Hopaenena Kalunga koshili
“Ningeni [ovahopaeleli] vaKalunga ngaashi ovana ovaholike.”—OVAEFESO 5:1.
1. Vamwe ova itavela shike shi na sha noshili, nomolwashike okutomhafana kwavo kwa puka?
“OSHILI oshike?” (Johannes 18:38) Epulo olo la pulwa kuPontius Pilatus panghedi yokusheka konyala omido 2 000 da pita, otali ulike kutya oshili oidjuu okulalakanenwa. Vahapu kunena otave shi dimine. Oshili yo venevene otai patanekwa. Otashi dulika wa uda taku tiwa kutya keshe umwe oha toto oshili yaye mwene, ile kutya oshili oya ngabekwa ile kutya oshili otai lunduluka alushe. Okutomhafana kwa tya ngaho okwa puka. Elalakano lokulafulula omauyelele nolehongo olo okulihonga oshili kombinga younyuni oo tu li muo. Oshili kai fi oshinima shediladilo lopaumwene. Pashihopaenenwa, ngeenge omwenyo womunhu ihau fi ile ohau fi. Nosho yo ngeenge Satana oko ngoo e li ile ke ko. Nongeenge ope na ngoo elalakano longhalamwenyo ile kape na sha. Moshinima keshe, otapa dulu ashike okukala enyamukulo limwe li li mondjila. Limwe oli li paushili nalimwe oloipupulu; aeshe itaa dulu okukala oshili.
2. Omeenghedi dilipi Jehova e li Kalunga koshili, nomapulo elipi taa ka kundafanwa paife?
2 Moshitukulwa sha tetekela, otwa konakona kutya Jehova oKalunga koshili. Oku shii oshili moinima aishe. Mekondjifafano linene nomutondi waye omunaipupulu Satana Ondiaboli, Jehova omunashili alushe. Natango, Jehova oha hololele vamwe oshili nehalo liwa. Omuyapostoli Paulus okwa ladipika Ovakriste vakwao ta ti: “Ningeni [ovahopaeleli] vaKalunga ngaashi ovana ovaholike.” (Ovaefeso 5:1) Tu li Eendombwedi daJehova, ongahelipi hatu dulu oku mu hopaenena mokupopya nomokukala metwokumwe noshili? Omolwashike sha fimana okuninga ngaho? Neshilipaleko lilipi tu na kutya Jehova oha hokwa ovo tava lalakanene okukala ovanashili? Natu tale.
3, 4. Ongahelipi omuyapostoli Paulus naPetrus va hokolola osho sha li tashi ka ningwa ‘momafiku axuuninwa’?
3 Otu li mefimbo olo li yadi oipupulu yopamalongelokalunga. Ngaashi sha xunganekwa komuyapostoli Paulus koshi yenwefemo laKalunga, ovanhu vahapu ‘momafiku aa axuuninwa’ ove na emoniko longaho letilokalunga ndele otava shilike eenghono dalo. Vamwe otava tu ondubo noshili, molwaashi ova “nyonauka meendunge.” Natango, ‘ovanhu vai novakengeleledi otava ehene komesho mowii nokupukifa nokupuka.’ Nonande ovanhu va tya ngaho otave lihongo alushe, ihava fiki “keshiivo loshili.”—2 Timoteus 3:1, 5, 7, 8, 13.
4 Omuyapostoli Petrus okwa li yo a nwefwa mo a shange shi na sha nomafiku axuuninwa. Ngaashi naanaa a xunganeka, ovanhu ihava ekeleshi ashike oshili, ndele ohava sheke yo Eendjovo daKalunga nosho yo ovo hava udifa oshili yado. ‘Omolwouhalu wavo vene,’ ovasheki va tya ngaho otave lipwililike oushili oo kutya ounyuni wopefimbo laNoa owa li wa yelulwa po nomeva, osho shi li oshihopaenenwa shi na sha nefiku letokolo lomonakwiiwa. Okudiladila kwavo pauhalu otaku ke va etela oshiponga shinene eshi efimbo laKalunga tali uya opo a hanaune po ovahenakalunga.—2 Petrus 3:3-7.
Ovapiya vaJehova ove shii oshili
5. Pamuprofeti Daniel, oshike kwa li tashi ka ningwa ‘mefimbo lexulilo,’ nexunganeko olo ola wanifwa ngahelipi?
5 Mokuyelifa shi na sha ‘nefimbo lexulilo,’ omuprofeti Daniel okwa xunganeka exumokomesho le likalekelwa olo li li moshiwana shaKalunga—emwenyopaleko loshili yopalongelokalunga. Okwa shanga ta ti: “Vahapu otava ka konakona [Omishangwa], neshiivo lashili otali ka hapupala.” (Daniel 12:4, NW) Oshiwana shaJehova inashi ngwangwanekwa ile sha pofipalekwa kOmupukifi munene. Omolwokukonakona nawa momapandja Ombibeli, ova mona eshiivo lashili. Mefelemudo lotete, Jesus okwa yelifila ovahongwa vaye. Okwa “patulula omadiladilo avo, va ude ko Omishangwa.” (Lukas 24:45, OB-1986) Kunena, Jehova okwa ninga sha faafana. Okupitila mEendjovo daye, momhepo yaye nosho yo mehangano laye, okwa kwafela omamiliyona ovanhu mounyuni aushe a ude ko osho ye e shii nale, oshili.
6. Oshiwana shaKalunga kunena oshi udite ko eeshili dOmbibeli dilipi?
6 Tu li oshiwana shaKalunga, otu udite ko oinima ihapu oyo kwa li hatu dulu okukala inatu i shiiva. Otu shii omanyamukulo komapulo oo ovanaendunge vounyuni va kondja nao oule womayovimido. Pashihopaenenwa, otu shi shii kutya omolwashike pe na okumona oixuna, omolwashike ovanhu hava fi nomolwashike ovanhu itava dulu okweetifa po ombili noukumwe mounyuni aushe. Otwa nangekwa yo noupuna neshiivo laasho tashi ka ningwa monakwiiwa—Ouhamba waKalunga, eduparadisa nosho yo omwenyo waalushe wa wanenena. Otwa shiiva Jehova, Omukombadambada. Otwe lihonga shi na sha nomaukwatya aye mawa nosho yo osho tu na okuninga opo tu hafele omanangeko noupuna aye. Okushiiva oshili otaku tu dulifa tu mone osho shi he fi shoshili. Okutula moilonga oshili ohashi tu amene tu ha lalakanene oinima i he na omupondo, ohashi tu kwafele tu mone ouwa wa shiya ko monghalamwenyo noshe tu pa eteelelo likumwifi li na sha nonakwiiwa.
7. Oolyelye tava dulu okuuda ko oshili yOmbibeli, noolyelye itava dulu oku i uda ko?
7 Mbela ou udite ko oshili yOmbibeli? Ngeenge osho, owa nangekwa noupuna munene. Ngeenge omutoti wembo te li shange, luhapu ohe li shange monghedi oyo tai hokwifa ongudu yonhumba yovanhu. Omambo amwe okwa shangelwa ovo va hongwa nawa, amwe okwa shangelwa ounona nosho yo amwe okwa shangelwa ovanhu ovo ve na oihongwa ye likalekelwa. Nonande Ombibeli otai dulu okumonika kwaaveshe, oya shangwa i kale i uditiwe ko nokuhafelwa kongudu yonhumba yovanhu. Jehova okwe i shangifila ovalininipiki vokombada yedu. Ovanhu va tya ngaho otava dulu okuuda ko eityo lOmbibeli, kutya nee ehongo lavo ile eputuko lavo olilipi, ondodo yavo oilipi ile omuhoko wavo oulipi. (1 Timoteus 2:3, 4) Mepingafano naasho, okuuda ko oshili yOmbibeli inaku efelwa ovo ve he na oikala iwa, kashi na nee mbudi kutya ovanaendunge ile ova hongwa shi fike peni. Ovo ve na ounhwa itava dulu okuuda ko oshili i na ondilo yEendjovo daKalunga. (Mateus 13:11-15; Lukas 10:21; Oilonga 13:48, NW) OKalunga ashike ta dulu okweeta po embo la tya ngaho.
Ovapiya vaJehova ovanashili
8. Omolwashike Jesus kwa li omunashili a shiya ko?
8 Ngaashi Jehova, Eendombwedi daye didiinini odinashili. Jesus Kristus, Ondombwedi yaJehova ya tongomana, okwa koleka oshili noinima oyo a honga nosho yo monghedi oyo a kala nomwenyo nokufya. Okwa tumbaleka oshili yeendjovo nomaudaneko aJehova. Onghee hano, Jesus okwa li omunashili a shiya ko, ngaashi e shi popya mwene.—Johannes 14:6; Ehololo 3:14; 19:10.
