Lineekela Jehova filufilu momafimbo madjuu
“Kalunga Oye ehondamo letu neenghono detu, nekwafo linene li shii kulineekelwa momaudjuu.”—EPSALME 46:2.
1, 2. (a) Oshihopaenenwa shilipi tashi ulike kutya inashi wana ashike okupopya kutya otwe lineekela Kalunga? (b) Omolwashike tu na okuninga shihapu shi he fi ashike okupopya kutya otwe lineekela Jehova?
OSHIPU okupopya kutya otwe lineekela Kalunga. Ndele kashipu oku shi ulika noilonga yetu. Pashihopaenenwa, outumbulilo “MuKalunga omo twe lineekela” owa holoka okudja nale koimaliwa yomafo nosho yo oyo ikukutu yOilongo yaHangana.a Mo 1956, Oshoongalele shOilongo yaHangana osha tula po omhango tai shiivifa outumbulilo oo u li outumbulilo wopashiwana wOilongo yaHangana. Ndele doshili, ovanhu vahapu—hamoshilongo ashike osho ndele omounyuni aushe—ove lineekela unene oimaliwa nosho yo oupuna shi dulife eshi ve lineekela Kalunga.—Lukas 12:16-21.
2 Tu li Ovakriste vashili, otu na okuninga shihapu shi he fi ashike okupopya kutya otwe lineekela Jehova. Ngaashi ashike ‘eitavelo li he na oilonga la fya,’ osho ngoo epopyo keshe kutya otwe lineekela Kalunga li he na eshi tali ti, okuninga shapo hatu shi ulike noilonga yetu. (Jakob 2:26) Moshitukulwa sha tetekela, otwe lihonga kutya okulineekela Jehova ohaku ulikwa ngeenge hatu mu ilikana, ngeenge hatu kongo ewiliko mEendjovo daye nosho yo ngeenge hatu kongo ewiliko kehangano laye. Paife natu konakoneni nghee hatu dulu okukatuka eenghatu odo nhatu momafimbo madjuu.
Ngeenge oilonga ya kana ile oyuuyemo oinini
3. Omafininiko opamaxupilo elipi ovapiya vaJehova va taalela ‘momafimbo aa madjuu,’ notu shi shii ngahelipi kutya Kalunga okwa hala oku tu kwafela?
3 ‘Momafimbo aa madjuu,’ tu li Ovakriste ohatu shakeneke omafininiko opamaxupilo a faafana naao ovanhu aveshe. (2 Timoteus 3:1) Onghee hano, otashi dulika tu kanife oilonga yetu ombaadilila. Ile otashi dulika tu fininikwe tu longe eevili dihapu omolwondjabi inini. Koshi yeenghalo da tya ngaho, otashi dulika tu mone shidjuu ‘okufiloshisho ava vambuletu.’ (1 Timoteus 5:8) Mbela Kalunga Omukombadambada okwa hala oku tu kwafela momafimbo a tya ngaho? Osho naanaa! Doshili, Jehova ihe tu amene komaudjuu aeshe onghalamwenyo monghalelo ei yoinima. Ndele ngeenge otwe mu lineekela, eendjovo dEpsalme 46:2 otadi ka kala doshili kufye, odo tadi ti: “Kalunga Oye ehondamo letu neenghono detu, nekwafo linene li shii kulineekelwa momaudjuu.” Ndele ongahelipi hatu dulu okuulika kutya otwe lineekela Jehova filufilu momafimbo oudjuu wopamaxupilo?
4. Ngeenge twa taalelwa koupyakadi wopamaxupilo, oshike hatu dulu okwiindila, nongahelipi Jehova he linyenge komailikano a tya ngaho?
