ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w12 4/15 ep. 18-21
  • Onda kala ndi kwete koshikutu shomulumenhu Omujuda oule womido 70

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Onda kala ndi kwete koshikutu shomulumenhu Omujuda oule womido 70
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2012
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • ‘AME OHANDI DANA ONGHANDANGALA ILIPI?’
  • OUKOKOLINDJILA PEFIMBO LOITA
  • NDA NINGA “OKAMATI KOKOBETEL”
  • ITANDI DIMBWA ESHI NDA LI NDA SHIVWA KOFIKOLA YAGILEAD
  • OUPASHUKILISHIKANDJO NOKUSHUNA KOBETEL
  • NDA TUMWA NDI KA KWAFELE KOFRANSA
  • OHOMBO NOMAUFEMBANGHENDA VALI AMWE
  • “AME KAMU KWETE NGE ALUSHE”
  • Oukokolindjila wondjikilile owa twala nge fiyo openi?
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2014
  • Onda li nda nangekwa noupuna okulonga pamwe novalumenhu ovadiinini
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova (Oshifo Shokukonakonwa)—2017
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2012
w12 4/15 ep. 18-21

Ehokololo longhalamwenyo

Onda kala ndi kwete koshikutu shomulumenhu Omujuda oule womido 70

Ehokololo la-Leonard Smith

Ope na omishangwa mbali mOmbibeli da li da kuma nge neenghono komutima eshi opo nda wanifa omido omulongo nasha. Nonande paife opa pita omido di dulife po 70, ohandi dimbulukwa natango efimbo olo nda li nda uda ko eityo laSakaria 8:23, oo ta popi “ovalumenhu omulongo” ve kwete “koshikutu shomulumenhu Omujuda.” Ovalumenhu ovo ova lombwela Omujuda tava ti: “Ofye twa hala okweenda pamwe nanye, osheshi ofye twa uda, nokutya Kalunga e li pamwe nanye.”

Omulumenhu oo Omujuda ota faneke Ovakriste ovavaekwa, ofimbo “ovalumenhu omulongo” tava faneke “eedi dimwe,” ile tu tye, “ongudu yaJonadab,” ngaashi da kala hadi ifanwa pefimbo lonale.a (Joh. 10:16, NW) Eudeko lange loshili oyo ola kwafela nge ndi mone nghee ewanifo leteelelo loku ka kala kwange nomwenyo fiyo alushe kombada yedu le likolelela kokuyambidida kwange noudiinini ongudu yovavaekwa.

Onda li yo nda kumwa neenghono komutima kefaneko laJesus tali hangwa muMateus 25:31-46, olo tali popi kombinga ‘yeedi noikombo.’ “Eedi” otadi faneke ovanhu ovo tava ka kala va hokiwa kuKalunga pefimbo letokolo, molwaashi va kala tava yambidida ovamwaxe vaKristus ovo ve li natango kombada yedu. Ndi li omunyasha womongudu yaJonadab, onda li handi lipopile handi ti: ‘Leonard, ngeenge owa hala okukala wa talwa ko kuKristus u li ngaashi odi yaye, ou na okuyambidida Ovakriste ovavaekwa nokutambula ko ewiliko lavo molwaashi Kalunga oku li pamwe navo.’ Eudeko olo ola kwafela nge oule womido di dulife po 70.

‘AME OHANDI DANA ONGHANDANGALA ILIPI?’

Meme okwa li a ninginifilwa molupale lokwoongalela olo la li popepi nObetel momudo 1925. Olupale olo okwa li hali ifanwa Etwalihangano laLondon nola li hali longifwa kovamwatate vomoshitukulwa osho. Ame onda dalwa momafiku 15 Oktoba 1926 nonda li nda ninginifwa muMarsa 1940. Onda li nda ninginifwa poshoongalele osho sha li sha ningilwa muDover shokomunghulofuta waEngland. Onda li nda kulika ohokwe yoshili yOmbibeli. ‘Oshikutu shOmujuda’ osho nda li nda kwata tete meityo lopafaneko oshameme, molwaashi naye okwa li Omukriste omuvaekwa. Pefimbo opo, tate nomukulu wange wokakadona kava li hava longele Jehova natango. Eongalo letu ola li muGillingham, shi li koushilolukadi waEngland, noilyo ihapu yeongalo letu oya li Ovakriste ovavaekwa. Meme okwa tulila nge po oshihopaenenwa shiwa shokulonga nouladi moilonga yokuudifa.