9. Omishangwa otadi ti shike shi na sha nokupopya oshili?
9 Jesus okwa li ‘e yadi efilonghenda noshili’ ‘noka li e na oipupulu mokanya kaye.’ (Johannes 1:14; Jesaja 53:9) Ovakriste vashili ohava shikula oshihopaenenwa osho sha tulwa po kuJesus mokukala navamwe ve li ovanashili. Paulus okwa pukulula ovaitaveli vakwao ta ti: “Popyeni oshili keshe tuu namukwao, osheshi mokukalafana ofye oinhimbu.” (Ovaefeso 4:25) Nale, omuprofeti Sakaria okwa shanga ta ti: “Mokukalafana kweni popyeni oshili.” (Sakaria 8:16) Ovakriste ove li ovanashili molwaashi ova hala okuhafifa Kalunga. Jehova omunashili noku shii oilanduliko oyo hai etifwa koipupulu. Onghee hano, osha yuka eshi ta pula ovapiya vaye va popye oshili.
10. Omolwashike ovanhu hava popi oipupulu, noshi na oshidjemo shii shilipi?
10 Kuvahapu, okupopya oipupulu otaku dulu okumonika ku li oshilongifo shiwa nokumona omauwa onhumba. Ovanhu ohava popi oipupulu opo va henuke okuhandukilwa, opo ve limonene sha monghedi yonhumba ile opo va fimanekwe kuvamwe. Ndelenee okupopya oipupulu oko enyono. Natango, omunaipupulu ita dulu okuhokiwa kuKalunga. (Ehololo 21:8, 27; 22:15) Ngeenge otwa shiivika tu li ovanashili, vakwetu otava itavele osho hatu ti; ve tu lineekela. Ndelenee ngeenge otwa monika kutya ohatu popi oipupulu nande oinini, vamwe otava ka limbililwa oshili keshe oyo hatu ka popya konima yaasho. Eyeletumbulo limwe lOshiafrika otali ti: “Okupopya oipupulu lumwe aluke otaku nyono eeshili omayovi.” Eyeletumbulo vali likwao otali ti: “Omunaipupulu ita ka itavelwa, nokuli nongeenge ta popi oshili.”
11. Omonghedi ilipi ounashili u he fi ashike okupopya oshili?
11 Ounashili otau ti shihapu shi he fi ashike okupopya oshili. Oo onghedi yokukalamwenyo. Otau holola kutya ofye oolyelye. Ohatu shiivifile vamwe oshili ndele hamwaasho ashike hatu popi ndele omwaasho yo hatu ningi. Omuyapostoli Paulus okwa pula ta ti: “Ongahelipi . . . ove ou ho longo ovanhu, iho lilongo [ove] mwene; ho udifa va ha vake, ndele ove ho vake; ho ti, vo va ha haele, ndele ove ho haele?” (Ovaroma 2:21, 22) Ngeenge otwa hala okuyandja oshili kuvamwe, otu na okukala ovanashili meenghedi detu adishe. Edina letu liwa omolwounashili otali ka kala enwefemo li na eenghono kunghee ovanhu tave ke linyenga kwaasho hatu hongo.
12, 13. Omunyasha umwe okwa shanga shike shi na sha nounashili, netomheno ola li lashike li na sha nomufika waye wopaenghedi wa denga mbada?
12 Ovanyasha mokati kovapiya vaJehova ove udite ko yo efimano lokukala ovanashili. Metotwahokololo lofikola, Jenny, oo a li e na omido 13 pefimbo opo, okwa shanga ta ti: “Ouyuki oo oukwatya oo nda lenga shili. Mupya munene, havanhu vahapu ve li ovayuki filufilu kunena. Onda tokola toko kutya ohandi ka kala alushe handi diinine ouyuki monghalamwenyo yange. Ohandi ka kala yo omuyuki nokuli nande okupopya oshili itaku ka etela nge ouwa pokafimbo opo ile ookaume kange. Ohandi kala nda kwashilipaleka kutya ookaume kange ovovo hava popi oshili novayuki.”
