahongwa ova ilikana opo va kale va nyatipala nokutwikila okuudifa. Opo nee ova katuka metwokumwe neilikano lavo, na Jehova okwe va pameka nomhepo yaye. Oshimoniwa shavo otashi ulike kutya osho Paulus a shanga omido donhumba konima yefimbo monghalo ya yooloka ohashi ningilwa Ovakriste ngeenge tava hepekwa. Paulus okwa ti: “Aishe ohandi i dulu [omolwaau, NW] ta pameke nge.”—Ovafilippi 4:13.
10. Ongahelipi oshimoniwa shaJeremia tashi kwafele ovo vambada paushitwe?
10 Ndele ongahelipi ngeenge omunhu omumbada paushitwe? Mbela ota dulu ngoo okulongela Jehova nouladi nonande ope na omapataneko? Ota dulu! Dimbuluka elinyengo laJeremia eshi Jehova e mu nangeka po e li omuprofeti. Omulumenhu oo omunyasha okwa ti: “Aame omunyasha.” Osha yela kutya okwa li e udite ina wana. Ndele nande ongaho, Jehova okwe mu ladipika neendjovo edi ta ti: “Ino tya: Aame omunyasha, osheshi keshe apa handi ku tumu ou nokuya ko, nakeshe eshi handi shi ku lombwele ou noku shi popya. Ino va tila, osheshi Ame ondi li pamwe naave ndele handi ku xupifa.” (Jeremia 1:6-10) Jeremia okwa li e na elineekelo muJehova, nomolwaasho kekwafo laJehova okwa pondola oumbada waye nokwa ninga ondombwedi ya nyatipala ikonekwedi muIsrael.
11. Oshike tashi kwafele Ovakriste kunena va kale ngaashi Jeremia?
11 Ovakriste ovavaekwa kunena ova pewa oshilonga sha fa shaJeremia, nomolweyambidido ‘longudu inene’ ‘yeedi dimwe,’ otava twikile okuudifa omalalakano aJehova, nokuli nonande ope na okuhenakonasha, omasheko nosho yo omahepeko. (Ehololo 7:9; Johannes 10:16, OB-1954) Ohava tuwa omukumo keendjovo daJehova odo a lombwela Jeremia, tadi ti: ‘Ino tila.’ Ihava dimbwa nande kutya ova pewa oshilonga kuKalunga notava udifa etumwalaka laye.—2 Ovakorinto 2:17.
Oihopaenenwa yokukala nonyati i shii okuhopaenenwa
12. Oshihopaenenwa sha denga mbada shokukala nonyati shilipi Jesus a tula po, nongahelipi a ladipika ovashikuli vaye?
12 Ohatu dulu okukwafelwa meenghendabala detu dokunyatipala unene ngeenge ohatu dilonga shi na sha noihopaenenwa yavamwe ovo ngaashi Jeremia, va katuka nonyati. (Epsalme 77:13) Pashihopaenenwa, ngeenge hatu konakona oukalele waJesus, ohatu kuminwa ouladi waye eshi kwa li a yelekwa kuSatana naashi a shakeneka omapataneko a mana mo ovawiliki Ovajuda. (Lukas 4:1-13; 20:19-47) Keenghono daJehova, Jesus ka li ha tengauka, nokafimbo kaxupi fimbo ina fya, okwa lombwela ovahongwa vaye ta ti: “Mounyuni omu li mo mu noudjuu, ndelenee kaleni [mwa nyatipala, NW], Ame onda finda ounyuni.” (Johannes 16:33; 17:16) Ngeenge ovahongwa vaJesus ova shikula oshihopaenenwa shaye, navo okwa li tava ka finda ounyuni. (1 Johannes 2:6; Ehololo 2:7, 11, 17, 26) Ndelenee ova li va pumbwa okukala va “nyatipala.”
13. Etwomukumo lilipi Paulus a yandja kOvafilippi?
13 Omido donhumba konima yefyo laJesus, Paulus naSilas ova li va tulwa modolongo muFilippi. Konima yefimbo, Paulus okwa ladipika eongalo lOvafilippi, li twikile okukala ‘li li momhepo imwe, momukoo umwe mokukondjela eitavelo levangeli, li ha mbadapalifwe kovanandubo nande omoshinima shimwe.’ Opo e va pameke mwaasho, Paulus okwa ti: “Eshi [Ovakriste tava hepekwa] osho edidiliko lekano [lovahepeki], ndelenee kunye olexupifo, edidiliko la dja kuKalunga. Osheshi onye omwa pewa hakwiitavela akuke Kristus, ndelenee oku mu hepekelwa yo.”—Ovafilippi 1:27-29.
14. Ongahelipi ouladi waPaulus wa nwefa mo ovamwaxe muRoma?
14 Eshi Paulus a shangela keongalo muFilippi, okwa li e li vali modolongo, pefimbo olo muRoma. Ndele nande ongaho, okwa twikila okuudifila vamwe nouladi. Oshidjemo osha li shike? Okwa shanga ta ti: “[Osha] shiivika ketanga alishe lovakwaita vomouhamba nokuvamwe aveshe nokutya, ame nda mangwa omolwaKristus. Novamwatate vahapu vomOmwene mokulineekela omalyenge ange va tuwa ouladi u dule wonale okupopya eendjovo daKalunga ve he noumbada.”—Ovafilippi 1:13, 14.
15. Openi hatu dulu okuhanga oihopaenenwa iwa yeitavelo oyo tai ka pameka etokolotoko letu lokukala twa nyatipala?
15 Oshihopaenenwa shaPaulus otashi tu tu omukumo. Nosho yo oihopaenenwa oyo ya tulwa po kOvakriste vokunena ovo ve lididimikila omahepeko moilongo oyo tai pangelwa kookanyamukulwa ile kovawiliki vopamhepo. Omahokololo mahapu avo okwa hokololwa moifo yOshungonangelo noAwake! nosho yo momambo Yearbooks of Jehovah’s Witnesses. Eshi to lesha omahokololo oo, dimbuluka kutya oohandimwe ovo tava hokololwa ova li ovanhu vongaho ngaashi fye, ndelenee eshi va li meenghalo didjuu unene, Jehova okwe va pa eenghono di dule dopaushitwe nove lididimika. Ohatu dulu okukala noushili kutya ote ke tu ningila sha faafana ngeenge eenghalo tadi shi pula.
Okukala kwetu twa nyatipala otaku hafifa notaku fimanekifa Jehova
16, 17. Ongahelipi kunena hatu dulu okukulika oikala yokukala twa nyatipala?
16 Ngeenge Omukriste okwa fikama a pama omolwoshili nouyuki, ye okwa nyatipala. Ngeenge ote shi ningi nonande oku udite a tila, okwa nyatipala nee nokuli unene. Doshili, Omukriste keshe ota dulu okukala a nyatipala ngeenge okwa hala shili okulonga ehalo laJehova, ngeenge okwa tokola toko okukala omudiinini, ngeenge okwe lineekela alushe muKalunga nongeenge ota dimbuluka alushe kutya okwa pameka nale oohandimwe ngaashi ye. Kakele kaasho, ngeenge otwa dimine kutya okukala kwetu twa nyatipala otaku hafifa notaku fimanekifa Jehova, ohatu kala twa tokola toko nokuli unene tu ha nghundipale. Otwa tokola toko okulididimikila omasheko nakeshe tuu osho shii molwaashi otu mu hole unene.—1 Johannes 2:5; 4:18.
17 Inatu dimbwa nande kutya ngeenge hatu mono oixuna omolweitavelo letu, inashi hala okutya kutya otwa ninga sha sha puka. (1 Petrus 3:17) Ohatu mono oixuna omolwoudiinini wetu kounamapangelo waJehova, nomolwaashi ohatu longo ouwa nosho yo molwaashi katu fi oshitukulwa shounyuni. Shi na sha naasho, omuyapostoli Petrus okwa ti: “Ngenge tamu lididimike eshi tamu hepekelwa oilonga yeni iwa, osho onghenda koshipala shaKalunga.” Petrus okwa ti yo: “Ava tava hepekwa pahalo laKalunga, eemwenyo davo nave di yandje kOmushiti omudiinini omokulonga ouwa.” (1 Petrus 2:20; 4:19) Heeno, eitavelo letu otali hafifa Kalunga ketu omunahole Jehova notali mu fimanekifa. Kali fi tuu etomheno la kola okukala twa nyatipala!
Ngeenge tu na okupopya novapangeli
18, 19. Ngeenge hatu kala twa nyatipala komesho yovapanguli, paushili ohatu yandje etumwalaka lilipi?
18 Eshi Jesus a lombwela ovashikuli vaye kutya otava ka hepekwa, okwa ti yo: “[Ovanhu] otave mu yandje koiongalele yovatokoli ndee tave mu dengele meeshinagoga davo; ndele tamu twalwa komalenga nokeehamba omolwange, shi va ningile ondombwedi, moipafi yavo noyovapaani.” (Mateus 10:17, 18) Okuholoka komesho yomupanguli ile yomupangeli omolwomalundilo otashi pula onyati. Nonande ongaho, ngeenge hatu longifa eemhito odo okuyandja oundombwedi nouladi koohandimwe ovo, ohatu ningi onghalo oyo idjuu i kale omhito iwa nokuwanifa po oshinima osho sha fimana. Doshili, ohatu yandje kwaao te tu pangula eendjovo daJehova, odo da shangwa mEpsalme eti-2 tadi ti: “Lungameni hano, onye eehamba, kumaidweni, onye ovatokolipangeli vokombada yedu. Longeleni Omwene nokutila.” (Epsalme 2:10, 11, OB-1954) Luhapu, eshi Eendombwedi daJehova da li da lundilwa momhangu, ovapanguli ohava yambidida emanguluko lokulongela Kalunga nohatu shi pandula. Ndelenee ovapanguli vamwe ova efa va nwefwe mo kovapataneki. Shi na sha novanhu va tya ngaho, Omushangwa otau ti: “Kumaidweni.”
19 Ovapanguli ove na okukala ve shi shii kutya omhango yaJehova Kalunga oyo ya shiya ko. Ove na okudimbuluka kutya ovanhu aveshe, mwa kwatelwa ovapanguli, ove na okulihokolola kuJehova Kalunga nokuJesus Kristus. (Ovaroma 14:10) Kutya nee ovapanguli vopanhu otave tu tokola pauyuki ile hasho, otu na omatomheno mahapu okukala twa nyatipala molwaashi Jehova ote tu yambidida. Ombibeli otai ti: “Ovanelao ovava aveshe, have mu lineekele.”—Epsalme 2:12.
20. Omolwashike hatu dulu okukala twa hafa ngeenge tu na okulididimikila omayeleko nomalundilo?
20 Meudifo lokOmhunda, Jesus okwa ti: “Ovanelao onye, ovanhu ngenge tave mu sheke ndee tave mu taata ndee tave mu popile mowii aushe nokufufya molwange. Hafeni nye mu nyakukwe pombada, osheshi ondjabi yeni oinene meulu; osho ngaha va li va taata ovaprofeti, ve mu tetekela.” (Mateus 5:11, 12) Doshili, omahepeko kuo vene kae fi mahafifa, ndelenee okufikama kwetu twa pama nonande pe na omahepeko, mwa kwatelwa omahokololo omalundilo moikundaneki, otaku hafifa. Osha hala okutya ohatu hafifa Jehova nohatu ka mona ondjabi. Okukala kwetu twa nyatipala otaku ulike kutya otu na eitavelo lashili notashi tu shilipaleke kutya otwa hokiwa kuKalunga. Doshili, otashi ulike kutya otwe lineekela filufilu muJehova. Elineekelo la tya ngaho ola fimanenena kOmukriste, ngaashi oshitukulwa tashi landula tashi ka ulika.
Owe lihonga shike?
• Eenghalo dilipi kunena tadi tu pula tu kale twa nyatipala?
• Ongahelipi hatu dulu okukala twa nyatipala?
• Oolyelye ve li oihopaenenwa iwa yokukala nonyati?
• Omolwashike twa hala okukatuka nonyati?
[Efano pepandja 22]
Simone Arnold (paife Liebster) mOndowishi, Widdas Madona muMalawi nosho yo Lydia naOleksii Kurdas muUkraine ova ulika onyati nova kondjifa omunawii
[Efano pepandja 23]
Ihatu fi ohoni onghundana iwa
[Efano pepandja 24]
Okunyatipala kwaPaulus eshi a li modolongo okwa kwafela okuxumifa komesho onghundana iwa
[Efano pepandja 25]
Ngeenge ohatu yelifa omufika wetu wopamishangwa twa nyatipala komesho yovapanguli, ohatu yandje etumwalaka la fimana