ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w10 9/1 ep. 24-28
  • ‘Omuwiliki weni umwe aeke Kristus’

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • ‘Omuwiliki weni umwe aeke Kristus’
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2010
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Omuwiliki wopamhepo waIsrael
  • Okuuya kwOmuwiliki oo a li a xunganekwa
  • Jesus oye omupashukili weongalo lopaKriste
  • Kristus oye a hovela oilonga yokuudifa
  • Jesus ota wilike eongalo laye
  • Kristus ota wilike eongalo laye
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2002
  • Jehova oha wilike oshiwana shaye
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova (Oshifo Shokukonakonwa)—2017
  • Omuwiliki wetu okwe lipyakidila kunena
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2010
  • Mbela ewiliko laKristus oli li lashili kwoove?
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2002
Tala ouyelele muhapu
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2010
w10 9/1 ep. 24-28

‘Omuwiliki weni umwe aeke Kristus’

‘Inamu itavela mu ifanwe omuwiliki, osheshi omuwiliki weni umwe aeke Kristus.’ — MAT. 23:9, 10, yelekanifa no-OB-1986.

1. Eendombwedi daJehova oda tala ko lyelye oye Omuwiliki, nomolwashike?

EENGELEKA dOukwakriste odi na ovawiliki vopanhu, ngaashi omupapa waRoma, ovakulunhu novabishofi veengeleka dOrtodoks dokOushilo nosho yo ovawiliki vomalongelokalunga makwao. Eendombwedi daJehova odi shii kutya kadi na omuwiliki wopanhu, molwaashi kadi fi ovahongwa ile ovashikuli vomunhu wonhumba. Osho oshi li metwokumwe neendjovo daJehova dopaxunganeko odo a li a popya kombinga yOmona waye a ti: “Tala, ame onde mu lenga a ninge ondombwedi kovanhu, a ninge ohamba nomupangeli koiwana.” (Jes. 55:4) Eongalo lopaiwana lOvakriste ovavaekwa nosho yo oovakwao ‘veedi dimwe’ ova hala ashike okukala ve na omuwiliki umwe oo va pewa kuJehova. (Joh. 10:16, OB-1986) Ove li metwokumwe neendjovo daJesus odo tadi ti: ‘Omuwiliki weni umwe aeke Kristus.’ — Mat. 23:10, yelekanifa OB-1986.

Omuwiliki wopamhepo waIsrael

2, 3. Omona waKalunga okwa li ha dana onghandangala ilipi muIsrael?

2 Omafelemido fimbo kwa li inapa totwa eongalo lopaKriste, Jehova okwa li e na omweengeli umwe oo a kala ta wilike oshiwana shaye shaIsrael. Eshi Jehova a pitifa mo Ovaisrael muEgipti, okwa li e va lombwela a ti: “Ame ohandi tumu omwengeli komesho yoye oku ku amena mondjila noku ku fikifa monhele inya nde i longekida. Kala wa lungama koshipala shaye nokupwilikina ondaka yaye. Ino kala u nondubo naye, osheshi ye ita ka dima po etauluko leni shaashi edina lange li li muye.” (Ex. 23:20, 21) Oshi li pandunge okufika pexulifodiladilo kutya omweengeli oo a li e na ‘edina laJehova’ okwa li Omona waKalunga woshiveli.

3 Fimbo Omona waKalunga a li ina dalwa e li omunhu kombada yedu, osha yela kutya oye a li ha ifanwa Mikael. Mikael okwa popiwa membo laDaniel e li “omwengeli omukulunhu” waIsrael, oshiwana shooDaniel. (Dan. 10:21) Omuhongwa Judas okwa popya kutya Mikael okwa li ha i olunyala moinima yOvaisrael komesho yefimbo laDaniel. Eshi Moses a fya, otashi ulike kutya Satana okwa li a kendabala okulongifa oshimhu shaMoses opo a xumife komesho omahalo aye monghedi yonhumba, tashi dulika a li a hala Ovaisrael va longele oikalunga. Mikael okwa li a katuka onghatu opo a ye moshipala eenghendabala daSatana. Judas okwa ti: “Omwengeli omukulunhu Mikael nande a twa eemhata naSatana omolwoshimhu shaMoses okwa tila oku mu ula ondjovo yetokolo noku mu sheka. Okwa tya ashike: Omwene ne ku handukile!” (Jud. 9) Diva konima yaasho, fimbo Jeriko sha li inashi kondekwa, osha li sha yela kutya Mikael, “ondjai yomatanga ovakwaita vOmwene,” oye a li e lihololela Josua opo e mu shilipaleke kutya Kalunga ote ke mu kwafela. (Lesha Josua 5:13-15.) Eshi ondemoni imwe ya li tai kendabala okukelela omweengeli umwe a twale etumwalaka la fimana komuprofeti Daniel, omweengeli omukulunhu Mikael okwa li a ka kwafela omweengeli oo. — Dan. 10:5-7, 12-14.

