Mbela Kalunga okwa hala ovanhu va kale hava hokolola omatimba avo?
Eengeleka dihapu ohadi landula natango omulandu oo kutya ovanhu ove na okukala have ke lihokolola komufita ile komukalele wonhumba omolwomatimba avo, shi li oshiteelelwa shelongelokalunga. Ndele mbela ovanhu ova pumbwa ngoo oku ke lihokolola kunena mounyuni omu mu na ovanhu va tambula ko elihumbato keshe?
OVANHU ove na omataleko a yoolokafana moshinima osho. Pashihopaenenwa, oshifokundaneki shedina National Post shaKanada osha popya shi na sha nomunhu umwe oo a ti kutya nonande oshidjuu okulombwela umwe enyono loye, “oto ka kala u udite nawa neenghono ngeenge umwe okwa shiiva enyono loye, ta ilikana pamwe naave ndele te ku lombwele osho wa pumbwa okuninga.” Mepingafano naasho, embo ledina Tate, nangeke nge noupuna molwaashi onda nyona (Bless me, Father, for I Have Sinned), ola popya shi na sha nomulumenhu umwe oo a ti: “Okuhokolola omanyono oye oshi li oshiteelelwa shongeleka osho hashi yahameke neenghono omaliudo omunhu. Ohashi ningifa omunhu a kale a tila neenghono.” Ndele mbela Ombibeli otai hongo shike shi na sha naasho?
Osho Ombibeli tai hongo
MOmhango oyo Kalunga a li a pa oshiwana shaIsrael, omu na omalombwelo okondadalunde e na sha naasho omunhu a li a pumbwa okuninga ngeenge a nyona. Pashihopaenenwa, ngeenge omunhu a li a nyona komunhu mukwao ile a nyona oshipango shaKalunga, okwa li e na okulihokolola komupristeri oo a nangekwa po womepata laLevi, nomupristeri oo okwa li e na okuyamba etimbayambo omolwomunhu oo opo Kalunga e mu dimine po. — Leviticus 5:1-6.
Omafelemido okudja eshi Jehova a li a pa oshiwana shaIsrael Omhango, mbela ohamba David oya li ye linyenga ngahelipi eshi omuprofeti Natan a li e i vela ombedi? David okwa li a dimina meendelelo a ti: “Ame nda nyona kOmwene.” (2 Samuel 12:13) Okwa li yo a ilikana kuJehova e mu dimine po. Oshidjemo osha li shike? David lwanima okwa ka shanga a ti: “Opo nee onde ku hepaululila omatimba ange, noulunde wange inandi u holeka, nda tya: Onda hala ndi hepaululile Omwene omanyono ange; Ove nowa kufila nge po owii womatimba ange.” — Epsalme 32:5; 51:1-4.
Mefelemudo lotete, Oshivalo sheedula doPaife, Kalunga natango okwa li a teelela Ovakriste va kale hava hepaulula omatimba avo. Jakob, oo a li omumwainamati waJesus nokwa li yo umwe womwaavo va li hava kwatele komesho meongalo muJerusalem, okwa ladipika Ovakriste a ti: “Hepaululilafaneni omatimba eni, nye mu [ilikanenafane], opo mu velulwe.” (Jakob 5:16) Ndele mbela Ovakriste ove na okuhokolola shike nokulyelye?
Oshike shi na okuhokololwa?
Molwaashi inatu wanenena, efiku keshe ohatu kwatwa keamo lokukatuka eenghatu ofimbo inatu diladila nawa ile lokulongifa nai elaka, nokungaho ohatu nyono kovanhu vakwetu. (Ovaroma 3:23) Ndele mbela osha hala okutya otu na okuhepaulula enyono keshe la tya ngaho komunhu wonhumba oo e na eenghonopangelo?
Nonande Kalunga iha hokwa enyono keshe, ohe tu file onghenda ngeenge twa nyona molwaashi otwa fyuulula oulunde. Omupsalme umwe okwa ti: “Omwene, ngenge to konenene omawii, Omwene, olyelye ta kala po? Ndelenee puove ope nekufilo opo u tilike.” (Epsalme 130:3, 4) Ndele otu na okuninga shike ngeenge otwa nyono kovanhu vakwetu, tashi dulika shihe fi oshiningilewina? Dimbuluka kutya oshihopaenenwa sheilikano osho Jesus a honga ovashikuli vaye osha kwatela mo eindilo eli kutya: “Dima po omatimba etu, osheshi nafye yo hatu dimine po keshe tuu ou e noikolo nafye.” (Lukas 11:4) Doshili, Kalunga ote ke tu dimina po ngeenge otwa ilikana kuye okupitila medina laJesus. — Johannes 14:13, 14.