4 Onghedi imwe yokuulika kutya otwe lineekela Jehova oyo oku mu ilikana. Ndele mbela oshike hatu dulu okwiindila? Ngeenge twa taalelwa komaudjuu wopamaxupilo, otwa pumbwa ounongo tau longo shi dulife nale. Onghee hano, natu u pule meilikano. Eendjovo daJehova otadi tu shilipaleke tadi ti: “Ngeenge umwe womunye okwa hepa ounongo, ne u indile kuKalunga ou e hole okuyandjela aveshe noku he nokungongota, opo nee ote u pewa.” (Jakob 1:5) Heeno, pula Jehova ounongo—okudula okulongifa nawa eshiivo, eudeko nosho yo eendunge dokuyoolola—opo u ninge omatokolo e li pandunge nomahoololo e li mondjila. Tate yetu womeulu omunahole ote tu shilipaleke kutya ota ka pwilikina komailikano a tya ngaho. Okwa hala alushe okulalakanifa omalila aavo ve mu lineekela nomutima aushe.—Epsalme 65:3; Omayeletumbulo 3:5, 6.
5, 6. (a) Omolwashike hatu dulu okukonga ekwafo mEendjovo daKalunga opo tu lididimikile omafininiko opamaxupilo? (b) Oshike hatu dulu okuninga opo tu ninipike oisho ngeenge otwa kanifa oilonga?
5 Okukonga ewiliko mEendjovo daKalunga oyo onghedi imwe yokuulika kutya otwe mu lineekela. Omalondwelo aye opandunge oo taa hangwa mOmbibeli oku shii ‘okulineekelwa shili.’ (Epsalme 93:5) Nonande ola pwa okushangwa omido 1 900 da pita, embo olo la nwefwa mo oli na omayele e shii okulineekelwa nooshili oo taa dulu oku tu kwafela tu lididimikile omafininiko opamaxupilo. Konakona oihopaenenwa yonhumba younongo wOmbibeli.
6 Ohamba inaendunge Salomo oya popya nalenale ya ti: “Eemhofi domulongi odo ditalala, nande ta li shinini ile shihapu; ndelenee oshipuna ta nyengwa okukofa molwouyadipuna washo.” (Omuudifi 5:11) Ohashi pula efimbo noimaliwa okupangela, okuwapaleka, okukaleka po nosho yo okwaamena oinima yetu yopamaliko. Onghee hano, ngeenge otwa kanifa oilonga, ohatu dulu okulongifa omhito tu konakonunune onghedi yetu yokukalamwenyo, nokukendabala okuyoolola pokati koinima oyo twa pumbwa naayo inatu pumbwa naanaa. Opo tu ninipike oisho, otashi ka kala shiwa okuninga omalunduluko onhumba. Pashihopaenenwa, mbela itatu dulu okuninga onghalamwenyo yetu yanafangwa, tashi dulika nande okutembukila keumbo linini ile okukufa po oinima yopamaliko oyo inai pumbiwa?—Mateus 6:22.
7, 8. (a) Ongahelipi Jesus a ulika kutya oku shii kutya ovanhu inava wanenena ove na eamo lokukala tave lipula unene shi na sha noinima yopamaliko? (Tala yo eshangelo lopedu.) (b) Omayele opandunge elipi Jesus a yandja shi na sha nanghee hatu dulu okuhenuka oisho ya pitilila?
7 MEudifo lOkomhunda, Jesus okwa yandja omayele ta ti: “Inamu fila [vali, NW] okukalamwenyo kweni oshisho, mu lye shike ile mu nwe shike, nomalutu eni mu djale shike.”b (Mateus 6:25) Jesus okwa li e shi shii kutya ovanhu inava wanenena ohave lipula paushitwe shi na sha nokumona oipumbiwa ya fimana. Ndele ongahelipi hatu dulu okukala itatu ‘fi vali oshisho’ shi na sha noinima oyo? Jesus okwa ti: “Kongeni tete ouhamba.” Kutya nee omaupyakadi elipi hatu shakeneke, otu na okutwikila okupitifa komesho okulongela Jehova monghalamwenyo yetu. Ngeenge ohatu ningi ngaho, oipumbiwa yetu yakeshe efiku ohatu ke i “wedelwa ko” kuTate yetu womeulu. Monghedi yonhumba noyongadi, ote ke tu pa osho twa pumbwa.—Mateus 6:33.
8 Jesus okwa yandja natango omayele aa ta ti: “Inamu kala noshisho shefiku lomongula. Osheshi lo otali uya li na shalo vene.” (Mateus 6:34) Kashi li pandunge okukala noisho unene shi na sha naasho tashi dulu okuningwa po mongula. Omuhongwanhu umwe okwa ti: “Onakwiiwa yo venevene haluhapu ohai kala ii ngaashi hatu diladila molwoumbada.” Okupwilikina nelininipiko komayele Ombibeli kutya natu yandje elitulemo koinima oyo ya fimana unene nokukala tu he na oshisho shefiku tali landula ko otaku dulu oku tu kwafela tu henuke oisho ya pitilila.—1 Petrus 5:6, 7.
9. Ngeenge twa taalelwa koudjuu wopamaxupilo, ekwafo lilipi hatu dulu okuhanga moishangomwa ‘yomupiya omudiinini nomunaendunge’?
9 Ngeenge hatu shakeneke oudjuu wopamaxupilo, ohatu dulu yo okuulika kutya otwe lineekela Jehova mokukonga ekwafo moishangomwa ‘yomupiya omudiinini nomunaendunge.’ (Mateus 24:45) Omafimbo nomafimbo, oifo yoAwake! ohai kala i na oitukulwa i na omauyelele taa kwafa nosho yo omaetepo e na sha nokuungaunga nomashongo opamaxupilo. Oshitukulwa “Ngeenge wa kanifa oilonga, ekandulepo oshike?” shomoshifo sho 8 Aguste 1991, osha yandja omifindalandu hetatu tadi longo, odo da kwafela vahapu va dule okulongifa nawa oimaliwa nova kale va pama pamaliudo eshi va li ve he na oilonga.c Doshili, omifindalandu odo odi na okutulwa moilonga metwokumwe netaleko la yuka lokutala ko efimano lashili loimaliwa. Osho osha li sha kundafanwa moshitukulwa “Oshinima sha fimanenena shi dule oimaliwa,” osho shi li moshifo osho tuu osho.—Omuudifi 7:12.
Ngeenge twa djuupalelwa komaupyakadi oukolele
10. Ongahelipi oshihopaenenwa shohamba David tashi ulike kutya otashi ti sha shili okulineekela Jehova ngeenge hatu yahama ouyahame wa kwata moiti?
10 Mbela otashi ti sha ngoo shili okulineekela Jehova ngeenge to yahama ouyahame wa kwata moiti? Heeno, otashi ti sha lela! Jehova oha yavelele ovo tava ehama moshiwana shaye. Kakele kaasho, okwa hala oku va kwafela. Pashihopaenenwa, diladila ohamba David. Otashi dulika kwa li ta ehama unene eshi a shanga shi na sha nokuungaunga kwaKalunga nomuyuki oo ta ehama. Okwa ti: “Ngenge ta nangala ta vele, Omwene ote mu pendula po, onhala yaye yokuvela oto i lundulula.” (Epsalme 41:2, 4, 8, 9) Okulineekela Kalunga kwaDavid okwa kala kwa pama, noxuuninwa ohamba oya veluka koudu wayo. Ndele ongahelipi hatu dulu okulineekela Kalunga ngeenge twa djuupalelwa komaupyakadi oukolele?
11. Ngeenge hatu hepekwa kouyahame, oshike hatu dulu okupula Tate yetu womeulu?
11 Ngeenge hatu hepekwa kouyahame, onghedi imwe yokuulika kutya otwe lineekela Jehova oyo oku mu indila meilikano omolwekwafo tu lididimike. Ohatu dulu oku mu pula e tu kwafele tu longife “ounongo tau longo” opo tu dule okukala noukolele muwa oo tau pitikwa keenghalo detu. (Omayeletumbulo 3:21, NW) Ohatu dulu yo oku mu pula e tu kwafele tu kale tu na elidiiniko nelididimiko opo tu ungaunge nouyahame. Komesho yaaishe, ohatu ka kala twa hala okupula opo Jehova e tu yambidide, e tu pe eenghono tu twikile okukala ovadiinini kuye notu ha kanife ondjele yetu, kashi na nee mbudi kutya oshike tashi ningwa po. (Ovafilippi 4:13) Okukanyatela oudiinini wetu kuKalunga osha fimana nokuli unene shi dule okukaleka po omwenyo wetu wopaife. Ngeenge otwa kanyatele oudiinini wetu, Omuyandji wondjabi Munene ote ke tu pa oukwaalushe womwenyo noukolele wa wanenena.—Ovaheberi 11:6.