Poshoongalele shimwe sha li sha ningilwa muLeicester muSeptemba 1941, opa li pa yandjwa oshipopiwa shi na oshipalanyole “oudiinini,” sha li tashi popi kombinga yomhata younamapangelo weshito alishe. Oshipopiwa osho osha li sha kwafela nge ndi ude ko oshikando shotete kutya nafye otwa kwatelwa mo momhata i na sha nounamapangelo oyo i li pokati kaJehova naSatana. Onghee hano, otwa pumbwa okuyambidida Jehova oo e li Omupangeli weshito alishe nokukala ovadiinini kuye.

Ovanhu ova li va ladipikwa va ye moukokolindjila wondjikilile poshoongalele osho, naunene tuu ovanyasha. Oshipopiwa shimwe shi na oshipalanyole “Onghandangala oyo ovakokolindjila tava dana mehangano,” osha li she linyengifa nge ndi lipule kutya ‘ame ohandi dana onghandangala ilipi.’ Oshoongalele osho osha li sha tomha nge filufilu kutya ndi li oshilyo shongudu yaJonadab ondi na oshinakuwanifwa shokuninga ngaashi handi dulu opo ndi yambidide ongudu yovavaekwa moilonga yokuudifa. Onghee hano, onda li nda yadekela ofooloma yange yokuya moukokolindjila poshoongalele ashike opo.

OUKOKOLINDJILA PEFIMBO LOITA

Eshi nda li ndi na omido 15, onda li nda nangekwa po ndi li omukokolindjila e likalekelwa me 1 Desemba 1941. Potete, otwa li hatu kokola ondjila nameme, ashike ye okwa ka fiya po oukokolindjila konima yomudo umwe lwaapo omolwokuhenoukolele. Okudja opo, oshitaimbelewa shomuLondon osha li sha tumina nge omumwatate Ron Parkin oye a ninge omulongi pamwe naame, nopaife ota longo mOkomitiye yOshitaimbelewa muPuerto Rico.

Otwa li twa tuminwa kodoolopa yedina Broadstairs nosho yo Ramsgate, di li moshitukulwa shokomunghulofuta waKent, oko twa li hatu hiila onduda. Pefimbo opo, ovakokolindjila ve likalekelwa okwa li hava pewa eeponda 2 komwedi (eedola 63 lwaapo). Ngeenge otwa futu onduda yetu, opa li ashike hapa xupu oumaliwa vanini, naluhapu katwa li hatu kala tu shii kutya ohatu ka lya shike mefiku tali landula ko. Ndele nande ongaho, Jehova okwa li he tu wanifile po alushe eemhumbwe detu.

Luhapu otwa li hatu shingi eembasikela da humbata omitwalo didjuu hatu dengwa komhepo oyo hai di mEfuta lokOlundume. Otwa li yo hatu shakeneke eedila doita daNdowishi tadi umbu oikuti yomundilo tai tavakana muKent i ka bome po London. Efiku limwe, onda li nde liumbila melambo nda nuka ko kombasikela eshi nda uda oboma tai xwema kombada yomutwe wange, ndele tai ka topela mepya lopopepi. Ndele nande ongaho, otwa kala hatu tyapula oukokolindjila oule womido odo twa kala muKent.

NDA NINGA “OKAMATI KOKOBETEL”

Meme okwa li ha popile alushe oilonga yaBetel mouwa. Okwa li e hole okutya: “Kandi wete pe na vali oshinima shimwe shiwa kwoove shi dulife okuninga okamati kokObetel.” Onghee hano, onda li nda kumwa nonda shambukwa neenghono eshi nda li nda tuminwa omukanda muJanuali 1946 tau shivi nge ndi ka kwafele kObetel muLondon oule woivike itatu. Ndele eshi oivike oyo ya pwa ko, omupashukili umwe wedina Pryce Hughes okwa li a ladipika nge ndi kale mObetel. Edeulo olo nda mona mObetel ola lundulula okukalamwenyo kwange akushe.