13 Mokutya ko sha ketotwahokololo olo, omuhongi waJenny okwa ti: “Ove ou munini unene nokukulika eenghedi diwa da tya ngaho nosho yo omhango yokukala nomikalo. Ondi shi shii kutya oto ka diinina omhango yoye molwaashi ou na eenghono dokukala wa pama paenghedi.” Oshike sha etifa eenghono dokakadona oko okanafikola dokukala ka pama paenghedi? Metwalemo letotwahokololo laye, Jenny okwa ti kutya elongelokalunga laye “ole mu tulila po omifikamhango donghalamwenyo” yaye. Opa pita omido heyali okudja eshi Jenny a shanga etotwahokololo olo. Ngaashi omuhongi waye a popile, Jenny ota twikile okuulika kutya oha kala pamufika wopaenghedi wa denga mbada monghalamwenyo yaye e li umwe womEendombwedi daJehova.
Ovapiya vaJehova otava holola oshili
14. Omolwashike ovapiya vaKalunga ve na oshinakuwanifwa sha kula lela shokudiinina osho shoshili?
14 Doshili, kakele kEendombwedi daJehova, vamwe ohava popi oshili nokukendabala va kale ovayuki. Ndelenee tu li ovapiya vaKalunga, otu na oshinakuwanifwa sha kula lela shokudiinina osho shoshili. Otwe lineekelelwa oshili yOmbibeli—oshili oyo tai dulu okutwala umwe komwenyo waalushe. Onghee hano, otu na oshinakuwanifwa shokutukula eshiivo olo navamwe. Jesus okwa ti: “Keshe tuu ou a pewa shihapu, oye ota pulwa yo shihapu.” (Lukas 12:48) Doshili, ‘shihapu otashi pulwa’ ovo va nangekwa noupuna neshiivo laKalunga li na ondilo.
15. Elao lilipi ho mono mokulombwela vamwe oshili yOmbibeli?
15 Okulombwela vamwe oshili yOmbibeli oku na elao. Ngaashi ovahongwa vaJesus vomefelemudo lotete, ohatu udifa onghundana iwa—etumwalaka leteelelo tali hafifa omutima—kwaavo “va hepekwa, ndee va loloka va fa eedi di he na omufita” nosho yo ovo va twikifwa nova ngwangwanekwa “nomalongo eendemoni.” (Mateus 9:36; 1 Timoteus 4:1) Omuyapostoli Johannes okwa shanga ta ti: “Ame kandi nehafo limwe, li dule eli, eshi handi udu ovamwange hava ende moshili.” (3 Johannes 4) Oudiinini ‘wovana’ vaJohannes—tashi dulika ovo a shiivifa oshili—owe mu etela ehafo linene. Ohashi tu hafifa yo ngeenge hatu mono ovanhu tave linyenge nolupandu kEendjovo daKalunga.
16, 17. (a) Omolwashike havanhu aveshe hava tambula ko oshili? (b) Ehafo lilipi to dulu okumona eshi to udifa oshili yOmbibeli?
16 Doshili, haaveshe tava ka tambula ko oshili. Jesus okwa popya oshili kombinga yaKalunga, nokuli naashi kwa li inashi halika e shi ninge. Kovapataneki Ovajuda okwa ti: “Oshike itamu itavele nge? Ou womuKalunga, oye ta udu eendjovo daKalunga. Nye itamu di udu, osheshi kamu fi vomuKalunga.”—Johannes 8:46, 47.
17 Ngaashi Jesus, nafye ihatu anye okupopya oshili i na ondilo i na sha naJehova. Inatu teelela keshe umwe a tambule ko osho hatu mu lombwele, omolwaashi haaveshe va li va tambula ko osho Jesus a popya. Ndelenee otu na ehafo okushiiva kutya ohatu longo osho sha yuka. Jehova omolwouwanghenda waye okwa hala oshili i hololelwe ovanhu. Ve li ovahumbati voshili, Ovakriste ova ninga ovahumbati vouyelele mounyuni oo u li momilaulu. Mokweefa ouyelele woshili u minikile okupitila meendjovo nomoilonga yetu, ohatu dulu okukwafela vamwe va fimaneke Tate yetu womeulu. (Mateus 5:14, 16) Ohatu shiivifa moipafi kutya otwa ekelashi oipupulu yaSatana nokudiinina Eendjovo daKalunga da koshoka noinadi ya sha. Oshili oyo tu shii nohatu i lombwele vamwe otai dulu okuyandja emanguluko lashili kwaavo tave i tambula.—Johannes 8:32.
Lalakanena okukala omunashili
18. Omolwashike nongahelipi Jesus kwa li a hokwa Natanael?
18 Jesus okwa li e hole oshili nokwa popya oshili. Pefimbo loukalele waye kombada yedu, okwa ulika ohokwe mwaavo va li ovanashili. Shi na sha naNatanael, Jesus okwa ti: “Tala, Omuisrael washili e he nekoto.” (Johannes 1:47) Konima yaasho, Natanael oo tashi dulika kwa li yo a ifanwa Bartolomeus, okwa li a hoololwa a ninge umwe womovayapostoli 12. (Mateus 10:2-4) Kali fi tuu efimaneko!
19-21. Ongahelipi omulumenhu oo a li nale omupofi a nangekwa noupuna omolwokupopya kwaye oshili nouladi?
19 Etukulwa limwe alishe membo lOmbibeli laJohannes otali hokolola ehokololo lomulumenhu umwe vali omuyuki oo kwa li a nangekwa noupuna kuJesus. Katu shii edina laye. Ndelenee osho tu shii oshosho kutya omulumenhu oo okwa li omweeheli a li a dalwa omupofi. Ovanhu okwa li va kumwa eshi Jesus e mu twikulula. Eenghundana develulo olo lopashikumwifilonga oda fika momatwi Ovafarisai vamwe, ovatondi voshili, ovo va tokola kutya keshe oo ta kala neitavelo tali longo muJesus okwa li e na okukondwa mo moshinagoga. Molwaashi ovadali vomulumenhu oo kwa li a dalwa omupofi ova li ve shii omhangela yavo, okwa li va tila nova popya oipupulu kOvafarisai, tava ti kutya kave shii kutya omona wavo okwa ninga omunamesho ngahelipi ile kutya olyelye e shi ninga.—Johannes 9:1-23.
20 Omulumenhu oo a twikululwa okwa li a ifanwa vali komesho yOvafarisai. Nokuhatala koilanduliko, okwa popya oshili nouladi. Okwa hokolola nghee kwa li a twikululwa nonokutya oJesus e shi ninga. Molwaashi okwa li a kumwa eshi ovalumenhu ovo va tumbala novahongwa inava itavela kutya Jesus okwa dja kuKalunga, omulumenhu oo a twikululwa okwe va ladipika e he na oumbada va dimine osho ve wete, ta ti: “Ou ngeno ke fi womuKalunga ngeno ke na eshi ta dulu okuninga.” Molwaashi Ovafarisai kava li ve na enyamukulo lasha, ova lundila omulumenhu kutya okwa lunduka nove mu undulila pondje.—Johannes 9:24-34.
21 Eshi Jesus e shi shiiva, okwe linyengifwa kohole opo a ka konge omulumenhu oo. Konima yoku shi ninga, okwa tunga eitavelo olo omulumenhu omupofi kwa li a ulika. Jesus okwe liholola moipafi kutya oye Messias. Omulumenhu oo ka li tuu a nangekwa noupuna omolwokupopya oshili! Doshili, Kalunga oha hokwa ovo hava popi oshili.—Johannes 9:35-37.
22. Omolwashike tu na okulalakanena okukala ovanashili?
22 Okukala paushili oshinima osho tu na oku shi tala ko sha kwata moiti. Osha fimana unene mokuxumifa komesho nokudiinina ekwatafano liwa novanhu nosho yo naKalunga. Okukala omunashili okupopya wa manguluka, okukala u he na oihelele, u shii okupopiwa naave noupu nou shii okulineekelwa, naasho otashi etifa okuhokiwa kuJehova. (Epsalme 15:1, 2) Okukala u he fi omunashili okukala ho fufya, u he fi okulineekelwa naasho otashi etifa okuhahokiwa kuJehova. (Omayeletumbulo 6:16-19) Onghee hano, natu kale twa tokola toko okulalakanena okukala ovanashili. Doshili, opo tu hopaenena Kalunga koshili, otu na okushiiva oshili, okupopya oshili nokukala paushili.
Oto nyamukula ngahelipi?
• Omolwashike hatu dulu okukala twa hafa eshi tu shii oshili?
• Ongahelipi hatu dulu okuhopaenena Jehova mokukala ovanashili?
• Ope na omauwa ashike mokulombwela vamwe oshili yOmbibeli?
• Omolwashike sha fimana okulalakanena okukala ovanashili?
[Efano pepandja 29]
Molwaashi ove lineekelelwa oshili yOmbibeli, Ovakriste otave i lombwele vamwe nouladi
[Efano pepandja 31]
Omulumenhu omupofi oo a twikululwa kuJesus okwa li a nangekwa unene noupuna omolwokupopya oshili