12. Omafinamhango opamishangwa elipi taa dulu oku tu kwafela tu ninge omatokolo e li pandunge ngeenge hatu hoolola ouhaku wopaunamiti?
12 Okulineekela Jehova kwetu otaku tu linyengifa yo tu konge ewiliko tali longo mEendjovo daye Ombibeli. Omafinamhango oo taa hangika mOmishangwa otaa dulu oku tu kwafela tu ninge omatokolo e li pandunge shi na sha nouhaku wopaunamiti. Pashihopaenenwa, molwokushiiva kutya Ombibeli otai tokola “oundudu,” ohatu ka henuka ekonakono keshe ile omulandu keshe wouhaku oo wa kwatela mo oundudu. (Ovagalati 5:19-21; Deuteronomion 18:10-12) Apa ope na natango oshihopaenenwa shimwe shounongo wOmbibeli u shii okulineekelwa, taku ti: “Omushima ta itavele ondjovo keshe, ndelenee omunamayele ta [konakona, NW] eenghatu daye.” (Omayeletumbulo 14:15) Onghee hano, ngeenge hatu diladila ouhaku wopaunamiti, oshi li pandunge okukonga ouyelele u shii okulineekelwa ponhele ‘yokwiitavela ondjovo keshe.’ “Omadiladilo mawa” a tya ngaho otaa dulu oku tu kwafela tu diladile omahoololo etu noukeka nosho yo tu ninge omatokolo opandunge.—Titus 2:12, NW.
13, 14. (a) Oitukulwa i na omauyelele e na sha noinima youkolele ilipi ya nyanyangidwa moifo yOshungonangelo noAwake!? (Tala oshimhungu pepandja 31.) (b) Omayele elipi e na sha nokuungaunga nomikifi tadi kalelele a yandjwa moAwake! yo 22 Januali 2001?
13 Ohatu dulu yo okuulika kutya otwe lineekela Jehova mokuhada omauyelele moishangomwa yomupiya omudiinini. Oifo yOshungonangelo noAwake! oya nyanyangida luhapu oitukulwa i na omauyelele e na sha nomaludi omaupyakadi okondadalunde oukolele nomikifi.d Omafimbo amwe, oifo oyo oya nyanyangida oitukulwa i na sha noohandimwe ovo ve lididimikila omauyahame nosho yo omaulema e lili noku lili. Natango, oitukulwa yonhumba oya yandja omaetepo opamishangwa nosho yo omayele taa longo anghee hatu dulu okukala nomaupyakadi oukolele taa kalelele.
14 Pashihopaenenwa, oshifo shoAwake! sho 22 Januali 2001 oshi na oitukulwa yoketameko ya landulafana tai kundafana “Ehekeleko kovanaudu.” Oitukulwa oyo oya yandja omafinamhango Ombibeli taa kwafa nosho yo omauyelele a dja momapulaapulo oo a ningwa noohandimwe ve shii shihapu ovo va kala nomauyahame omido dihapu. Oshitukulwa “Ongahelipi to dulu okupondola mouyahame woye?” osha yandja omayele aa: Lihonga shihapu ngaashi to dulu shi na sha noudu woye. (Omayeletumbulo 24:5) Litulila po omalalakano taa ti sha, mwa kwatelwa omalalakano okukwafela vamwe, ndele didilika kutya otashi dulika u ha dule okuhanga omalalakano a faafana naao vamwe tava dulu okuhanga. (Oilonga 20:35; Ovagalati 6:4) Henuka okulitongola kuvamwe. (Omayeletumbulo 18:1) Ngeenge vamwe tave ku talele po, shi ninga oshinima shihafifa kuvo. (Omayeletumbulo 17:22) Komesho yaaishe, kaleka po ekwatafano lopofingo naJehova nosho yo neongalo. (Nahum 1:7; Ovaroma 1:11, 12) Mbela inatu hafa omolwewiliko li shii okulineekelwa olo Jehova ta yandje okupitila mehangano laye?
Ngeenge ounghundi wopambelela tau twikile
15. Ongahelipi omuyapostoli Paulus kwa li a dula okufindana mokukondjifa kwaye ounghundi wombelela inai wanenena, neshilipaleko lilipi hatu dulu okukala tu na?
15 Omuyapostoli Paulus okwa shanga ta ti: “Mombelela yange kamu na ouwa nande washa.” (Ovaroma 7:18) Paulus okwa li e shi shii okudja moshimoniwa shaye nghee tashi dulu okukala shidjuu okukondjifa omahalo nomaunghundi ombelela inai wanenena. Ndelenee Paulus okwa li yo e na elineekelo kutya ota dulu okufindana. (1 Ovakorinto 9:26, 27) Ngahelipi mbela? Omokulineekela filufilu Jehova. Omolwaasho Paulus a popya ta ti: “Aame omunhu mwii, olyelye ta mangulula nge molutu eli lefyo? Kalunga na pandulwe omolwaJesus Kristus, Omwene wetu!” (Ovaroma 7:24, 25) Ongahelipi shi na sha nafye? Nafye ohatu lwifa ounghundi wopambelela. Eshi hatu kondjo opo tu ungaunge nounghundi wa tya ngaho, oshipu okukanifa elineekelo nokukala neitavelo kutya itatu dulu nande okupondola. Ndele Jehova ote ke tu kwafela ngeenge otwe mu lineekela shili ngaashi Paulus ndele hameenghono detu vene.
16. Ngeenge ounghundi wopambelela tau twikile, otwa pumbwa okwiilikana hatu pula shike, noshike tu na okuninga ngeenge otwa wililwa po vali kounghundi oo?
16 Ngeenge ounghundi wopambelela tau twikile, ohatu dulu okuulika kutya otwe lineekela Jehova moku mu indila meilikano. Otwa pumbwa okupula Jehova, nokuli noku mu indila omolwekwafo lomhepo yaye iyapuki. (Lukas 11:9-13) Ohatu dulu okupula kondadalunde tu mone elipangelo mwene, olo li li shimwe shomoiimati yomhepo yaKalunga. (Ovagalati 5:22, 23, NW) Otu na okuninga shike ngeenge otwa wililwa po vali kounghundi wetu wopambelela? Doshili, inatu sholola. Inatu loloka okwiilikana nelininipiko kuKalunga ketu omunanghenda noku mu pula ediminepo nekwafo. Jehova ita ka ekelashi nande omutima oo “wa teyauka nowa alamekwa” koudjuu weliudo li na etimba. (Epsalme 51:19) Ngeenge ohatu mu ilikana nomutima wa yuka nou udite oluhodi, Jehova ote ke tu kwafela tu kondjife omayeleko.—Ovafilippi 4:6, 7.
17. (a) Omolwashike tashi kwafa okudiladila nghee Jehova e udite shi na sha nounghundi wonhumba oo tashi dulika hatu kondjifa? (b) Omishangwa dilipi hatu dulu okulihonga momutwe ngeenge ohatu kondjifa okupangela oikala yokuhanduka diva? okupangela elaka letu? okweefa eamo li na sha nomalihafifo inaa koshoka?
17 Ohatu dulu yo okuulika kutya otwe lineekela Jehova mokukonga ekwafo mEendjovo daye. Mokulongifa oshiulikifo shoitya yOmbibeli ile Oshuuliki shoipalanyole yOshungonangelo, ohatu dulu okukonga enyamukulo kepulo kutya: ‘Jehova oku udite ngahelipi shi na sha nounghundi wonhumba oo handi kondjifa?’ Okudiladila nghee Jehova e udite shi na sha noshinima otaku dulu okupameka ehalo letu loku mu hafifa. Kungaha, ohatu ka kala tu udite ngaashi ye e udite nokutonda osho e tonde. (Epsalme 97:10) Vamwe ova mona kutya ohashi kwafa okulihonga momutwe omishangwa dOmbibeli odo tadi kwafa shi na sha nounghundi wonhumba oo tava kondjifa. Mbela ohatu kondjo nokupangela oikala yokuhanduka diva? Hano ohatu dulu okulihonga momutwe omishangwa ngaashi Omayeletumbulo 14:17 nosho yo Ovaefeso 4:31. Mbela ohatu mono shidjuu okupangela elaka letu? Ohatu dulu okulihonga momutwe omishangwa ngaashi Omayeletumbulo 12:18 nosho yo Ovaefeso 4:29. Mbela otu na eamo li na sha nomalihafifo inaa koshoka? Ohatu dulu okukendabala okudimbuluka eevelishe edi Ovaefeso 5:3 nosho yo Ovakolossi 3:5.
18. Omolwashike tu he na okweefa ohoni i tu kelele okupula ekwafo kovakulunhuongalo opo tu pondole ounghundi wetu?
18 Okukonga ekwafo kovakulunhuongalo va nangekwa po komhepo meongalo oshi li yo onghedi imwe yokuulika kutya otwe lineekela Jehova. (Oilonga 20:28) Doshili, “eeshali odo di li ovanhu” odi li efiloshisho la dja kuJehova okupitila muKristus okwaamena nokufiloshisho eedi daye. (Ovaefeso 4:7, 8, 11-14, NW) Doshili, itashi ka kala shipu okupula ekwafo tu pondole ounghundi wonhumba. Otashi dulika tu kale twa fya ohoni, twa tila kutya pamwe ovakulunhuongalo itave ke tu tala ko vali nawa. Ndelenee kape na omalimbililo kutya ovalumenhu ovo va pyokoka pamhepo otave ke tu fimaneka omolwokukala nouladi wokupula ekwafo. Natango, ovakulunhuongalo otava ka kendabala okuulika omaukwatya aJehova mokuungaunga noshiunda. Ehekeleko lavo, omayele avo nehongo tali longo la dja mEendjovo daKalunga otashi dulika i ka kale ashike osho twa pumbwa opo tu pameke etokolotoko letu tu pondole ounghundi wetu.—Jakob 5:14-16.
19. (a) Omonghedi ilipi Satana ta kendabala okulongifa enyonauko longhalamwenyo monghalelo ei? (b) Elineekelo ola kwatela mo shike, noshike shi na okukala etokolotoko letu?
19 Inatu dimbwa nande kutya Satana oku shii kutya efimbo laye olixupi. (Ehololo 12:12) Okwa hala okulongifa enyonauko longhalamwenyo mounyuni ou opo e tu teye omukumo noku tu shololifa. Natu kale tu na elineekelo alishe mwaasho sha popiwa mOvaroma 8:35-39 taku ti: “Olyelye ou te tu tukula mohole yaKristus? Oudjuu mbela, ile efininiko ile okutewaatewa ile ondjala ile onghai ile oshiponga ile eongamukonda? . . . Ndelenee muei aishe ohatu findi nokufindilila omolwaau e tu hole. Osheshi ondi shi shii shili, haefyo ile omwenyo, haovaengeli ile ovapangelinghono, haai yopaife ile ei yokomesho, haenghono, haouule wopombada ile ouule woposhi, [hashishitwa] nande shimwe tashi dulu oku tu tukula mohole yaKalunga yomuJesus Kristus, Omwene wetu.” Kali fi tuu epopyo lokulineekela Jehova! Ndelenee elineekelo la tya ngaho, kali fi ashike eliudo longaho. Ponhele yaasho, olo elineekelo olo la kwatela mo omatokolo a diladilwa nawa oo hatu ningi monghalamwenyo yetu yakeshe efiku. Onghee hano, natu tokoleni toko okulineekela Jehova filufilu momafimbo madjuu.
[Omashangelo opedu]
a Monhumwafo oyo ya shangelwa onhele yokulonga oimaliwa ikukutu yOilongo yaHangana, yo 20 Novemba 1861, Hamushanga wEmona Salmon P. Chase okwa shanga ta ti: “Kape na oshiwana tashi dulu okukala shi na eenghono kakele ngeenge tashi nghonopalekwa kuKalunga ile kakele ngeenge tashi amenwa kuYe. Elineekelo loshiwana shetu lokulineekela Kalunga oli na okushiivifwa koimaliwa yetu ikukutu yopashiwana.” Oshidjemo, outumbulilo “MuKalunga omo twe lineekela” owa holoka oshikando shotete koshimaliwa shikukutu shOilongo yaHangana mo 1864.
b Oisho oyo ya hokololwa apa oyo okukala “to lipula wa tila, oko haku kanififa omunhu ehafo alishe monghalamwenyo.” Omatoloko ngaashi ‘inamu fya oshisho’ ile “inamu kala tamu lipula” otaa yandje ediladilo kutya katu na okutameka okukala noshisho ile okukala hatu lipula. Ndele embo limwe lomauyelele otali ti: “Efimbo omo oshityalonga shOshigreka shi li elombwelotumbulo mepaifefimbo notashi ulike kelombwelo lokweefa okuninga oinima yonhumba oyo tai ningwa nale.”
c Oitwa ihetatu oyo ei tai landula apa: (1) Ino ngwangwana; (2) kala u na etaleko liwa; (3) kala we lilongekida okutambula ko oilonga yoludi lipe; (4) landa metwokumwe noyuuyemo yoye—ndele hayaumwe; (5) kala wa lungama ngeenge to lande oinima meendjo; (6) kaleka oukwaneumbo wa hangana; (7) ino kala we lishundula; nosho yo (8) tokola kutya oto ka tukaula ngahelipi oimaliwa yoye.
d Oifo oyo ye likolelela kOmbibeli ihai popile ile i xumife komesho ouhaku wopaunamiti wokondadalunde, molwaashi oya dimina kutya osho oshi li oshinima osho u na okutokola paumwene. Ponhele yaasho, oitukulwa oyo tai kundafana omikifi dokondadalunde oya longekidwa opo i shiivifile ovaleshi eeshili ngaashi di shiivike paife.
Oto dimbuluka?
• Ngeenge twa taalelwa komaupyakadi opamaxupilo, omeenghedi dilipi hatu dulu okuulika kutya otwe lineekela Jehova?
• Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya otwe lineekela Kalunga ngeenge hatu hepekwa komaupyakadi oukolele?
• Ngeenge ounghundi wopambelela tau twikile, ongahelipi hatu dulu okuulika kutya otwe lineekela shili Jehova?
[Oshimhungu pepandja 32]
Mbela oto dimbuluka oitukulwa ei?
Ngeenge twa djuupalelwa komaupyakadi oukolele, otashi tu omukumo okulesha kombinga yaavo va pondola mokuungaunga nomauyahame nosho yo nomaulema. Oitukulwa tai landula oya nyanyangidwa moifo yOshungonangelo nosho yo yoAwake!
“Nghee nda pondola ounghundi wange” osho tashi popi shi na sha nokuungaunga nokudiladila kwii nosho yo epolimano.—Oshungonangelo (yOshiingilisha) ye 1 Mai 1990.
“Nokuli neshina lokufudifa inali dula oku mu kelela a ha udife.”—OAwake! yo 22 Januali 1993.
“Oholo oya lundulula onghalamwenyo yange” osho tashi popi kombinga yokuungaunga noulema weenelive.—OAwake! yo 22 Kotoba 1995.
“Ku shii kutya onghalamwenyo yoye otai ka kala ya tya ngahelipi mongula” osho tashi kundafana okulididimikila omukifi wopamaliudo hau ifanwa bipolar disorder.—Oshungonangelo (yOshiingilisha) ye 1 Desemba 2000.
“Okudja kwaLoida monghalo yelimweneneno” osho tashi popi kombinga yokuungaunga nokulemana kwomouluvi.—OAwake! yo 8 Mai 2000.
“Okukondja kwange nomukifi hau ifanwa Endometriosis.”—OAwake! yo 22 Juli 2000.
“Okukondja kwange nomukifi hau ifanwa Scleroderma.”—OAwake! yo 8 Aguste 2001.
“Onda finda olwoodi lange lokulwifa epolimano olo la etifwa kokumona okaana.”—OAwake! yo 22 Juli 2002.
[Efano pepandja 29]
Ngeenge otwa kanifa oilonga, otashi ka kala pandunge okukonakonununa onghedi yetu yokukalamwenyo
[Efano pepandja 30]
Ehokololo laLoida otali ulike nghee okulineekela Jehova haku kwafele omunhu u lididimike. (Tala oshimhungu pepandja 31)
[Efano pepandja 32]
Inatu pumbwa okufya ohoni okupula ekwafo opo tu pondole ounghundi wetu