Pefimbo opo, oukwaneumbo waBetel muLondon owa li wa fikama po movanhu 30 lwaapo nomwa li ovamwatate vahapu ovanyasha inava hombola, navahapu vomuvo ova li ovavaekwa, mwa kwatelwa omumwatate Hughes, Edgar Clay nosho yo Jack Barr, oo lwanima a ka ninga oshilyo shOlutuwiliki. Kasha li tuu oufembanghenda munene okuyambidida ovamwaxe vaKristus ndi li omunyasha handi longo koshi yewiliko ‘leengudi’ di fike opo! — Gal. 2:9.

Efiku limwe, omumwatate umwe mObetel okwa li a lombwela nge kutya komuvelo oku na omumwameme umwe ta pula nge. Onda li nda kumwa eshi nda mona kutya mboli omunhu omeme, nokwa li e kwetele sha monghwapa. Meme okwa li a lombwela nge kutya ite uya mo meni opo aha piyaaneke nge, opo nee, okwa pa nge ashike okapakete ndele ta shuna. Mokapakete omo omwa li mu na ondjafa youtalala. Osho meme a ninga osha li sha dimbulukifa nge Hanna ina yaSamuel oo a li ha twaalele alushe omona oikutu yokombada fimbo a li omunyasha ta longele Jehova ketwalihangano. — 1 Sam. 2:18, 19.

ITANDI DIMBWA ESHI NDA LI NDA SHIVWA KOFIKOLA YAGILEAD

Oilyo itano youkwaneumbo wetu waBetel oya li ya shivwa kOfikola yaGilead mo 1947 kOilongo ya Hangana. Otwa li twa kwatelwa mwaavo va li mondodo 11 yofikola oyo mo 1948. Efiku twa fika mOilongo ya Hangana, mo-New York otwa li twa hanga mo outalala wamemememe, nofikola yetu oya li modoolopa oyo i li kokule nadikwao. Onghee hano, onda li nda pandula meme neenghono eshi a pa nge ondjafa youtalala.

Kandi na efiku ndi ka dimbwe eemwedi hamano odo nda kalele kOfikola yaGilead. Etaleko lange ola ka kala la mbwalangadja eshi twa kala hatu endafana novanafikola vakwetu ovo va li va dja koilongo 16. Kakele koupuna wopamhepo oo nda likola mofikola oyo, onda li yo nda mona ouwa mokukala handi endafana nOvakriste vakwetu ava va pyokoka pamhepo. Umwe womuvo okwa li omunafikola mukwetu Lloyd Barry, omuhongi wetu Albert Schroeder nosho yo omupashukili wofaalama yehangano wedina John Booth, oo lwanima a ka ninga oshilyo shOlutuwiliki (Ofikola yaGilead nayo oya li moshitukulwa omo mwa li ofaalama). Onda lenga neenghono omayele mawa oo nda pewelwe kovamwatate ovo nosho yo oihopaenenwa yavo iwa yokukala ovadiinini kuJehova nosho yo kehangano laye.

OUPASHUKILISHIKANDJO NOKUSHUNA KOBETEL

Eshi nda dja koGilead, onda li nda tuminwa kuOhio, shomuU.S.A, ndi ka longe ndi li omupashukilishikandjo. Pefimbo opo onda li ashike ndi na omido 21, ndele nande ongaho, ovamwatate okwa li va tambula nge ko nohamu. Onda li nde lihonga shihapu kovamwatate va pyokoka eshi nda li moupashukilishikandjo.

Konima yeemwedi donhumba, onda li nda shivwa natango kObetel muBrooklyn opo ndi ka mone edeulo la wedwa po. Pefimbo opo, otwa li twa shiivafana neengudi dimwe vali, ngaashi Milton Henschel, Karl Klein, Nathan Knorr, T. J (Bud) Sullivan nosho yo Lyman Swingle, aveshe ovo ova li oilyo yOlutuwiliki. Onghedi omo hava wanifa po oilonga yavo nosho yo elihumbato lavo lopaKriste oya kwafela nge neenghono. Natango, elineekelo olo nda kala ndi na mehangano laJehova ola enda tali kolo neenghono. Lwanima, onda ka tuminwa vali kuEuropa opo ndi ka twikile okuwanifa po oukalele wange.

