Jehova Kalunga koshili
“Ove wa kulila nge, Jehova Kalunga koshili.”—EPSALME 31:5, NW.
1. Onghalo oya li ngahelipi meulu nosho yo kombada yedu eshi kwa li ku he na oipupulu?
OPA LI efimbo limwe eshi kwa li ku he na oipupulu. Ovakali meulu ihali monika ova li oishitwa yopamhepo ya wanenena, tai longele Omushiti wayo, “Kalunga koshili.” (Epsalme 31:5, NW) Kamwa li oipupulu, nokamwa li okupukifa. Jehova okwa popya oshili novana vaye vopamhepo. Okwe shi ninga molwaashi okwa li e va hole nomolwaashi okwa li e na ko nasha filufilu nonghalonawa yavo. Onghalo kombada yedu oya li ya faafana. Jehova okwa shita omulumenhu nomukainhu wotete, nokupitila moupitilo waye oo a tula po, okwa li ha popi navo alushe monghedi ya yela, ya yukilila nokwa popya oshili. Osho kasha li tuu shikumwifi!
2. Olyelye a tota po oipupulu, nomolwashike?
2 Ndelenee hauxuuninwa, omona waKalunga umwe wopamhepo okwa tukulula oshibofa okulininga kalunga omulihakani, ta kondjifa Jehova. Oshishitwa osho shopamhepo, osho sha ka shiivika shi li Satana Ondiaboli, osha li sha hala vamwe ve shi longele. Opo shi hange elalakano lasho, osha tota po oipupulu i li oupitilo wokutula vamwe koshi yepangelo lasho. Mokuninga ngaho, osha ninga “omunaipupulu naxe yayo.”—Johannes 8:44.
3. Adam naEva ove linyenga ngahelipi koipupulu yaSatana, noshidjemo osha li shike?
3 Okupitila meyoka, Satana okwa lombwela omukainhu wotete Eva kutya ngeenge okwe lipwililikile oshipango shaKalunga nokulya oshiimati sha dilikwa, ita ka fya. Oyo oya li oipupulu. Natango okwe mu lombwela kutya ngeenge okwe shi li, ota ka kala a fa Kalunga, ta shiiva ouwa nowii. Naasho osha li yo oipupulu. Nonande Eva ka li a lombwelwa oipupulu nande onale, okwa li a didilika kutya osho a uda keyoka kasha li metwokumwe naasho Kalunga a lombwela omulumenhu waye, Adam. Ndele nande ongaho, okwa hoolola okwiitavela Satana, ndele haJehova. Molwaashi okwa li a pukifwa filufilu, okwa kufa oshiimati ndele ta li. Konima yefimbo, Adam naye okwa lya yo oshiimati. (Genesis 3:1-6) Ngaashi Eva, Adam naye ka li a uda nande onale oipupulu, noka li a pukifwa. (1 Timoteus 2:14) Okupitila moilonga yaye, okwa ulika kutya okwa ekelashi Omushiti waye. Oilanduliko kovanhu aveshe oya li inyanyalifa. Omolwokuhadulika kwaAdam, oulunde nefyo—pamwe nenyonauko nosho yo oluhodi linene—oya tandavela koludalo laye alishe.—Ovaroma 5:12.
4. (a) Oipupulu yoludi lilipi ya popiwa muEden? (b) Oshike tu na okuninga opo tu ha pukifwe kuSatana?
4 Oipupulu oya tandavela yo. Otu na okudimina kutya oipupulu oyo ya popiwa moshikunino shaEden oya li eponokelo okuponokela ounashili waJehova. Satana okwa ti kutya Kalunga okwa li ta ngungunine sha shiwa ovalihomboli votete. Doshili, osho hasho sha li ngaho. Adam naEva inava mona ouwa mokuhadulika kwavo. Ova fya, ngaashi ashike Jehova a popya kutya otava ka fya. Nande ongaho, elundilo laSatana lokuponokela Jehova ola twikila fiyo okonima yomafelemudo eshi omuyapostoli Johannes a nwefwa mo a shange kutya Satana ota “hongaula ounyuni aushe.” (Ehololo 12:9) Opo tu henuke okuhongaulwa kuSatana Ondiaboli, otu na okukala tu na elineekelo la kola moushili waJehova nosho yo wEendjovo daye. Ongahelipi to dulu okukulika nokupameka elineekelo loye muJehova nosho yo okulipameka u lwife omapukifo noipupulu oyo tai xumifwa komesho kOmutondi waye?
Jehova oku shii oshili
5, 6. (a) Eshiivo lilipi Jehova e na? (b) Eshiivo lopanhu otali yelekanifwa ngahelipi naali laJehova?
5 Ombibeli otai ulike luhapu Jehova e li “Omushiti waaishe.” (Ovaefeso 3:9) Oye a “shita eulu nedu nefuta nakeshe eshi shi li mo.” (Oilonga 4:24) Molwaashi Jehova oye Omushiti, oku shii oshili kombinga yakeshe shimwe. Oku shi faneka: Diladila omulumenhu oo a ninga opulana opo nee ta tungu eumbo laye mwene, ta tula mo oiti aishe nokulonga oilonga yokutunga kuye mwene. Ota ka shiiva eumbo olo meni nokombada nota ka kala e na eudeko lalo li dule lomutali keshe. Ovanhu ove shii nawa kombinga yoinima oyo va tota nova ninga. Sha faafana, Omushiti oku shii ashishe shi na sha naasho a shita.
6 Omuprofeti Jesaja okwa popya nawa ounene weshiivo laJehova. Ohatu lesha taku ti: “Olyelye a yeleka omeva neke laye? Nolyelye a yeleka ounene [womaulu] noshiyelekifo? Olyelye a yeleka ondwi yedu moshiyelekifo? Olyelye a yeleka eemhunda adishe noshiyelekifo, oukulundu, olyelye e va yeleka nokayelekifo? Olyelye a pukulula Omhepo yOmwene, nokwe lininga omupukululi waye woku mu longa? Ye okwa kundafana nalyelye, a pewe eendunge noku mu pukulula mondjila ya yuka, noku mu longa a shiive, noku mu ulikila ondjila yomayele a wana?” (Jesaja 40:12-14) Doshili, Jehova ‘oKalunga omushiivi waaishe’ noku na ‘eshiivo la wanenena.’ (1 Samuel 2:3; Job 36:4; 37:16) Katu shii tuu shinini mokuyelekanifwa naye! Nonande ovanhu ova mona eshiivo tali kumwifa, eudeko letu lokuuda ko eshito lo venevene itali hange nokuli ‘nokominghulo deendjila daKalunga.’ Ola fa “okunongofola” taku yelekanifwa ‘nokungunguma kweenghono.’—Job 26:14.
7. David okwa dimina shike shi na sha neshiivo laJehova, nokungaha otu na okudimina shike?
7 Molwaashi Jehova oye e tu shita, osha yela kutya oku tu shii nawa. Ohamba David oye shi dimina. Oya shanga tai ti: “Omwene, Ove to konakona nge, ndee to koneke nge; nande ndi li omutumba, ile handi fikama, owe shi shiiva; omadiladilo ange ou a uditile kokule; nande ohandi ende, ile handi nangala, ou shi wete; neendjila dange adishe ou di shii; osheshi fimbo etumbulo inali uya kelaka lange, Omwene, Ove we li koneka.” (Epsalme 139:1-4) Doshili, David okwa dimina kutya ovanhu ove na ehalo lavo vene—Kalunga okwe tu pa oukwatya wokudula okudulika kuye ile okuhadulika kuye. (Deuteronomion 30:19, 20; Josua 24:15) Ndele nande ongaho, Jehova oku tu shii nawa shi dulife osho tu lishii fye vene. Okwe tu halela osho shiwaelela kufye nota dulu okuyukifa eendjila detu. (Jeremia 10:23) Doshili, kape na omuhongi, onghulungu ile omuyandjimayele ta dulu oku tu honga oshili shi dulife ye noku tu ninga ovanaendunge notu kale tu na elao.
Jehova omunashili
8. Otu shi shii ngahelipi kutya Jehova omunashili?
8 Oshi li oshinima shimwe okushiiva oshili, ndele okushiiva oshili itashi ti kutya omunhu ota ka popya alushe oshili. Pashihopaenenwa, Ondiaboli oya hoolola ‘okuhakala moshili.’ (Johannes 8:44) Mepingafano naasho, Jehova ‘omunene moshili.’ (Exodus 34:6, NW) Omishangwa otadi ulike alushe kounashili waJehova. Omuyapostoli Paulus okwa ti kutya “Kalunga ina dula okufufya,” nosho yo kutya Kalunga “iha fufya.” (Ovaheberi 6:18; Titus 1:2) Ounashili oo oshinima sha fimana shoukwatya waKalunga. Ohatu dulu okulineekela Jehova molwaashi omunashili; iha fufya nandenande ovadiinini vaye.
9. Ongahelipi edina laJehova la kwatakanifwa noshili?
9 Edina laJehova lo vene otali yandje oumbangi u na sha nounashili waye. Edina laKalunga otali ti “Oha ningifa.” Osho otashi ulike Jehova e li oo mokweendela ko kwefimbo ta ningi Omuwanifi womaudaneko aye aeshe. Kape na vali umwe e li pondodo oyo. Molwaashi Jehova Omukombadambada, kape na osho tashi dulu okukelela ewanifo lomalalakano aye. Jehova ke fi ashike omunashili ndele oye aeke e na eenghono nounongo okuninga oinima aishe oyo a popya i ninge yoshili.
10. (a) Ongahelipi Josua a mona ounashili waJehova? (b) Omaudaneko aJehova elipi wa mona a wanifwa?
10 Josua okwa li umwe womuvahapu ovo va mona oiningwanima ikonekwedi oyo tai yandje oumbangi kounashili waJehova. Josua okwa li muEgipti eshi Jehova a etifa omahepeko omulongo kombada yoshiwana osho, a xunganeka keshe limwe komesho yefimbo. Imwe yomoiningwanima oyo Josua a mona, oya li ewanifo lomaudaneko aJehova okumangulula Ovaisrael okudja muEgipti noku va twala kEdu lEudaneko mokufinda omatanga ovakwaita omanaenghono Ovakanaan oo kwa li tae va kondjifa. Pexulilo longhalamwenyo yaye, Josua okwa lombwela ovakulunhu voshiwana shaIsrael ta ti: “Nye mu nokushiiva nomutima weni aushe nomwenyo weni aushe nokutya, kape na nande ondjovo imwe yomeendjovo adishe diwa Omwene Kalunga keni [e i] tonga ya kala inai wanifwa. Adishe de mu wanifilwa, kape na nande imwe inai wanifwa.” (Josua 23:14) Nonande ino mona oikumwifilonga oyo Josua a mona, mbela ino mona oushili womaudaneko aKalunga pefimbo longhalamwenyo yoye?
Jehova oha holola oshili
11. Oshike tashi ulike kutya Jehova okwa hala okupopya oshili novanhu aveshe?
11 Natu tye nee ngeno omudali oku na eshiivo lihapu ndele iha popi luhapu nounona vaye. Mbela ino pandula eshi Jehova e he li ngaho? Jehova oha popi novanhu pahole, nohe shi ningi alushe. Omishangwa otadi mu ifana ‘Omuhongi Munenenene.’ (Jesaja 30:20, NW) Mouwanghenda waye, oha popi nokuli nonaavo inava hala okupwilikina kuye. Pashihopaenenwa, Hesekiel okwa li a pewa oshilonga a udifile ovanhu ovo Jehova e shii kutya itava ka pwilikina. Jehova okwa ti: “Kaana komunhu, fikama, inda keumbo laIsrael, ndele va udifila eendjovo dange.” Opo nee okwa londwela ta ti: “Itali ka hala oku ku uda, osheshi vo inava hala okuuda nge. Osheshi epata alishe laIsrael li noshipala shi nombaba ikukutu nomutima wa kukuta.” Osho osha li oshilonga shidjuu, ndele Hesekiel okwe shi longa noudiinini, nomoku shi longa okwa ulika olukeno laJehova. Ngeenge ou wete oshilonga shoye shokuudifa shidjuu ndele owe lineekela Kalunga, oto ka kala u na elineekelo kutya ote ke ku pameka ngaashi ashike a pameka omuprofeti waye Hesekiel.—Hesekiel 3:4, 7-9.
12, 13. Omeenghedi dilipi Kalunga a popya novanhu?
12 Jehova okwa hala opo “ovanhu aveshe va xupifwe nova fike meshiivo loshili.” (1 Timoteus 2:4) Okwa popya okupitila movaprofeti, movaengeli nokuli nomOmona waye omuholike, Jesus Kristus. (Ovaheberi 1:1, 2; 2:2) Jesus okwa lombwela Pilatus ta ti: “Onghee nda dalwa nde uya mounyuni ou, ndi [hepaulule] oshili. Keshe ou womoshili, ye ota udu ondaka yange.” Pilatus okwa li e na omhito iwaelela okulihonga oshili kOmona waKalunga odikilila, i na sha nefiloshisho laJehova li na sha nexupifo. Ndelenee Pilatus ka li kombinga yoshili, noka li a hala okulihonga sha kuJesus. Ponhele yaasho, Pilatus okwa nyamukula ta sheke, ta ti: “Oshili oshike?” (Johannes 18:37, 38) Kasha li tuu shinyikifa oluhodi kuye! Ndele vahapu ova pwilikina koshili oyo Jesus a udifa. Okwa lombwela ovahongwa vaye ta ti: “Omesho eni oku nelao, eshi e wete ko, nomatwi eni eshi haa udu ko.”—Mateus 13:16.
13 Jehova okwa amena oshili okupitila mOmbibeli nokwe i ninga tai monika kovanhu keshe pamwe. Ombibeli otai holola oinima ngaashi naanaa i li shili. Otai hokolola omaukwatya aKalunga, omalalakano aye, omalombwelo aye nosho yo onghalo yashili yoinima i na sha novanhu. Jesus okwa ti meilikano kuJehova: “Eendjovo doye odo oshili.” (Johannes 17:17) Omolwaasho, Ombibeli embo le likalekelwa. Oyo ashike ya shangwa koshi yenwefemo laKalunga ou e shii oinima aishe. (2 Timoteus 3:16) Oyo omaano e na ondilo a pewa ovanhu aveshe, oo ovapiya vaKalunga ve a fimaneka. Ohatu ningi nawa ngeenge hatu i lesha keshe efiku.
Kanyatela koshili
14. Oinima imwe ilipi Jehova ta ti kutya ota ka ninga, nomolwashike tu na oku mu itavela?
14 Osho Jehova te tu pe mEendjovo daye otu na oku shi tala ko sha fimanenena. Oha popi oshili shi na sha naye mwene, nota ka ninga osho a ti ota ka ninga. Otu na omatomheno mahapu okulineekela Kalunga. Ohatu dulu oku shi itavela eshi Jehova ta ti kutya ota ka “[handukila] ava inava shiiva Kalunga noitava dulika kevangeli lOmwene wetu Jesus.” (2 Ovatessaloniki 1:8) Ohatu dulu yo okulineekela Jehova ngeenge ta ti kutya oku hole ovo hava lalakanene ouyuki, ngeenge ta ti kutya ota ka yandja omwenyo waalushe kwaavo ve na eitavelo tali longo, nongeenge ta ti kutya ota ka kufa po ouyahame, okulila nosho yo efyo nokuli. Jehova okwa divilika oulineekelwa weudaneko olo laxuuninwa eshi a yandja elombwelo eli komuyapostoli Johannes tali ti: “Shanga, osheshi eendjovo edi odo odoshili di shii kulineekelwa.”—Ehololo 21:4, 5; Omayeletumbulo 15:9; Johannes 3:36.
