Kala u na omaukwatya oo taa dulu oku ku kwafela u ninge ovanhu ovahongwa
‘Indeni ka ningeni ovanhu aveshe ovalongwa.’ — MATEUS 28:19.
1. Ovapiya vamwe vaKalunga vonale ova li va pumbwa okukala ve na ounghulungu nosho yo omaukwatya elipi?
OVAPIYA vaJehova ove na okukala ve na ounghulungu nosho yo omaukwatya oo tae va kwafele va longe ehalo laye. Pashihopaenenwa, Abraham naSara ova li va fiya po Ur, ngaashi va li va lombwelwa kuKalunga, oshilando osho sha li sha punapala nova li ve na okukala ve na omaukwatya oo a li taa dulu oku va kwafela va dule okukala momatwali. (Ovaheberi 11:8, 9, 15) Josua okwa li e na okukala omuladi, e lineekela muJehova noku shii Omhango yaYe opo a dule okutwala Ovaisrael mEdu lEudaneko. (Josua 1:7-9) Nonande Besaleel naOholiab otashi dulika va li ve na nale ounghulungu, omhepo yaKalunga oya li ya xwepopaleka ounghulungu wavo opo va dule okupondola mokulonga nokupashukila oilonga yokutunga etwali nosho yo oilonga ikwao i lili noku lili. — Exodus 31:1-11.
2. Omapulo elipi e na sha noilonga yokuninga ovanhu ovahongwa hatu ka kundafaneni?
2 Konima eshi pa pita omafelemido okudja eshi ovapiya vaKalunga ovo va li ko, Jesus Kristus okwa li a lombwela ovashikuli vaye a ti: ‘Indeni ka ningeni ovanhu aveshe ovalongwa, noku va longa okudiinina aishe ei nde i mu lombwela.’ (Mateus 28:19, 20) Osho osha li oshikando shotete mondjokonona ovanhu va pewa oufembanghenda wokulonga oshilonga shinene sha tya ngaho. Omaukwatya elipi twa pumbwa okukala tu na opo tu dule okuwanifa po oilonga yokuninga ovanhu ovahongwa? Ongahelipi hatu dulu okukulika omaukwatya oo?
Kala u hole Kalunga nomutima aushe
3. Elombwelo lokuninga ovanhu ovahongwa ohali tu pe omhito yashike?
3 Opo tu dule okupopya novanhu notu kendabale oku va tomha va longele Kalunga kashili otu na okukala tu mu hole nomutima aushe. Ovaisrael ova li ve na okuulika kutya ove hole Kalunga mokudulika nomutima aushe koipango yaye, mokuyandja omayambo oo a hokiwa kuye nosho yo moku mu tanga okupitila momaimbilo. (Deuteronomion 10:12, 13; 30:19, 20; Epsalme 21:13; 96:1, 2; 138:5) Tu li ovaudifi, nafye ohatu dulika keemhango daKalunga, nohatu ulike yo kutya otu mu hole mokulombwela vamwe kombinga yaye nosho yo yomalalakano aye. Otwa pumbwa okupopya tu na eitavelo, hatu longifa oitya ya hoololekeka eshi hatu lombwele vamwe shi na sha neteelelo olo twa pewa kuKalunga. — 1 Ovatessaloniki 1:5; 1 Petrus 3:15.
4. Omolwashike Jesus a li ha hafele okuhonga ovanhu kombinga yaJehova?
4 Jesus okwa li ha hafele neenghono okulombwela vamwe kombinga yomalalakano aKalunga, kombinga yOuhamba waye nosho yo yelongelokalunga lashili, molwaashi okwa li e mu hole nomutima aushe. (Lukas 8:1; Johannes 4:23, 24, 31) Jesus okwa ti: “Oikulya yange ei, Ame ndi longe ehalo laau a tuma nge nondi wanife oshilonga shaye.” (Johannes 4:34) Omupsalme umwe okwa popya shi na sha naJesus a ti: “Kalunga kange, okuwanifa ehalo loye, osho otashi nyakula nge, nomhango yoye oyo ya nyolelwa moule womwenyo wange. Eshi shouyuki onde shi udifa meongalo linene; tala, omilungu dange inandi di mwenifa — Omwene, Ove mwene u shi shii.” — Epsalme 40:9, 10; Ovaheberi 10:7-10.
5, 6. Oukwatya wa fimanenena ulipi u na okukala u niwe kwaavo tava longo oilonga yokuninga ovanhu ovahongwa?
5 Ovanhu ovo opo ve lihongo oshili yOmbibeli ohave linyengifwa kohole yokuhola Jehova opo va lombwele vamwe nouladi kombinga yaye nosho yo yOuhamba waye, naasho ohashi ningifa vamwe va tambule ko noupu ekonakonombibeli. (Johannes 1:41) Ohole yokuhola Kalunga oyo oukwatya wa fimanenena oo hau tu linyengifa tu kufe ombinga moilonga yokuninga ovanhu ovahongwa. Onghee hano, natu kaleke ohole yetu yokuhola Kalunga ya xwama mokukala hatu lesha Eendjovo daye pandjikilile nokudilonga kudo. — 1 Timoteus 4:6, 15; Ehololo 2:4.
6 Nopehe na omalimbililo, ohole yokuhola Jehova oya li ya kwafela Jesus Kristus a kale omuhongi omuladi. Ndele ohole hayo aike ya li ye mu kwafela a pondole moilonga yokuudifa Ouhamba. Mbela oukwatya ulipi vali wa li wa kwafela Jesus a pondole moilonga yokuninga ovanhu ovahongwa?
Kala u na ko nasha novanhu
7, 8. Jesus okwa li ha tale ko ngahelipi ovanhu?
7 Jesus okwa li e na ko nasha novanhu shili. Nokuli nofimbo a li ina ninga omunhu kombada yedu, e li “omulongi onghulungu” waKalunga, okwa kala e na ko nasha novanhu. (Omayeletumbulo 8:30, 31, NW) Eshi Jesus a li kombada yedu, okwa li ha kenukile ovanhu, nokwa li ha tulumukifa ovo va li have uya kuye. (Mateus 11:28-30) Jesus okwa li a hopaenena Jehova mokuulika ohole nosho yo olukeno, naasho osha li sha nanena ovanhu kelongelokalunga lashili. Ovanhu vomaludi aeshe ova li hava pwilikine kuye molwaashi okwa li e na ko nasha navo. — Lukas 7:36-50; 18:15-17; 19:1-10.
8 Eshi omulumenhu wonhumba a li a pula kutya oku na okuninga shike opo a ka fyuulule omwenyo waalushe, “Jesus okwe mu tala noku mu hokwa.” (Markus 10:17-21) Ombibeli oya popya shi na sha navamwe ovo Jesus kwa li a honga muBetania, ya ti: “Jesus okwa li e hole Marta nomumwaina naLasarus.” (Johannes 11:1, 5) Jesus okwa li e na ko nasha unene novanhu nomolwaasho okwa li a yamba po efimbo laye lokutulumukwa opo a honge ovanhu. (Markus 6:30-34) Okunakonasha novanhu okwa li kwa kwafela Jesus a pondole neenghono mokunanena vamwe kelongelokalunga lashili.
9. Paulus okwa li e na oikala ilipi eshi a li ta longo oilonga yokuninga ovanhu ovahongwa?
9 Omuyapostoli Paulus naye okwa li e na ko nasha shili novanhu ovo a li ha udifile. Pashihopaenenwa, okwa li a lombwela ovo va li va ninga Ovakriste muTessalonika a ti: “[Omolwohole yetu yoku mu hola, OB-1986] neenghono twa hala oku mu pa yo havangeli laKalunga alike, ndelenee eemwenyo detu vene yo, osheshi onye omwa ninga ovaholike vetu.” Omolweenghendabala dopahole daPaulus, vamwe vomuTessalonika ‘ova li va amuka ko koikalunga nova longela Kalunga omunamwenyo.’ (1 Ovatessaloniki 1:9; 2:8) Ngeenge otu na ko nasha shili novanhu ngaashi Jesus naPaulus va li va ninga, nafye ohatu dulu okukala twa hafa eshi hatu mono nghee onghundana iwa tai kumu omitima daavo “ve na oikala iwa i na sha nomwenyo waalushe.” — Oilonga 13:48, NW.
Kala u na omhepo yokuliyamba mwene
10, 11. Omolwashike twa pumbwa omhepo yeliyambo ngeenge hatu kendabala okuninga ovanhu ovahongwa?
10 Ovo hava longo oilonga yokuninga ovanhu ovahongwa ohava kala va hala okuninga omaliyambo. Ihava lalakanene okulikola omaliko. Jesus okwa li a lombwela ovahongwa vaye a ti: “Oipuna oi noudjuu u fike peni okuya mouhamba waKalunga.” Ovahongwa ova li va kumwa mokuuda eendjovo odo, ndele Jesus okwa weda ko a ti: “Ovamwange, ava ve lineekela emona lavo, ove noudjuu u fike peni okuya mouhamba waKalunga. Okupita kwongamelo meyulu longwiya, xwepo ku dule okuya kwoshipuna mouhamba waKalunga.” (Markus 10:23-25) Jesus okwa li a ladipika ovashikuli vaye va kale nonghalamwenyo i li paunafangwa opo va dule okuyandja elitulemo koilonga yokuninga ovanhu ovahongwa. (Mateus 6:22-24, 33) Omolwashike omhepo yeliyambo mwene hai tu kwafele tu ninge ovanhu ovahongwa?
11 Okuhonga ovanhu oinima aishe oyo Jesus e tu lombwela otashi pula eenghendabala da mana mo. Omukriste oo a hala okuninga ovanhu ovahongwa oha kendabala okuninga ekonakonombibeli nomunhu oo e na ohokwe oshivike keshe. Ovaudifi vOuhamba vamwe ova e fa po oilonga yokulikongela omboloto yefimbo li yadi nova ya mwaayo yetatafiku opo va kale ve na efimbo la wana lokukonga ovanamitima diwa. Ovakriste vahapu ove lihonga elaka limwe opo va dule okuudifila ovanhu vomuhoko umwe moshitukulwa shavo. Vamwe ova fiya po omaumbo avo nova ya koitukulwa imwe ile koilongo imwe opo va dule okukufa ombinga pauyadi moilonga yeteyo. (Mateus 9:37, 38) Eenghendabala adishe odo otadi pula omhepo yeliyambo. Ndele nande ongaho, otwa pumbwa okuninga shihapu opo tu pondole mokuninga ovanhu ovahongwa.
Kala omulididimiki ndele ino hepifa efimbo
12, 13. Omolwashike elididimiko la fimanenena mokuninga ovanhu ovahongwa?
12 Elididimiko olo oukwatya vali umwe oo hau tu kwafele opo tu ninge ovanhu ovahongwa. Etumwalaka letu lopaKriste ola endelela, ndele okuninga ovanhu ovahongwa luhapu otashi pula efimbo lihapu nosho yo elididimiko. (1 Ovakorinto 7:29) Jesus okwa li e lididimikila omumwaina Jakob. Nonande Jakob okwa li e shii nawa oilonga yaJesus yokuudifa, oule wefimbo opa li oshinima shonhumba osho sha li she mu imba a ninge omuhongwa. (Johannes 7:5) Ndele moule wefimbo lixupi okudja pefyo laKristus okuyuka koPentekoste 33 O.P., osha li sha yela kutya Jakob okwa li a ninga omuhongwa molwaashi Omishangwa otadi ulike kutya okwa li haka ilikana pamwe naina, novamwaina nosho yo novayapostoli. (Oilonga 1:13, 14) Jakob okwa li a ninga exumokomesho lopamhepo, nokonima yefimbo okwa ka kala e na oinakuwanifwa ihapu meongalo lopaKriste. — Oilonga 15:13; 1 Ovakorinto 15:7.
13 Ngaashi ashike oikunomwa yovanamapya hai kufa efimbo okukula, ohashi kufa yo efimbo kOvakriste okuuda ko Eendjovo daKalunga, okukulika ohole yokuhola Kalunga nosho yo okukala ve na omaukwatya opaKriste. Osho otashi tu pula tu kale tu na elididimiko. Jakob okwa shanga a ti: “Ovamwatate . . . kaleni nokulididimika fiyo Omwene ota aluka. Taleni, omunepya oha teelele oiimati iwa yedu ndee he li lididimikile fiyo ta pewa odula yonemuna noyokomusheko. Nanye yo teeleleni nokulididimika, pamekeni omitima deni, osheshi ealuko lOmwene oli li popepi.” (Jakob 5:7, 8) Jakob okwa li ta ladipike ovaitaveli vakwao opo ‘ve lididimike fiyo ealuko lOmwene.’ Ngeenge ovahongwa va li vehe udite ko oshinima shonhumba, Jesus okwa li he va yelifile nelididimiko ile e va pe efaneko. (Mateus 13:10-23; Lukas 19:11; 21:7; Oilonga 1:6-8) Nonande otu shii kutya Omwene okwa aluka, natango otwa pumbwa okulididimika eshi hatu kendabala okuninga ovanhu ovahongwa. Ovo tava ningi ovashikuli vaKristus pefimbo letu ova pumbwa okuhongwa nelididimiko. — Johannes 14:9.
14. Nonande otu na elididimiko, ongahelipi hatu dulu okulongifa efimbo letu nawa moilonga yokuninga ovanhu ovahongwa?
14 Nonande ohatu lididimike, ovanhu vahapu ovo hatu hovele navo omakonakonombibeli ihava imike oiimati ya sha. (Mateus 13:18-23) Ndele ngeenge otwa ningi eenghendabala ngaashi hatu dulu opo tu va kwafele, ohatu efa po ovanhu va tya ngaho ndele hatu ka konga ovo tashi dulika ve na olupandu loshili yOmbibeli. (Omuudifi 3:1, 6) Nokuli novanhu ovo va lenga oshili yOmbibeli ova pumbwa natango okukwafelwa opo va lundulule omataleko avo, oikala yavo nosho yo oinima oyo va pitifa komesho monghalamwenyo. Kungaho, otashi ulike kutya otu na elididimiko, ngaashi ashike Jesus a li e lididimikila ovahongwa ovo va li va pumbwa efimbo lihapu opo va dule okukulika oikala ya yuka. — Markus 9:33-37; 10:35-45.
Kala u na ounghulungu wokuhonga
15, 16. Omolwashike okuhonga oinima i li paunafangwa nokulilongekida nawa kwa fimanenena ngeenge hatu ningi ovanhu ovahongwa?
15 Ohole yokuhola Kalunga, okukala tu na ko nasha navamwe, omhepo yeliyambo nosho yo elididimiko oi li omaukwatya a fimanenena oo taa dulu okukwafela omunhu a pondole mokuninga ovanhu ovahongwa. Otwa pumbwa yo okukala tu na ounghulungu wokuhonga, molwaashi ohau tu kwafele tu yelife oinima monghedi ya yela noi li paunafangwa. Pashihopaenenwa, Omuhongi Munene, Jesus Kristus, okwa li ha pondola omolwomahongo aye mahapu oo a li e li paunafangwa. Otashi dulika naave to dimbuluka eendjovo daJesus ngaashi: “Liongeleleni omamona meulu.” ‘Shiyapuki inamu shi yandja keembwa.’ ‘Ounongo wa hololwa koilonga yavo owa yuka.’ “Shomukesari, shi peni omukesari, naasho shaKalunga, shi peni Kalunga.” (Mateus 6:20; 7:6; 11:19; 22:21) Jesus ka li ashike a popya omatumbulo maxupi, ndele okwa li yo a honga monghedi i uditiwe ko nawa noya yela ngeenge kwa li sha pumbiwa. Ongahelipi hatu dulu okuhopaenena onghedi yaJesus yokuhonga?
16 Okulilongekida nawa okwa fimana molwaashi otaku tu kwafele tu honge vamwe monghedi ya yela noi li paunafangwa. Omuudifi ine lilongekida nawa oha popi oinima ihapu. Otashi dulika a yandje ouyelele muhapu ta popi oinima aishe oyo e shii kombinga yoshikundafanwa osho ta yelifa, nokungaho ita ka dula okupopya oshitwa osho sha fimana. Mepingafano naasho, omuudifi oo e lilongekida nawa oha diladila shi na sha nomunhu oo ta hongo, noha dilonga kombinga yaasho tava ka kundafana opo a ka yandje ashike ouyelele oo wa pumbiwa. (Omayeletumbulo 15:28; 1 Ovakorinto 2:1, 2) Oha kaleke momadiladilo oinima oyo omukonakoni e shii nale nosho yo oitwa oyo e na okudivilika pefimbo lekonakono. Omuudifi otashi dulika e shii omauyelele mahapu mahokwifa e na sha noshikundafanwa shonhumba, ndele monghedi omo ta hongo otai ka kala ashike ya yela ngeenge ita popi oinima ihapu.
17. Ongahelipi hatu dulu okukwafela ovanhu va ude ko eityo lOmishangwa?
17 Jesus okwa li yo ha kwafele ovanhu va diladile ponhele ashike yoku va pa ouyelele. Pashihopaenenwa, pomhito imwe okwa li a pula a ti: “Oto ti ngahelipi, Simon? Eehamba dokombada yedu otadi pula kulyelye ofuto yokeengaba noifuta? Okovana ile kovanailongo?” (Mateus 17:25) Otashi dulika hatu hafele okuyelifa Ombibeli, ndele otwa pumbwa okukala tu na elipangelo opo tu pe omukonakoni omhito a popye etaleko laye ile a yelife oshinima shonhumba osho hatu kundafana pefimbo lekonakonombibeli lopeumbo. Ndele katu na okukala hatu pula ovanhu omapulo inaa pumbiwa. Ponhele yaasho, ohatu ke va kwafela va ude ko oitwa yopamishangwa oyo i li moishangomwa yetu ya kanghamena kOmbibeli, hatu shi ningi nelungi, hatu longifa omafaneko taa wapalele nosho yo omapulo oo haa ningifa omunhu a diladile.