Meme okwa fya muFebruali 1950. Konima yefudiko, ame, tate nomumwamemekadona Dora otwa li twa kundafana sha kwata moiti. Onda li nde va pula kutya paife meme okwa fya nee, ame ihandi di vali pamwe nanye, mbela inamu hala okulihonga oshili natango? Molwaashi ova li ve shii omumwatate umwe omunamido womuvaekwa wedina Harry Browning nove mu fimaneka, ova li va dimina okukonakona naye Ombibeli. Ndele meni lomudo umwe, tate naDora ova li va ninginifwa. Lwanima, tate okwa li a nangekwa po e li omuyakuliongalo meongalo lomuGillingham. Konima eshi tate a fya, Dora okwa li a hombolwa komukulunhuongalo omudiinini wedina Roy Moreton, nokwa kala ta longele Jehova noudiinini fiyo 2010 omo a xulifa.

NDA TUMWA NDI KA KWAFELE KOFRANSA

Eshi nda li mofikola, onda li nde lihonga Oshifransa, Oshindowishi nOshilatina, ashike Oshifransa okwa li handi mono shidjuu neenghono. Onghee hano, eshi nda li nda pulwa ngeenge itandi dulu oku ka kwafela kObetel muParis shaFransa, kanda li ndi na oushili ngeenge nandi dimine ile hasho. Ndele eshi nda ka ya koshitaimbelewa shaFransa, onda ka kala ndi na oufembanghenda wokulonga pamwe nomupashukili umwe omunamido wedina Henri Geiger oo naye e li omuvaekwa. Oshoshili kutya haalushe kwa li hashi kala shipu okuwanifa po oinakuwanifwa yange nondi na oushili kutya onda kala handi ningi omapuko mahapu, ndele nande ongaho, onde lihonga nghee ndi na okukalafana novanhu.

Kakele kaasho, oshoongalele shotete shopaiwana konima yoita osha li sha ningilwa muParis mo 1951, nonda li nda kufa ombinga moku shi unganeka. Omumwatate umwe omupashukili omweendi omunyasha wedina Léopold Jontès okwa li e uya kObetel opo a kwafele nge. Lwanima, omumwatate Léopold okwa li a nangekwa po e li omupashukili woshitaimbelewa. Oshoongalele osho okwa li sha ningilwa mokapale kedina Palais des sports, ke li popepi nOshungo yaEiffer, nopa li ovatalelipo va dja koilongo 28. Mefiku laxuuninwa, Eendombwedi domuFransa 6 000 oda li da hafa neenghono eshi poshoongalele osho opa li ovakalipo 10 456.

Pefimbo opo nda ya koFransa, kanda li ndi shii nawa okupopya Oshifransa. Epuko vali limwe olo nda li nda ninga oleli kutya, onda li ashike handi i mo meendaka pomhito opo ndi shii kutya Oshifransa shange inashi puka. Osho kasha li pandunge molwaashi ngeenge omunhu iho ningi omapuko, ku na efiku u pukululwe noito ningi exumokomesho.

Onghee hano, onda li nda tokola okuya kofikola yokudeula ovanailongo opo ndi xwepopaleke Oshifransa shange. Onda li handi i keetundi keenguloshi odo ihaku kala okwoongala. Okudja opo, onda hovela okukala ndi hole Oshifransa neenghono fiyo okunena. Osho osha li ekwafo linene kwaame, molwaashi onda ka kala handi kwafele ovatoloki vOshifransa mObetel. Xuuninwa, naame onda ka ninga omutoloki wOshifransa, handi toloka okudja mOshiingilisha. Osha li oufembanghenda kwaame okutolokela ovamwatate ovapopi vOshifransa mounyuni aushe eendja dopamhepo di na ondilo odo hadi longekidwa kongudu yomupiya. — Mat. 24:45-47.

