Ombibeli oi li shili Eendjovo daKalunga da nwefwa mo
OMUYAPOSTOLI Paulus okwa li naanaa a hala okutya shike eshi a ti kutya Ombibeli oya “yandjwa keenghono dOmhepo yaKalunga”? (2 Timoteus 3:16) Eshi Paulus a shanga eendjovo odo mOshigreka, okwa longifa outumbulilo oo tau ti lelalela sha “fudilwa mo kuKalunga.” Kungaho, Paulus okwa li a hala okutya Kalunga okwa longifa omhepo yaye iyapuki i wilike ovashangi vOmbibeli va shange ashike oinima oyo a li a hala va shange.
Omuyapostoli Petrus okwa ti kutya ovashangi vOmbibeli ovo ‘ova popya odo ve di pewa kuKalunga nokuwilikwa komhepo iyapuki.’ (2 Petrus 1:21) Onghee hano, omuyapostoli Paulus okwa popya yo kutya omambo Ombibeli oku li ‘omishangwa diyapuki, edi di na eenghono doku ku honga eendunge, u xupifwe mokwiitavela Kristus Jesus.’ — 2 Timoteus 3:15.
Ovanhu vahapu ohava patana neenghono kutya Kalunga haye omushangi wOmbibeli. Ngaashi omulafululi woinima Sir Charles Marston a popya kutya ovanhu “ova dina omahokololo Ombibeli,” luhapu ovakembauli ohava pataneke neenghono oulineekelwa wOmbibeli. Vamwe otava diladila kutya Ombibeli oi li ashike “omahepu neengano donale.”
Natu konakone omaumbangi
Mbela Ombibeli otai dulu ngoo okulineekelwa? Osha fimana okufika pexulifodiladilo li li mondjila shi na sha naasho. Omolwashike mbela? Omolwaashi ngeenge Ombibeli oyo eendjovo daKalunga mwene, osha nyika oulai ile shi etife efyo nokuli ngeenge omunhu okwe i lipwililikile. Ngeenge owa kala ashike wa tala ko Ombibeli i li eendjovo dovanhu ponhele yokukala we i tala ko i li Eendjovo daKalunga, itai ka yukifa lela eenghatu doye nokuvyula etaleko loye. — 1 Ovatessaloniki 2:13.
Ongahelipi to dulu okumona kutya Ombibeli oi shii okulineekelwa? Oshike hashi ku kwafela u mone kutya omunhu wonhumba oku shii okulineekelwa? Oshoshili kutya oshidjuu neenghono okulineekela filufilu omunhu oo uhe shii nawa. Ndele mokweendela ko kwefimbo, ngeenge owa shiiva omunhu oo nawanawa kutya oku li omunashili noku shii okulineekelwa, oto ka kala we mu lineekela. Sha faafana, oto dulu okushiiva Ombibeli monghedi ya tya ngaho. Ino tambula ko omambeleko ile nokuli omadiladilo outondwe oo e li omhinge noulineekelwa wOmbibeli. Longifa efimbo u konakone oumbangi oo tau yambidida oushili oo kutya Ombibeli oya “yandjwa keenghono dOmhepo yaKalunga.”
Ovanhu vamwe ovo hava ti kutya ova itavela Ombibeli ohave i kembaula
Ino shololifwa koushili oo kutya nokuli novanhu ovo have liti kutya ova itavela Ombibeli ohava kembaula ounashili noulineekelwa wayo. O-New Dictionary of Theology oya ti kutya nonande ovayandjimulombo vahapu vOmbibeli kunena ohave liti kutya Ovakriste, “ohava ti ashike kutya Omishangwa omadiladilo ovanhu.”
Ovateologi vahapu ohava tu eemhata di na sha naavo va shanga omambo Ombibeli. Pashihopaenenwa, vamwe otava ti kutya omuprofeti Jesaja haye a shanga embo laJesaja. Vamwe otava ti kutya embo lOmbibeli olo ola shangwa nale komesho yefimbo laJesaja. Omushangi wo-Concise Bible Commentary, Lowther Clarke, okwa ti kutya embo laJesaja “ola shangwa kovanhu vahapu novomapupi mahapu.” Ashike ovanhu va tya ngaho otave lipwililikile oushili oo kutya Jesus Kristus nosho yo ovahongwa vaye ova popya lwoikando kutya Jesaja oye a shanga embo laye. — Mateus 3:3; 15:7; Lukas 4:17; Johannes 12:38-41; Ovaroma 9:27, 29.
Shinyikifa oluhodi, ovakembauli vOmbibeli ngaashi omuyandjimulombo umwe wedina J. R. Dummelow, okwa ti kutya omaxunganeko oo e li membo laDaniel “otaa hokolola oinima yoshili ya ningwa nale, ndele omushangi ote i popi ya fa omaxunganeko.” Eshi tava popi ngaho, otave lipwililikile natango oumbangi waJesus Kristus mwene. Jesus okwa li a londwela kutya ‘oixuna yehanauno, ya popiwa komuprofeti Daniel, oi li ofika ponhele iyapuki.’ (Mateus 24:15) Mbela oshi li ngoo pandunge kOmukriste okwiitavela kutya Jesus Kristus naye okwa kufa ombinga mokupukifa ovanhu, ngeno ta yambidida ondjokonona i kale ya fa omaxunganeko ndele hasho? Hasho nandenande.
Mbela oshi na ngoo oshilonga okushiiva kutya oolyelye va shanga Ombibeli?
Otashi dulika u pule kutya: “Oshi na ngoo oshilonga shili okushiiva kutya oolyelye va shanga omambo Ombibeli?” Heeno oshi na oshilonga neenghono. Mbela oto ke lineekela ngoo omukanda wonhumba oo tau ulike kutya ou li etestamenti lakaume koye li na sha naasho a li a hala shi ningwe ngeenge okwa fi ndele osha ka yela mo kutya haye shili e u shanga? Natu tye nee ovashiivinawa vonhumba ove ku lombwela kutya opa longifwa oulingilingi wonhumba shi na sha nomukanda oo, tava ti kutya ookaume koye vamwe ovo ve na omalinyengotomheno mawa ovo va shanga oinima oyo tava diladila kutya ngeno kaume koye oyo a hala i ningwe. Mbela osho itashi ka ngushulula omukanda oo? Mbela oto dulu ngoo okukala u na elineekelo shili kutya osho sha popiwa momukanda oo osha popiwa kukaume koye?
Ombibeli nayo ohatu dulu oku i faafanifa naasho sha popiwa mefaneko olo. Nomolwaasho itashi kumwifa eshi ovanhu vahapuvahapu, nokuli naavo have liti Ovakriste, va manguluka okulipwililikila osho Ombibeli tai ti shi na sha noinima ngaashi okukala omunashili, oukoshoki wopamilele nosho yo ikwao imwe. Mbela olungapi wa uda ovanhu tava popi tava kembaula tava ti: “O, osho oshinima shomEtestamenti Likulu,” la fa ngeno lihe na lela ongushu ya sha? Osho ovanhu ohave shi popi nonande omuyapostoli Paulus okwa popya kutya omambo oo hava ti Etestamenti Likulu oku li “omishangwa diyapuki” da “yandjwa keenghono dOmhepo yaKalunga.”
Otashi dulika u patane to ti: “Ito dulu lela okudina omaumbangi ovashiivinawa novahongwanhu aveshe.” Heeno osho! Pashihopaenenwa, otu na olupandu omolwovahongwanhu ovanashili ovo ve tu kwafela tu didilike mo omishangwa dOmbibeli odo da li da shangwa tete. Eshi Ombibeli ya kala tai tapwa lwoikando oule womafelemido, opa ningwa omapuko onhumba manini. Ndele dimbuluka kutya: Ope na eyooloko linene pokati kokudimina omapuko manini oo a ningwa momishangwa dOmbibeli eshi ya li tai tapwa nokweekelashi Ombibeli aishe molwaashi omunhu e i tala ko kutya oi na omadiladilo ovanhu.
Kala wa itavela “omishangwa diyapuki”
Fimbo Paulus ina popya kutya Ombibeli oya nwefwa mo kuKalunga, okwa li a lombwela Timoteus kutya omolwashike omishangwa da nwefwa mo da fimana. Paulus okwa ti: ‘Momafiku axuuninwa, ovanhu vai novakengeleledi otava ka ehena komesho mowii nokupukifa nokupuka.’ (2 Timoteus 3:1, 13) Osha yela kutya pefimbo laPaulus, ‘ovanongo novanaendunge’ ova li tava longifa ‘eendjovo domaheka’ opo va pukife ovanhu nova nghundipaleke eitavelo lavo muJesus Kristus. (1 Ovakorinto 1:18, 19; Ovakolossi 2:4, 8) Omuyapostoli Paulus okwa li a ladipika Timoteus opo e mu amene aha nwefwe mo kovanhu va tya ngaho a ti: ‘Kala muei we i longwa okudja kounona woye momishangwa diyapuki’ odo da yandjwa kuKalunga. — 2 Timoteus 3:14, 15.
Osha fimana yo nokunena okuninga ngaho ‘momafiku aa axuuninwa.’ Ino diladila kutya ito dulu okupukifwa ‘keendjovo domaheka’ odo hadi popiwa luhapu kovanaendunge elela. Ponhele yaasho, liamena ngaashi Ovakriste vomefelemudo lotete va li va ninga, mokukala we lineekela filufilu mwaasho to lesha mOmbibeli, oyo i li Eendjovo daKalunga da nwefwa mo shili.
Eendombwedi daJehova otadi ka kala da hafa oku ku kwafela u kale wa itavela Ombibeli. Pashihopaenenwa, otadi dulu oku ku ulikila nghee omafinamhango Ombibeli a ulika filufilu kutya oku shii okulineekelwa mondjokonona aishe; nghee Ombibeli tai tu kumwe noinima younongononi; nghee tai tu kumwe aishe okudja kehovelo fiyo okexulilo; nghee omaxunganeko ayo a wanifwa shili nosho yo oinima imwe ikwao ihapuihapu. Owa manguluka okushangela kovanyanyangidi voshifo eshi opo u mone ouyelele muhapu oo wa kwafela ovanamitimadiwa omamiliyona va mone kutya Ombibeli oyo Eendjovo daKalunga shili.