Okuuya kwOmuwiliki oo a li a xunganekwa

4. Exunganeko lilipi la li la xunganekwa shi na sha nokuuya kwaMessias?

4 Fimbo oiningwanima oyo ya tumbulwa mokatendo ka tetekela ya li inai ningwa, Jehova okwa li a tuma omweengeli waye Gabriel komuprofeti Daniel opo e ke mu pe exunganeko li na sha nokuuya ‘kwaMessias Omuwiliki.’ (Dan. 9:21-25, NW)a Exunganeko olo ola li la wanifwa filufilu peufwafimbo lalo, mo 29 O.P., eshi Jesus a li a ninginifwa kuJohannes. Jesus okwa li a tililwa omhepo iyapuki, nokungaho, okwa li a ninga Omuvaekwa, Kristus ile Messias. (Mat. 3:13-17; Joh. 1:29-34; Gal. 4:4) Kungaho, Messias okwa ninga Omuwiliki a shiya ko.

5. Kristus okwa li a katuka eenghatu dilipi pefimbo loukalele waye wokombada yedu e li Omuwiliki?

5 Jesus okwa li a ulika okudja pehovelo loukalele waye kombada yedu kutya oye ‘Messias Omuwiliki.’ Moule womafiku manini, okwa li a hovela okuhoolola ovahongwa vaye nokwa li a longa oshikumwifilonga shaye shotete. (Joh. 1:35–2:11) Ovahongwa vaye okwa li hava i pamwe naye eshi a li ta tavakana moilando ta udifa onghundana iwa yOuhamba. (Luk. 8:1) Okwa li e va deulila okulonga oilonga yokuudifa nokwa li ha kwatele komesho mokuudifa nokuhonga ovanhu, nokungaho, okwa li e va tulila po oshihopaenenwa shiwa. (Luk. 9:1-6) Ovakulunhuongalo Ovakriste kunena ove na okuhopaenena Jesus monghedi ya tya ngaho.

6. Omonghedi ilipi Kristus a li a ulika kutya oku li Omufita nOmuwiliki?

6 Jesus okwa li a ulika kutya ota ka kala Omuwiliki a tya ngahelipi eshi a li e lifaafanifa nomufita omunahole. Ovafita vokoilongo yonale yokOushilo ova li hava wilike oimuna yavo ngeenge tava lifa. W. M. Thomson okwa shanga membo laye Edu nembo (The Land and the Book) a ti: “Omufita oha piti oimuna yaye komesho, haku i ulikila ashike ondjila, ndele okutala ngeenge ondjila oya amenwa ngoo notai dulu okweendwa. . . . Omufita oha wilike oimuna [yaye] nodibo opo e i yukife koulifilo muwa, noku i amena kovatondi vayo.” Jesus okwa li a ulika kutya oku li Omufita nOmuwiliki washili, a ti: “Aame omufita ou muwa. Omufita ou muwa ota yandjele eedi omwenyo waye. Eedi dange ohadi udu ondaka yange, naame ondi di shii, ndele odo tadi shikula nge.” (Joh. 10:11, 27) Jesus okwa wanifa po eendjovo odo eshi a fya efyo lopayambo omolweedi daye, ndele Jehova okwe mu ‘nenepeka a ninge Omuwiliki nOmuxupifi.’ — Oil. 5:31, OB-1986; Heb. 13:20.

Jesus oye omupashukili weongalo lopaKriste

7. Jesus oha pashukile eongalo lopaKriste okupitila mushike?

7 Diva fimbo omunyumunwa Jesus ina londa keulu, okwa li a lombwela ovahongwa vaye a ti: “Ame onda pewa eenghono adishe meulu nokombada yedu.” (Mat. 28:18) Jehova okwa li a longifa Jesus a tilile ovahongwa vaye omhepo iyapuki opo va dule okukala va pama moshili ve li Ovakriste. (Joh. 15:26) Jesus okwa li a tilila Ovakriste vonale omhepo iyapuki ya tya ngaho pOpentekoste 33 O.P. (Oil. 2:33) Eongalo lopaKriste ola li la totwa po okudja eshi ovahongwa va tililwa omhepo iyapuki. Jehova okwa nangeka po Omona waye meulu a ninge omuwiliki weongalo alishe kombada yedu. (Lesha Ovaefeso 1:22; Ovakolossi 1:13, 18.) Jesus oha wilike eongalo lopaKriste okupitila momhepo iyapuki yaJehova nota yakulwa kovaengeli ovo ha “pangele.” — 1 Pet. 3:22.

8. Kristus okwa li a longifa oolyelye kombada yedu mefelemudo lotete opo a wilike ovahongwa vaye, nota longifa oolyelye kunena?

8 Kristus oha longifa yo omhepo iyapuki opo a yandje “eeshali di li ovanhu,” di kale ‘ovafita nosho yo ovalongindjovo’ meongalo. (Ef. 4:8, 11, yelekanifa no-NW.) Omuyapostoli Paulus okwa li a ladipika ovapashukili Ovakriste a ti: “Litaleni hano nye vene, nye mu pashukile noshiunda ashishe, omo mwa nangekwa kOmhepo Iyapuki, eshi e mu ninga ovafita vokulifa eongalo laKalunga.” (Oil. 20:28) Eshi eongalo lopaKriste la totwa po, ovapashukili aveshe ova li ovavaekwa. Ovayapostoli novakulunhu vomeongalo laJerusalem ova li olutuwiliki. Kristus okwa li a longifa olutuwiliki olo opo a wilike ongudu aishe ‘yovamwaxe’ ovavaekwa kombada yedu. (Heb. 2:11; Oil. 16:4, 5) Pefimbo e li lexulilo, Kristus okwe lineekelela “omupiya omudiinini nomunaendunge” nosho yo Olutuwiliki laye ‘oinima yaye aishe’ yOuhamba yokombada yedu. Olutuwiliki olo ola fikama po mongudu yovalumenhu Ovakriste ovavaekwa. (Mat. 24:45-47) Ovavaekwa nosho yo oovakwao veedi dimwe ove shii kutya ngeenge ova landula ewiliko lOlutuwiliki lokunena, kungaho, otava shikula Omuwiliki wavo Kristus.

Kristus oye a hovela oilonga yokuudifa

9, 10. Kristus okwa li a unganeka ngahelipi oinima opo onghundana iwa yOuhamba i tandavele?

9 Kristus okwa kala ta wilike oilonga yokuudifa nokuninga ovanhu ovahongwa okudja pehovelo. Okwa unganeka kutya onghundana iwa yOuhamba oi na okuudifilwa ovanhu kombada yedu monghedi ya tya ngahelipi. Okwa li a lombwela ovayapostoli vaye pefimbo loukalele waye kombada yedu, a ti: “Inamu ya nondjila tai i kovapaani, nande omoshilando shimwe shOvasamaria inamu ya mo, ndele indeni tete keedi odo da kana domeumbo laIsrael. Ndele keshe apa tamu ende, va lombweleni mu tye: ouhamba weulu wa ehena popepi.” (Mat. 10:5-7) Ovayapostoli ova li va udifila nouladi Ovajuda nosho yo ovanhu ovo ve lidilululifwa ndele tava ningi veitavelo lOshijuda, unene tuu konima yOpentekoste 33 O.P. — Oil. 2:4, 5, 10, 11; 5:42; 6:7.

10 Konima yefimbo, Jesus okwa ka tamununa mo oilonga yokuudifa Ouhamba opo Ovasamaria nosho yo ovanhu ovo vehe fi Ovajuda navo va dule okuudifilwa. (Oil. 8:5, 6, 14-17; 10:19-22, 44, 45) Jesus okwa li a katuka eenghatu opo e linyengife Saul wokuTarsus a ninge Omukriste opo a xumife komesho okuudifwa kwonghundana iwa moiwana. Jesus okwa li a lombwela omuhongwa Ananias a ti: ‘Fikama, inda kondjila inya ya lukwa ya yuka, ove u ka pule meumbo laJudas omulumenhu Omutarso, edina laye Saulus. Inda ko, osheshi oye oshilongifo shange sha hoololwa shokuhumbatela edina lange koiwana yovapaani nokeehamba nokovana vaIsrael.’ (Oil. 9:3-6, 10, 11, 15) “Omulumenhu” oo okwa ka ninga omuyapostoli Paulus. — 1 Tim. 2:7.

11. Kristus okwa li a longifa ngahelipi omhepo iyapuki opo a tamunune mo oilonga yokuudifa?

11 Eshi efimbo lokutamununa mo oilonga yokuudifa Ouhamba mokati koiwana yovanhu ovo vehe fi Ovajuda la li la fika, omhepo iyapuki oya li ya wilika Paulus momalweendo aye outumwa muAsia Linini nosho yo muEuropa. Ehokololo laLukas olo li li membo lOilonga ola ti: “Ndele fimbo [Ovakriste ovo va li ovaprofeti novahongi meongalo laAntiokia shomuSiria] tava ningi elongelokalunga lokulongela Omwene nove lidilika eendya, Omhepo Iyapuki ta ti kuvo: yoololelei nge Barnabas naSaulus va ka longe oshilonga osho nde shi va ifanena. Ndele eshi ve lidilika eendya ndee tava ilikana, ve va tenheka omake nove va lekela.” (Oil. 13:2, 3) Jesus oye mwene a li a hoolola Saul wokuTarsus a ninge ‘oshilongifo shaye sha hoololwa’ opo a shiivifile oiwana edina laYe. Onghee hano, Kristus oye a li a tota po oilonga yokuudifa e li Omuwiliki weongalo. Oushili oo kutya Jesus okwa li ta longifa omhepo iyapuki opo a wilike oilonga yokuudifa owa li wa yela mo nawa pefimbo lolweendo laPaulus loutumwa etivali. Ombibeli oya ti kutya ‘omhepo yaJesus,’ sha hala okutya, Jesus okwa li a longifa omhepo iyapuki opo a wilike Paulus novaendi pamwe naye va tokole kutya ove na okuya peni nova li va lombwelwa va ye kuEuropa okupitila memoniko. — Lesha Oilonga 16:6-10.

Jesus ota wilike eongalo laye

12, 13. Embo lEhololo otali ulike ngahelipi kutya Kristus oha kala ta konenene osho tashi ningwa meongalo keshe?

12 Jesus okwa kala ta konenene osho kwa li tashi ningwa po momaongalo ovashikuli vaye ovavaekwa vomefelemudo lotete O.P. Okwa li e shii nawanawa onghalo yopamhepo yeongalo keshe. Oushili oo ohatu dulu oku u limonena ngeenge otwa lesha Ehololo etukulwa eti-2 neti-3. Jesus okwa tumbula omaongalo aheyali komadina, oo a li muAsia Linini. (Eh. 1:11) Onghee hano, ohatu dulu okufika pexulifodiladilo kutya Jesus okwa li e shii nawa onghalo yopamhepo yomaongalo amwe vali ovashikuli vaye kombada yedu opefimbo opo. — Lesha Ehololo 2:23.