OHOMBO NOMAUFEMBANGHENDA VALI AMWE

Mo 1956, onda li nda hombola omukokolindjila wedina Esther a dja koSwitzerland, oo twa li twa shakena naye omido donhumba da tetekela. Otwa li twa hombolela mOlupale lOuhamba li li popepi nObetel yomuLondon (olo la li hali ifanwa Etwalihangano laLondon omo mwa li mwa ninginifilwa meme). Omumwatate Hughes oye a li e tu pa oshipopiwa shehombolo. Meemweno, oo naye e na eteelelo lokuya meulu, opo a li yo pehombolo letu. Kakele kokuhombola omukulukadi wange muwa nomudiinini, okwa li yo nda mona omhito yokweendafana oule womido dihapu nameemweno oo a li e na oupamhepo muwa nokwa ka xulifa oweenda waye wokombada yedu mo 2000.

Konima eshi twa hombola, inatu ka kala vali hatu di mObetel. Ame onda ka twikila ngoo noilonga yange yokutoloka mObetel, ashike Esther okwa kala ta kokola ondjila moudoolopa nomomikunda dopomukulambo waParis e li omukokolindjila e likalekelwa. Omukulukadi wange okwa li a dula okukwafela ovanhu vahapu va ninge ovalongeli vaJehova. Mo 1964, atushe naEsther otwa li twa lombwelwa tu tembukile mObetel. Eshi Eekomitiye dOitaimbelewa da ka totwa po oshikando shotete mo 1976, ame naame onda li nda ninga oshilyo. Esther okwa kala ta yambidida nge alushe pahole oule womido dihapu.

“AME KAMU KWETE NGE ALUSHE”

Onda kala ndi na oufembanghenda woku ka talela po keembelewa da kula koNew York. Peemhito da tya ngaho, onda kala handi pewa omayele mawa koilyo i lili naku lili yOlutuwiliki. Pashihopaenenwa, pomhito imwe eshi nda li handi lipula shi na sha nokumana oilonga yange pefimbo, omumwatate Knorr okwa tala nge te limemesha ndele ta ti: “Ino kala vali to lipula; longa ashike!” Okudja opo, luhapu ngeenge ndi na oinakuwanifwa ihapu ihandi kala vali nda lyalyakana, ohandi longo ashike oshilonga shimwe fiyo sha pwa ndele handi i kushikwao, naluhapu ohandi mane oilonga yange aishe pefimbo.

Okafimbo kanini fimbo Jesus ina fya, okwa li a lombwela ovahongwa vaye ta ti: “Ame kamu kwete nge alushe.” (Mat. 26:11) Nafye yo tu li eedi dimwe, otu shi shii kutya ovamwaxe vaKristus ovavaekwa itatu kala navo fiyo alushe kombada yedu. Onghee hano, onde shi tala ko shi li oufembanghenda munenenene okweendafana novavaekwa vahapu oule womido di dulife 70 nonda kala nda kanyatela koshikutu shomulumenhu Omujuda.

[Eshangelo lopedu]

a Omolwouyelele wa wedwa po kombinga youtumbulilo “Jonadab,” tala Oshungonangelo ye 1 Januali 1998, epandja 24, okatendo 5, 6, ile membo Jehovah’s Witnesses — Proclaimers of God’s Kingdom, epandja 83, 165, 166.

[Eendjovo dididilikwedi pepandja 21]

Omumwatate Knorr okwa tala nge te limemesha ndele ta ti: “Ino kala vali to lipula; longa ashike!”

[Omafano pepandja 19]

(Kolumosho) Meme natate

(kolulyo) Ame ndi li kOfikola yaGilead mo 1948, nda djala ondjafa youtalala ei nda li nda pewa kumeme

[Efano pepandja 20]

Ame handi tolokele omumwatate Lloyd Barry peyapulo loshitaimbelewa shaFransa mo 1997

[Omafano pepandja 21]

(Kolumosho) fye naEsther fiku twa hombola

(kolulyo) fye naEsther hatu longo pamwe moukalele

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma