Okuninga oinima ei oukengeleledi ngoo shili?
“Lundulula kanini ouyelele u na sha noshiponga osho sha ningwa po, opo nee aishe otai ka enda nawa.”
“Ovanambelewa ava hava ungaunga noifendela inava pumbwa okushiiva keshe shimwe.”
“Oshinima osho sha fimana oshosho kutya ou na okulungama uha kwatwe mo.”
“Omolwashike u na okufuta oshinima ngeenge oto dulu oku shi mona oshali?”
OTASHI dulika u lombwelwe eendjovo da fa odo ngeenge to pula umwe omayele e na sha noimaliwa. Ovanhu vamwe ohava kala va fa ve na omaetepo opandunge okukandula po oupyakadi keshe. Ndele ope na epulo olo kutya, mbela omaetepo a tya ngaho oku li ngoo paushili?
Oukengeleledi ou li keshe pamwe kunena, nomolwaasho ovanhu luhapu ohava tale ko okupopya oipupulu, okweenda vamwe medu nosho yo okuvaka i li oinima ya tambulwa ko oyo tava dulu okuninga opo va likole oimaliwa, ve lixumife komesho ile va henuke okuhandukilwa. Ovanhu ovo va tumbala moulikumwe wovanhu luhapu ihava tula po oshihopaenenwa shiwa shi na sha nokukala ovanashili. Okudja mo 2005 fiyo 2006, oukengeleledi nosho yo oumbudi owa hapupala moshilongo shimwe shomuEuropa neepersenda di dule po 85. Osho otashi dulika inashi kwatela mo oukengeleledi oo ovanhu vamwe hava ti inau kwata moiti. Oshi na oupu kasha li tashi kumwifa neenghono eshi ovanangeshefa va kula nosho yo ovanapolotika vomoshilongo osho va li va kufa ombinga moulingilingi mokuninga eedipoloma doukengeleledi opo va xumife komesho omaifano avo.
Ovanhu vahapu ova hala okulonga osho sha yuka nonande oukengeleledi owa hapupala mounyuni. Oshi na oupu naave oumwe womwaavo va hala okulonga osho sha yuka. Otashi dulika wa hala okulonga osho sha yuka koshipala shaKalunga molwaashi ou mu hole. (1 Johannes 5:3) Naave otashi dulika u udite ngaashi omuyapostoli Paulus oo a ti: ‘Otwa hala okweenda pauyuki moinima aishe.’ (Ovaheberi 13:18, yelekanifa no-OB-1954.) Omolwetomheno olo, ohatu ku ladipike u ka tale keenghalo dimwe odo tadi dulu okuyeleka omunhu oo a hala ‘okweenda pauyuki moinima aishe.’ Ohatu ka konakona yo omafinamhango Ombibeli oo taa dulu okukwafela omunhu meenghalo da tya ngaho.
Olyelye e na okufuta oushada oo wa etifwa koshiponga shonhumba?
Efiku limwe fimbo omukainhu omunyasha wedina Lisaa a li ta shingi ohauto, okwa li a ninga epuko ndele ohauto tai lidenge mumwe naikwao. Kape na oo a li a mona oshiponga, ashike eehauto adishe oda li da ningilwa oushada. Moshilongo shavo, ovanyasha ovo hava shingi eehauto ohava futifwa oimaliwa ihapu yomakwashilipaleko eehauto, noimaliwa ya tya ngaho ohai hapupalifwa konima yoshiponga keshe. Molwaashi mhedi yaLisa umwe wedina Gregor naye omo a li mohauto omo, kaume kaLisa umwe okwa li a ninga eetepo kutya na tye kutya Gregor oye a li ta shingi ohauto yaye. Kungaho, Lisa okwa li ta dulu okuhenuka okufuta oimaliwa ihapu yekwashilipaleko. Eetepo la tya ngaho ola li tali monika la fa li li pandunge. Ndele mbela Lisa okwa li a tokola okuninga po shike?
Omahangano omakwashilipaleko ohaa longifa oimaliwa oyo hai futwa kovayakulwa vao opo a fute ovo tava ningi omaindilo. Onghee hano, ngeenge Lisa okwa landula eetepo lakaume kaye, ota nyokoma ovayakulwa vakwao eshi ehangano lekwashilipaleko tali ke mu futa oimaliwa ihapu omolwoshiponga osho a etifa. Lisa ita yandje ashike ehokololo loipupulu li na sha noshiponga ndele ota vake yo oimaliwa yavamwe. Osho osha faafana nomunhu oo ta shangifa omukanda weefuto dihe li paushili opo ehangano lekwashilipaleko li mu fute oimaliwa ihapu.
Omunhu otashi dulika a henuke okulonga oukengeleledi wonhumba molwaashi a tila okupewa ehandukilo paveta. Ndele oshinima sha fimanenena osho shi na okulinyengifa omunhu a henuke oukengeleledi oshimwe shomOipango Omulongo osho shi li mEendjovo daKalunga, tashi ti: “Ino vaka.” (Exodus 20:15) Omuyapostoli Paulus okwa endulula oshipango osho ta lombwele Ovakriste a ti: “Omulunga a ha vake vali.” (Ovaefeso 4:28) Ngeenge owa dulika kEendjovo daKalunga moinima i na sha nomakwashilipaleko, oto henuka okuninga oshinima osho sha tokolwa kuKalunga. Kungaho, oto ulike kutya ou hole oipango yaKalunga noho dulika kuyo. Oto ulike yo kutya ou hole ovanhu vakweni nowe va fimaneka. — Epsalme 119:97.
“Osho shomukesari, shi peni omukesari”
Omunangeshefa umwe wedina Peter okwa li a pulwa komunhu oo ha ungaunga noimaliwa yongeshefa yaye kutya nava pule va kufilwe ko koifendela molwaashi vati ova landa oikwanoipangifo yeekombiyuta i na ondilo oyo i na okulongifwa kongeshefa nonande inave i landa shili. Oshoshili kutya omunhu ota dulu okulanda oinima yongeshefa ngaashi oyo yaPeter. Ndele nande Peter ina landa shili oinima ya tya ngaho, epangelo otashi dulika liha ninge omakonakono e na sha noilandomwa ya tya ngaho. Ngeenge Peter okwa kufilwa ko koifendela, ota ka xupifa oimaliwa ihapu. Mbela Peter ota ka ninga po shike? Oshike tashi ke mu kwafela eshi ta ningi etokolo?
Omuyapostoli Paulus okwa li a lombwela Ovakriste vakwao vopefimbo laye a ti: ‘Omunhu keshe na dulike kovapangeli. Yandjeni kuaveshe eshi mu nokuyandja: efendelo kuou e nokupewa efendelo, omakungudo kwaau e noku a pewa.’ (Ovaroma 13:1, 7) Ovanhu ovo va hala okukala va hokiwa kuKalunga ohava futu oifendela yavo aishe oyo tai pulwa kepangelo. Ndele ngeenge omhango yoshilongo shonhumba oya pitika ovanhu vonhumba ile ovanangeshefa va kale hava kufilwa ko koifendela, inashi puka okupula okukufilwa ko ngeenge omunhu oku na oufemba wopaveta.
Ope na vali onghalo imwe oyo ya kwatela mo okufuta oifendela. David oha longo mofeema yonhumba e li omuhongi woipilangi. Ndele ookaume kaye novashiinda shaye ohave mu pula e va ningile eeskopa noikwaipundi, noilonga ya tya ngaho ohe i longo ngeenge a dimbuka. Ovanhu va tya ngaho ohave mu futu oimaliwa ihapu i dule oyo ha kwata koilonga, ndele inava teelela a shange omikanda dasha. Onghee hano, kape na oo ha ningi omadidilikoshango e na sho noilonga oyo a longa, nokape na oo ha futu oifendela. Ovanhu vahapu ove wete kutya osha yuka okuninga ngaho, molwaashi keshe umwe ota mono ouwa. Ndele molwaashi David okwa hala okuhafifa Kalunga, mbela oku na okutala ko ngahelipi oilonga oyo tai longwa nopehe na okushanga omikanda dasha?
Nonande omunhu oo ta longo monghedi ya tya ngaho oshi na oupu aha kwatwe mo, iha futu oifendela oyo i na okupewa epangelo. Jesus okwa ti: “Osho shomukesari, shi peni omukesari, naasho shaKalunga, shi peni Kalunga.” (Mateus 22:17-21) Jesus okwa li a popya eendjovo odo opo a yukife okudiladila kwovapwilikini vaye shi na sha nokufuta oifendela. Ovapangeli, ovo Jesus a ti kutya Omukesari, ova teelela ovanhu va fute oifendela. Onghee hano, ovashikuli vaKristus ova tala ko okufuta oifendela aishe ku li oshinakuwanifwa shopamishangwa.
Okuvaka mekonakono
Omunafikola umwe wokofikola yopombada wedina Marta ote li longekidile ekonakono laye laxuuninwa. Okwa li a longifa efimbo lihapu opo e lihonge, molwaashi oilonga oyo a li ta lalakanene oya li tai pula omunhu e na oitwa iwa. Ovahongwa vomongudu yavo navo ova li ve li longekida, ashike ova li ve shi ninga monghedi i lili. Otava ka longifa oinima yopaelektronika, ngaashi eepagers, oushina ovo hava tulwa ouyelele komesho yefimbo nosho yo eengodi dopeke opo va vake va ka mone oitwa yopombada. Ndele mbela Marta naye oku na okuninga ngaashi vamwe tava ningi opo a mone oitwa yopombada?
Molwaashi okuvaka oku li apeshe, ovanhu vahapu ohava ti kutya inaku puka. Ohava ti kutya “oshinima osho sha fimana oshosho kutya ou na okulungama uha kwatwe mo.” Ndele okutomhafana kwa tya ngaho itaku wapalele Ovakriste vashili. Nonande oshi na oupu ovahongi vaha kwate mo ovo tava vake, ope omunhu umwe oo e va wete. Jehova Kalunga oku shii osho hatu ningi note ke tu tokola she likolelela keenghatu detu. Paulus okwa ti: “Kape na nande oshishitwa shimwe sha holekwa moipafi yaye, ndelenee aishe oya kala ngaho poluhaela momesho aye, kuou tu noku mu lihepaululila.” (Ovaheberi 4:13) Okukala tu shii kutya Kalunga okwa hokwa okutala nghee hatu longo osho sha yuka, oshi na oku tu linyengifa tu kale ovanashili ngeenge hatu shange omakonakono, hasho mbela?
Oto ka ninga po shike?
Lisa, Gregor, Peter, David naMarta ova li va didilika kutya eenghalo odo va li va shakeneka oda kwata moiti. Onghee hano, ova li va tokola okuhenuka okuninga oukengeleledi, nokungaho ova li va kaleka eliudo lavo la koshoka nokudiinina oukoshoki wavo wopaenghedi. Oto ka ninga po shike ngeenge owa shakeneke eenghalo da tya ngaho?
Ovanailonga vakweni, ovanafikola vakweni nosho yo ovashiinda shoye otashi dulika va kale vehe na ko nasha nokupopya oipupulu, okweenda ovanhu medu ile okuvaka. Otashi dulika ve ku sheke opo ve ku ningife u ninge ngaashi vo tava ningi. Mbela oshike tashi dulu oku ku kwafela u ninge etokolo la yuka nonande oto fininikwa u ninge oukengeleledi?
Dimbuluka kutya okukatuka metwokumwe nehalo laKalunga ohaku eta eliudo la koshoka nokukala wa hokiwa kuye. Ohamba David oya ti: ‘Omwene, olyelye ta itavelelwa okukala monduda yoye? Olyelye ta itavelelwa okukala komhunda yoye iyapuki? Oye tuu ou ha yukilile nota longo ouyuki, ndee ta popi oshili momutima waye. Ou ta yukilile nawa ngaha, ye ita pundauka fiyo alushe.’ (Epsalme 15:1-5) Okukala neliudo la koshoka nosho yo oukaume naKalunga komeulu osha fimanenena shi dule ouwa wopamaliko oo omunhu ta mono okupitila moukengeleledi.
[Eshangelo lopedu]
a Omadina oo hao ovanhu ovo lelalela.
[Eendjovo dididilikwedi pepandja 12]
“Omulunga a ha vake vali.”
Okudulika komhango yaKalunga nokukala tu hole ovanhu vakwetu otashi ke tu linyengifa tu kale ovanashili moinima i na sha nomakwashilipaleko
[Eendjovo dididilikwedi pepandja 12]
“Yandjeni kuaveshe eshi mu nokuyandja: efendelo kuou e nokupewa efendelo.”
Opo tu kale twa hokiwa kuKalunga, otu na okufuta oifendela aishe oyo tai pulwa pamhango
[Eendjovo dididilikwedi pepandja 13]
“Aishe oya kala ngaho poluhaela momesho aye, kuou tu noku mu lihepaululila.”
Nonande ovahongi oshi na oupu vehe tu kwate hatu vake, otwa hala okukala ovanashili koshipala shaKalunga
[Oshimhungu/Omafano pepandja 14]
Okuvaka oko itaku monika mo kuvamwe
Kaume koye okwa landa oprograma ipe yokombiyuta, nowa hala yo okukala u i na. Opo nee kaume koye okwa ti kutya ote ku ningile okopi yoprograma oyo opo u xupife oimaliwa yoye. Mbela okuninga ngaho oukengeleledi ngoo?
Ngeenge omunhu ta lande oprograma yonhumba yokombiyuta, oha dimine okudulika keemhango odo da shangwa momukanda wediminino lokukala noprograma oyo. Omukanda wediminino otashi dulika u yandje epitikilo kunakulanda a tule oprograma oyo mokombiyuta imwe aike noku i longifa. Kungaho, okuningila umwe okopi yoprograma oyo oto tauluka omalombwelo oo e li momukanda oo wediminino nokashi li paveta. (Ovaroma 13:4) Okuningila umwe okopi nako okuvaka, molwaashi otaku imbi mwene woshinima oo e na oufemba wokuyandja ediminino lokuninga okopi a mone oyuuyemo oyo e na oufemba okumona. — Ovaefeso 4:28.
Vamwe otashi dulika va tomhafane tava ti: ‘Kape na oo te shi shiiva.’ Nonande oshoshili kutya vamwe itave ke shi shiiva, otu na okudimbuluka eendjovo daJesus odo tadi ti: “Keshe eshi mwa hala ovanhu ve mu ningile, osho va ningileni yo.” (Mateus 7:12) Atusheni ohatu kala twa hala okupewa ondjabi ya yeleka oilonga yetu notwa hala vamwe navo va ungaunge nawa noiniwe yetu. Onghee hano, nafye otu na okuningila vamwe sha faafana. Otu na okuhenuka okuvaka oko itaku monika mo kuvamwe, ngaashi okutapa eemusika, omambo ile eeprograma domeekombiyuta notuhe na epitikilo, kutya nee pamwe odi li meembapila ile oda tuvikilwa paelektronika. Katu na yo okuvaka po oinima ngaashi, omadidiliko eengeshefa, oufemba womuhoveli woshinima, oiholekwa yomalandifo nosho yo oufemba wokunyanyangida oinima yonhumba. — Exodus 22:7-9.