Didilika kutya meilikano olo Jesus okwa li a popya kutya nafye yo ohatu dimine po ovo ve “noikolo nafye.” Omuyapostoli Paulus okwa li a dimbulukifa ovaitaveli vakwao a ti: “Kalafaneni mu noukaume nokufilafana onghenda nokudiminafana po omatimba, ngaashi Kalunga e mu dimina po muKristus.” (Ovaefeso 4:32) Ngeenge otwa dimine po vamwe omapuko avo, ohatu ka kala tu na etomheno liwa lokuteelela Kalunga e tu dimine po.
Ndele mbela ongahelipi shi na sha nomanyono a kwata moiti, ngaashi okuvaka, okupopya oipupulu omunhu te shi ningi nelalakanko, okuya moluhaelo, oukolwe nosho tuu? Keshe oo ta ningi oinima ya tya ngaho ota nyono omhango yaKalunga, nokungaho ota nyono kuKalunga. Ndele oshike shi na okuningwa po ngeenge umwe okwa nyono sha kwata moiti?
Otu na okuhokolola omatimba etu kulyelye?
Kalunga ina nangeka po nande ovanhu ovo va kale tava dimine po vamwe omatimba avo ngeenge va nyona kuye, ndele ponhele yaasho, oye aeke ta dulu oku shi ninga. Ombibeli otai tu lombwele sha yela tai ti: “Ngenge hatu hepaulula omatimba etu, [Kalunga] omudiinini nomuyuki opo te tu kufile po omatimba ndee te tu kosho ouhenouyuki aushe.” (1 Johannes 1:9) Ndele mbela okulyelye tu na okuhepaulula omatimba etu?
Kalunga oye aeke tu na okulihokolola kuye molwaashi oye ta dulu oku tu dimina po. Naasho osho naanaa David a li a ninga, ngaashi twe shi mona metetekelo. Ndele mbela ohatu ka diminwa po omatimba etu pakanghameno lashike? Ombibeli oya ti: “Hano lidilululeni, nye mu lialuluke, omatimba eni opo a dimwe po, opo nee koshipala shOmwene ku dje omafimbo omahekeleko.” (Oilonga 3:19, 20a) Doshili, omunhu ota ka diminwa po ashike ngeenge okwa hala okulialuluka keendjila daye dii, ndele hakudimina ashike kutya okwa nyona nokuhepaulula enyono laye. Luhapu ihashi kala shipu okukatuka onghatu ya tya ngaho, ashike oshiwa okuninga ngaho.
Dimbuluka eendjovo domuhongwa Jakob odo da tumbulwa metetekelo, odo tadi ti: “Hepaululilafaneni omatimba eni, nye mu [ilikanenafane], opo mu velulwe.” Jakob okwa weda ko keendjovo odo a ti: “Eilikano la shili lomuyuki otali dulu shihapu.” (Jakob 5:16) ‘Omuyuki’ oo ta popiwa movelishe oyo ota dulu okukala umwe ‘womovakulunhu veongalo,’ ovo Jakob a tumbula movelishe 14. Meongalo lopaKriste omu na “ovakulunhu veongalo,” ile ovakulunhuongalo, ovo va nangekwa po opo va yambidide pamhepo ovo va hala okudiminwa po kuKalunga. Ndele “ovakulunhu veongalo” ovo itava dulu okudima po omatimba ovanhu, molwaashi kape na omunhu e na oufemba wokudima po omatimba omunhu mukwao oo a nyona kuKalunga.a Ndele nande ongaho, ovakulunhuongalo ova wana okuyandja ehandukilo nokupukulula omunhu oo a nyona sha kwata moiti, tave mu kwafele a mone kutya enyono laye ola kwata moiti nokwa pumbwa okulivela ombedi. — Ovagalati 6:1.
Omolwashike omunhu e na okuhepaulula omatimba aye?
Kutya nee enyono ola kwata moiti ile hasho, omunyoni okwa nyona po ekwatafano laye navamwe nosho yo naKalunga. Oshidjemo, omunhu otashi dulika a kale a nyemata ile a tila. Omunhu oha kala e udite ngaho omolweliudo olo Omushiti wetu e tu shitila. (Ovaroma 2:14, 15) Ndele mbela oshike tashi dulu okuningwa po?
Natango pandja Ombibeli yoye kembo laJakob, omo hatu hange eendjovo edi tadi ladipike, tadi ti: “Ope na tuu umwe mokati keni ta vele? Oye na ifane ovakulunhu veongalo, ndele vo nave mu ilikanene ndele nave mu vaeke omaadi medina lOmwene. Neilikano leitavelo otali xupifa omunaudu, Omwene note mu yambukifa po, ndele ngenge okwa hangika a tula etimba, otae mu kufilwa po.” — Jakob 5:14, 15.
Meevelishe odo, ovakulunhu veongalo ile ovakulunhuongalo natango ova lombwelwa va file oshisho eemhumbwe doufita. Ngahelipi mbela? Kave na ashike okupwilikina eshi tava hokololelwa omatimba, ndele molwaashi omunhu oo a nyona ota vele pamhepo, ove na okuninga po sha opo va dule ‘okuxupifa omunaudu’ oo. Jakob okwa tumbula oinima ivali oyo i na okuningwa.
Shotete, ‘omunhu oku na okuvaekwa omaadi.’ Omaadi oo otaa ulike keenghono dokuvelula dEendjovo daKalunga. Omuyapostoli Paulus okwa yelifa a ti: “Ondjovo yaKalunga oi nomwenyo neenghono, . . . ndele i shii kutokola omadilongo nomadiladilo omutima,” hai i moule womadiladilo omunhu nomomutima waye. (Ovaheberi 4:12) Ovakulunhu veongalo otava dulu okulongifa noukeka Ombibeli opo va kwafele ovo tava vele pamhepo va mone kutya oshike sha etifa oupyakadi nonokutya oshike ve na okuninga opo va yukife eenghatu davo koshipala shaKalunga.
Oshitivali, ‘eilikano leitavelo.’ Nonande omailikano ovakulunhu veongalo itaa ka imba Jehova a longe ouyuki, omailikano avo okwa fimana kuJehova oo a halelela okudima po omatimba pakanghameno lekuliloyambo laKristus. (1 Johannes 2:2) Kalunga okwe lilongekida okukwafela omunyoni keshe oo e livela shili ombedi nota longo “oilonga ei ya wapalela elidilululo.” — Oilonga 26:20.
Etomheno la fimanenena lokuhepaulula omatimba etu, kashi na nee mbudi kutya otwa nyona komunhu ile okuKalunga, ololo kutya ohatu ka kala twa hokiwa vali kuKalunga. Jesus Kristus okwa ti kutya tete otu na okupongolola po okuhaudafana pokati ketu novanhu vakwetu nokupanga ombili navo opo tu dule okulongela Kalunga tu na eliudo liwa. (Mateus 5:23, 24) Omayeletumbulo 28:13 otaa ti: “Ou [ta] holeke omatauluko aye, ita ka mona elao. Ndelenee ou te a hepaulula ndee te a efa, ota ka filwa onghenda.” Ngeenge otwe lininipike koshipala shaJehova Kalunga noku mu indila e tu dimine po, ota ka kala e tu hokwa note ke tu nenepeka pefimbo laye la wapala. — 1 Petrus 5:6.
[Eshangelo lopedu]
a Ovanhu vamwe ohava ti kutya eendjovo daJesus odo tadi hangwa muJohannes 20:22, 23 otadi yambidida onghandangala oyo hai danwa kwaavo ovanhu have ke lihokolola kuvo. Opo u mone ouyelele wa wedwa po u na sha naasho, tala Oshungongangelo yOshiingilisha, 15 April 1996, epandja 28-29.
[Eendjovo dididilikwedi pepandja 30]
Kalunga ote ke tu dimina po omatimba etu ngeenge otwe mu indile e tu dimine po okupitila medina laJesus
[Efano pepandja 31]
Etomheno la fimanenena lokuhepaulula omatimba etu ololo kutya ohatu ka kala twa hokiwa vali kuKalunga