15. Oipupulu imwe ilipi Satana ta xumifa komesho?
15 Satana oye naanaa omupataneki waJehova. Ponhele yokuyelifila ovanhu, ohe va pukifa. Opo a hange elalakano laye lokupilamenifa ovanhu kelongelokalunga lashili, Satana ota xumifa komesho oipupulu ihapu. Pashihopaenenwa, Satana okwa hala e tu itavelife kutya Kalunga ke na omaliudo nosho yo kutya ke na ko nasha nokumona oixuna kombada yedu. Ndelenee Ombibeli otai ulike kutya Jehova oku na ko nasha unene noishitwa yaye noha nyikile oluhodi owii nokumona oixuna. (Oilonga 17:24-30) Satana okwa hala yo ovanhu va itavele kutya okulalakanena oinima yopamhepo osho ehepifo lefimbo. Mepingafano naasho, Omishangwa otadi tu shilipaleke kutya “Kalunga ke fi omuhenouyuki a dimbwe ngeno oilonga yeni nohole yeni mokufimanekifa edina laye.” Natango, otadi yelifa nawa kutya ‘ava tave mu kongo ote va pe ondjabi.’—Ovaheberi 6:10; 11:6.
16. Omolwashike Ovakriste ve na okukala oupafi nokukanyatela koshili?
16 Shi na sha naSatana, omuyapostoli Paulus okwa shanga ta ti: “Muava ve he neitavelo, eendunge davo [oda] twikifwa kukalunga [kounyuni ou, OB-1954] vo itava minikilwa kouyelele wevangeli loshinge shaKristus, Oye ou efano laKalunga.” (2 Ovakorinto 4:4) Ngaashi Eva, vamwe ova pukifwa filufilu kuSatana Ondiaboli. Vamwe ohava shikula onghatu yaAdam, oo kwa li ina pukifwa ndele okwa hoolola owina ondjila yokuhadulika. (Judas 5, 11) Kungaha, osha fimanenena opo Ovakriste va kale ve li oupafi nokukanyatela koshili.
Jehova ota pula ‘eitavelo li he na oihelele’
17. Otu na okuninga shike opo tu hokiwe kuJehova?
17 Molwaashi Jehova omunashili meendjila daye adishe, okwa teelela ovo tave mu longele va kale yo ovanashili. Omupsalme okwa shanga ta ti: “Omwene, olyelye ta itavelelwa okukala [metwali loye, NW]? Olyelye ta itavelelwa okukala komhunda yoye iyapuki? Oye tuu ou ha yukilile nota longo ouyuki, ndee ta popi oshili momutima waye.” (Epsalme 15:1, 2) KOvajuda ovo va imba eendjovo odo, okutumbula omhunda yaJehova iyapuki nope he na omalimbililo oshe va dimbulukifa omhunda yaSion, oko ohamba David ya li ya twala oshikefa shehangano ketwali olo ya li ya dika oko. (2 Samuel 6:12, 17) Omhunda netwali oye va dimbulukifa onhele oko Jehova a kala pafaneko. Oko ovanhu kwa li hava dulu okupopya naKalunga va indile opo e va hokwe.
18. (a) Oukaume naKalunga otau pula shike? (b) Oshike tashi ka kundafanwa moshitukulwa tashi landula?
18 Keshe umwe oo a hala okukala kaume kaJehova oku na okupopya oshili “momutima waye,” ndele hanomilungu ashike. Ookaume vashili vaKalunga ove na okukala ovanashili momitima nove na okuulika ‘eitavelo li he noihelele,’ molwaashi oilonga younashili ohai di komutima. (1 Timoteus 1:5; Mateus 12:34, 35) Kaume kaKalunga ke fi omunekonda ile omupukifi omolwaashi ‘ovalumenhu ovanekonda ohe va tondo.’ (Epsalme 5:7) Eendombwedi daJehova mounyuni aushe otadi longo noudiinini mokukala ovanashili tadi hopaenene Kalunga kado. Oshitukulwa tashi landula otashi ka konakona oshinima osho.
Oto nyamukula ngahelipi?
• Omolwashike Jehova e shii oshili shi na sha nakeshe shimwe?
• Oshike tashi ulike kutya Jehova omunashili?
• Jehova okwa holola oshili ngahelipi?
• Ohatu pulwa shike shi na sha noshili?
[Efano pepandja 23]
Kalunga koshili oku shii keshe shimwe shi na sha naasho a shita
[Efano pepandja 25]
Omaudaneko aJehova otaa ka ninga oshili