18. Okukala tu na ‘ounghulungu wokuhonga’ okwa kwatela mo shike?
18 Omishangwa oda popya shi na sha ‘nounghulungu wokuhonga.’ (2 Timoteus 4:2; Titus 1:9, NW) Ounghulungu wa tya ngaho owa kwatela mo shihapu shihe fi ashike okukwafela omunhu e lihonge momutwe ouyelele wonhumba. Otu na okukendabala tu kwafele omukonakonimbibeli a mone eyooloko pokati koshili noipupulu, pokati kaasho shiwa naasho shii nosho yo pokati kounongo noulai. Eshi hatu ningi ngaho, nokukendabala okukwafela omunhu a kulike ohole yokuhola Jehova, ota dulu okumona kutya omolwashike e na okudulika kuye.
Kala ho kufa ombinga nouladi moilonga yokuninga ovanhu ovahongwa
19. Ongahelipi Ovakriste aveshe hava yambidida oilonga yokuninga ovanhu ovahongwa?
19 Eongalo lopaKriste oli li ehangano lokuninga ovanhu ovahongwa. Ngeenge umwe a ninga omuhongwa, Ondombwedi yaJehova oyo ya li ye mu udifila oshikando shotete noye mu kwafela e lihonge osho Ombibeli tai hongo, hayo aike hai kala ya hafa. Ngeenge ongudu yovaliyambi vonhumba otai kongo okaana ka kana, otashi dulika ashike ka monike koshilyo shimwe shongudu oyo. Ndele ngeenge okaana oka hanganifwa vali novadali vako, keshe umwe oo a li te ka kongo ota ka kala a hafa. (Lukas 15:6, 7) Sha faafana, eongalo alishe ola kwatelwa mo moilonga yokuninga ovanhu ovahongwa. Ovakriste aveshe ohava kufa ombinga mokukonga ovo tava dulu okuninga ovahongwa vaJesus. Ngeenge omuhongwa mupe a hovele okukala he uya kokwoongala kOlupale lOuhamba, Omukriste keshe oo e li pokwoongala ohe mu kwafele a kale a lenga elongelokalunga lashili. (1 Ovakorinto 14:24, 25) Kungaho, Ovakriste aveshe otava dulu okukala va hafa omolwovanhu omayovi omafele ovo tava ningwa ovahongwa omudo keshe.
20. Ou na okuninga shike ngeenge owa hala okuhonga vamwe oshili yOmbibeli?
20 Ovakriste vahapu ovadiinini otava ka kala va hafa okuhonga vamwe kombinga yaJehova nosho yo yelongelokalunga lashili. Ndele nonande ova ninga eenghendabala ngaashi tava dulu, otashi dulika inava dula okukwafela umwe a ninge omuhongwa. Ngeenge naave ou li monghalo ya tya ngaho, kala u hole Jehova, kala u na ko nasha novanhu, kala ho ningi omaliyambo. Kala yo ho lididimike nokukendabala okuxwepopaleka ounghulungu woye wokuhonga. Komesho yaaishe, ilikana shi na sha nehalo loye lokuhonga vamwe oshili. (Omuudifi 11:1) Kala wa hekelekwa kokushiiva kutya keshe osho to ningi moilonga yaJehova otashi yambidida oilonga yokuninga ovanhu ovahongwa oyo tai mu tumbalekifa.
Oto dulu okuyelifa?
• Omolwashike oilonga yokuninga ovanhu ovahongwa hai yeleke ohole yetu yokuhola Kalunga?
• Ovo ve na oshinakuwanifwa shokuninga ovanhu ovahongwa ove na okukala ve na omaukwatya elipi?
• ‘Ounghulungu wokuhonga’ owa kwatela moshike?
[Efano pepandja 20]
Ovakriste ohava ulike kutya ove ohole Jehova nomutima aushe mokuninga ovanhu ovahongwa
[Efano pepandja 22]
Omolwashike ovo tava longo oilonga yokuninga ovanhu ovahongwa ve na okukala ve na ko nasha navamwe?
[Efano pepandja 23]
Ovo tava ningi ovanhu ovahongwa ova pumbwa okukala ve na omaukwatya elipi?
[Efano pepandja 24]
Ovakriste aveshe ohava hafele oidjemo iwa oyo hai etifwa kokuninga ovanhu ovahongwa