13 Jesus okwa li a pandula omaongalo amwe omolwelididimiko lao, oudiinini wao momayeleko, okudulika keendjovo daye nosho yo okuhenuka ovashunimonima. (Eh. 2:2, 9, 13, 19; 3:8) Mepingafano naasho, Jesus okwa li a yandja omayele a kwata moiti komaongalo mahapu molwaashi ohole yao yoku mu hola oya li ya talala, okwa li tae lipwililikile elongelo loikalunga, oluhaelo nosho yo oimhanga. (Eh. 2:4, 14, 15, 20; 3:15, 16) Molwaashi Jesus oku li omupashukili wopamhepo omunahole nokuli nokwaavo a kumaida sha kwata moiti, okwa ti: “Aveshe ava ndi va hole, ohandi va handukile ndee handi va tekula nedengo. Kala hano nouladi ove u lidilulule.” (Eh. 3:19) Nonande Jesus oku li meulu, okwa li ta wilike omaongalo ovahongwa vaye kombada yedu okupitila momhepo iyapuki. Jesus okwa popya pexulilo lomatumwalaka oo a li a shangela omaongalo oo, a ti: “Ou e nokutwi, na ude ko eshi Omhepo tai shi lombwele omaongalo.” — Eh. 3:22.

14-16. (a) Jesus okwa ulika ngahelipi kutya oku li Omuwiliki omuladi woshiwana shaJehova kombada yedu? (b) Okukala “pamwe” novahongwa kwaJesus “omafiku aeshe fiyo okexulilo lefimbo lounyuni” okwa etifa oidjemo ilipi? (c) Oshike hatu ka kundafana moshitukulwa tashi landula?

14 Otwa mona kutya Mikael (Jesus) okwa li Omuwiliki wopamhepo omuladi waIsrael. Lwanima, okwa ka kala yo Omuwiliki omukwanyati nOmufita omunahole wovahongwa vaye vonale. Pefimbo loukalele waye wokombada yedu, Jesus okwa li a kwatela komesho oilonga yokuudifa. Konima yenyumuko laye, okwa kala ta pashukile nawa okutandavelifwa kwonghundana iwa yOuhamba.

15 Hauxuuninwa, Jesus okwa li ta ka tamununa mo oilonga yokuudifa fiyo okominghulo detu okupitila momhepo iyapuki. Fimbo Jesus ina londa keulu, okwa li a lombwela ovahongwa vaye a ti: “Nye otamu pewa eenghono, Omhepo Iyapuki ngenge tai uya munye, ndee tamu ka ninga eendombwedi dange muJerusalem nomuJudea ashishe nomuSamaria nofiyo okominghulo dounyuni.” (Oil. 1:8; lesha 1 Petrus 1:12.) Opa li pa yandjwa oundombwedi munenenene mefelemudo lotete pawiliko laKristus. — Kol. 1:23.

16 Ashike Jesus okwa li a popya kutya oilonga ya tya ngaho oya li tai ka twikila okulongwa fiyo opefimbo lexulilo. Konima eshi Jesus a li a lombwela ovahongwa vaye va ka udife nokuninga ovanhu vomoiwana aishe ovahongwa, okwa li e va udanekela a ti: “Ame ndi li pamwe nanye omafiku aeshe fiyo okexulilo lefimbo lounyuni.” (Mat. 28:19, 20) Okudja eshi Kristus a pewa eenghono douhamba mo 1914, okwa kala e li “pamwe” novahongwa vaye shi dulife nale noku li Omuwiliki wavo e lipyakidila. Moshitukulwa tashi landula, ohatu ka konakona shi na sha nanghee a tamununa mo neenghono oilonga yaye okudja mo 1914.

[Eshangelo lopedu]

a Opo u mone ouyelele u na sha nexunganeko olo, tala Oshiwedelwako membo Ombibeli otai hongo lela shike?, epandja 199.

Omapulo eendululo

• Omona waKalunga okwa li a ulika ngahelipi kutya oku li Omuwiliki waIsrael omuladi?

• Kristus oha wilike eongalo kombada yedu okupitila mushike?

• Kristus oha wilike ngahelipi okutandavelifwa kwonghundana iwa?

• Oshike tashi ulike kutya Kristus oha konenene onghalo yopamhepo yeongalo keshe?

[Efano pepandja 24]

“Ame ohandi tumu omwengeli komesho yoye”

[Efano pepandja 26]

Kristus oha longifa “eeshali di li ovanhu” opo di life oshiunda shaye ngaashi a li a ninga mefimbo la pita

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma