ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w12 8/15 ep. 25-29
  • Kaleni mwa pama nokuhenuka eemwiyo daSatana!

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Kaleni mwa pama nokuhenuka eemwiyo daSatana!
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2012
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • OHOLE YOKUHOLA OMALIKO OMWIYO OO HAU FIFA OSHUUNGUNGU
  • OLUHAELO OLA FA ELAMBO LA HOLEKWA
  • ‘Nyakukilwa omukainhu woye womounyasha’
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2006
  • Oto dulu okulwifa Satana fiyo wa findana
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2015
  • Kala wa lungamena eemwiyo dOndiaboli!
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2012
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2012
w12 8/15 ep. 25-29

Kaleni mwa pama nokuhenuka eemwiyo daSatana!

‘Fikameneni omakonda omuyelani.’ — EF. 6:11.

OTO NYAMUKULA NGAHELIPI?

Ongahelipi omupiya waJehova ta dulu okuhenuka okuya momwiyo wokuhola omaliko?

Oshike tashi dulu okukwafela ovalihomboli Ovakriste vaha kwatwe komwiyo wokuya moluhaelo?

Omolwashike wa itavela kutya okuhenuka ohole yokuhola omaliko noluhaelo otashi tu etele ouwa?

1, 2. (a) Omolwashike Satana ehe na onghenda novavaekwa nosho yo “eedi dimwe”? (b) Eemwiyo daSatana dilipi hatu ka kundafana moshitukulwa eshi?

SATANA ONDIABOLI ke na onghenda novanhu, naunene tuu ovo hava longele Jehova. Oha lwifa oshixupe shovavaekwa. (Eh. 12:17) Ovakriste ovo ovaladi ohava kwatele komesho oilonga yokuudifa Ouhamba yokunena nohava shiivifile ovanhu kutya Satana oye omupangeli wounyuni ou. Ondiaboli oi tonde yo “eedi dimwe” odo hadi yambidida ovavaekwa nodi na eteelelo loku ka kala nomwenyo waalushe olo ihe na vali. (Joh. 10:16, NW) Nomolwaasho itashi kumwifa eshi ya handuka. Satana ke na ko nasha nonghalonawa yetu, kashi na nee mbudi kutya otu na eteelelo lomeulu ile oloku ka kala kombada yedu. Okwa hala ashike oku tu ninga oihakanwa yaye. — 1 Pet. 5:8.

2 Opo Satana a dule okuwanifa po elalakano laye, oha tele eemwiyo ile omalulo e lili noku lili. Ovanhu ovo vehe na eitavelo ihava tambula ko onghundana iwa noihava mono eemwiyo odo molwaashi Satana okwa ‘twikifa eendunge davo.’ Ndele Ondiaboli ohai yulu yo vamwe ovo va tambula ko etumwalaka lOuhamba. (2 Kor. 4:3, 4) Oshitukulwa sha tetekela osha ulika nghee hatu dulu okuhenuka eemwiyo dopatatu daSatana: (1) okuhapangela elaka, (2) oumbada wokutila ovanhu nomafininiko nosho yo (3) okukala u udite etimba neenghono. Paife natu ka konakoneni nghee hatu dulu okuhenuka eemwiyo dopavali daSatana; ohole yokuhola omaliko nosho yo okuyelekwa uye moluhaelo.

OHOLE YOKUHOLA OMALIKO OMWIYO OO HAU FIFA OSHUUNGUNGU

3, 4. Ongahelipi oshisho shounyuni tashi dulu okuningifa omunhu a kale e hole omaliko?

3 Jesus okwa li a tumbula eembuto da kunwa meeshosholo meyele laye limwe. Okwa ti kutya omunhu otashi dulika a ude eendjovo “ndelenee oshisho shounyuni neheka loupuna tali fininike eendjovo, ndele ta kala e he noiimati.” (Mat. 13:22) Onghee hano, ohole yokuhola omaliko oyo omwiyo umwe oo omutondi wetu Satana ha longifa.

4 Ope na oinima ivali oyo hai fininike eendjovo. Shotete osho “oshisho shounyuni.” ‘Momafiku aa madjuu’ okukaliwa muo, ope na oinima ihapu oyo tai dulu oku tu etela oshisho. (2 Tim. 3:1) Otashi dulika shi kale shidjuu okumona oipumbiwa yokukalamwenyo molwaashi oinima oya ninga ondilo noilonga oya pumba. Otashi dulika yo u kale to lipula unene shi na sha nonakwiiwa kutya, ‘Ohandi ka kala ngoo ndi na oyuuyemo ya wana shimha nda pendjelwa?’ Oshisho sha tya ngaho osha ningifa vamwe va lalakanene oupuna, tava diladila kutya oimaliwa otai dulu oku ke va amena.

5. Omonghedi ilipi ‘eheka loupuna’ tali dulu oku tu pukifa?

5 Jesus okwa ti kutya oshinima shimwe vali osho tashi dulu okufininika eendjovo osho ‘eheka loupuna.’ Eheka loupuna nosho yo oshisho otai dulu oku tu ningifa tu wile momwiyo wokuhola omaliko. Ombibeli oya ti kutya ‘oimaliwa otai dulu oku tu popila,’ sha hala kutya, oku tu kwafela. (Omuud. 7:12) Ndele kashi li pandunge okulalakanena omaliko. Ovanhu vahapu ova mona kutya apa ngoo pe fike okulalakanena kwavo oupuna, opo ngoo pe fike okuyulwa komwiyo wokuhola omaliko. Vamwe ova ninga nokuli ovapika vomaliko. — Mat. 6:24.

6, 7. (a) Oshike tashi dulu oku ku ningifa u kwatwe komwiyo wokuhola omaliko koilonga? (b) Oinima ilipi Omukriste e na okudiladila kuyo ngeenge okwa pulwa a longe olutaima?

6 Otashi dulika tu lalakanene omaliko inatu shi didilika mo. Pashihopaenenwa, natu ka taleni konghalo ei tai landula apa. Natu tye nee ngeno omuyandji woilonga okwe uya kwoove ndele ta ti: “Ondi ku na omulombo muwa. Ehangano letu ola pewa okondalaka ya kula. Osho osha hala okutya ou na okukala to longo olutaima lwoikando oule weemwedi donhumba. Ashike kala wa shilipalekwa kutya oto ka pewa ondjabi ya ondoka.” Mbela ngeno oto ke linyenga ngahelipi? Oshoshili kutya oshinakuwanifwa shokufila oshisho oukwaneumbo woye osha kwata moiti, ndele hasho ashike u na. (1 Tim. 5:8) Ope na vali oinima imwe oyo u na okudiladila kuyo. Lipula kutya: Ohandi ka longa olutaima lwoikando ingapi? Mbela oilonga yoye yokulikongela omboloto otai kaya moshipala omalipyakidilo oye opamhepo, mwa kwatelwa okwoongala nosho yo Elongelokalunga lOukwaneumbo?

7 Eshi to ningi etokolo loye, diladila kwaasho sha fimanenena kwoove. Mbela eshi sha fimana oimaliwa oyo to ka mona eshi to longo olutaima ile ekwatafano loye naJehova? Mbela oto ka kala wa halelela okulikola oimaliwa ihapu ndele to kala ino pitifa vali komesho oinima yOuhamba monghalamwenyo yoye? Ou shii ngoo kutya ohole yokuhola omaliko otai ke ku kuma ngahelipi ngeenge iho file oshisho oupamhepo woye nosho yo woukwaneumbo woye? Ngeenge ou li monghalo ya tya ngaho, ongahelipi to dulu okukala wa pama nokuhenuka okuyulwa komwiyo wokuhola omaliko? — Lesha 1 Timoteus 6:9, 10.

8. Oihopaenenwa yopamishangwa ilipi tai dulu oku tu kwafela tu konakone onghedi yetu yokukalamwenyo?

8 Opo u henuke okukwatwa komwiyo wokuhola omaliko, ou na okukala ho konakona lwoikando onghedi yoye yokukalamwenyo. Ino kala wa fa Esau oo a li a ulika okupitila meenghatu daye kutya okwa dina oinima yopamhepo. (Gen. 25:34; Heb. 12:16) Ino kala yo wa fa omulumenhu oshipuna oo a li a pulwa a landife po oiniwe yaye, nokuyandja oimaliwa keehepele opo a dule okushikula Jesus. Ndele ponhele yoku i landifa po, omulumenhu oo “okwa dja po a nyika oluhodi, osheshi ye okwa li e noinima ihapu.” (Mat. 19:21, 22) Molwaashi okwa li a kwatwa komwiyo wokuhola omaliko, okwa xutwifa oufembanghenda munene wokukala omushikuli womunhu munenenene oo a li ko nale. Naave lungama uha xutwife oufembanghenda wokukala omuhongwa waJesus Kristus.

9, 10. Omishangwa otadi ulike kutya otu na okukala twa tala ko ngahelipi oinima yopamaliko?

9 Opo tuha kale hatu lipula unene noinima yopamaliko otu na okudulika kekumaido laJesus olo kutya: “Inamu kala mu noshisho mu tye: Ohatu li shike? ndee: Hatu nu shike? ndee: Hatu djala shike? Osheshi eshi ashishe ovapaani tave shi kongo. Osheshi Xo yeni meulu oku shi shii mwa pumbwa ei aishe.” — Mat. 6:31, 32; Luk. 21:34, 35.

10 Ponhele yokukwatwa kohole yokuhola omaliko, natu kaleni tu na etaleko la fa laAgur, oo a ti: “Ino pa nge oluhepo, ino pa nge oupuna. Pe nge omungome wa yeleka nge.” (Omayel. 30:8) Osha yela kutya Agur okwa li e udite ko kutya oimaliwa otai dulu oku tu kwafela ndele okwa li yo e shii eheka loupuna. Dimbuluka kutya oshisho shounyuni neheka loupuna otai dulu okunyona po oupamhepo woye. Okukala to lipula unene shi na sha noinima yopamaliko otaku dulu okumana po efimbo loye noku ku lolola noito ka kala vali u na ohokwe yokulalakanena oinima yOuhamba. Onghee hano, kala wa tokola toko okuhenuka omwiyo waSatana wokuhola omaliko. — Lesha Ovaheberi 13:5.

OLUHAELO OLA FA ELAMBO LA HOLEKWA

11, 12. Ongahelipi Omukriste ta dulu okukokelwa moluhaelo koilonga?

11 Omukongo ngeenge a hala okukwata oshinamwenyo shi na eenghono otashi dulika a fe elambo mondjila omo hamu ende luhapu oinamwenyo yoludi olo. Kelambo oko ohaku yalwa outi ndele taku fufilwa edu. Omwiyo umwe waSatana oo hau yulu ovanhu vahapu nao oko wa yukila oko. Omwiyo oo oo oluhaelo. (Omayel. 22:14; 23:27) Ovakriste vahapu ova kwatwa komwiyo oo eshi ve liefela meenghalo odo tadi va ningifa va ye noupu moluhaelo. Ovalihomboli vamwe ova ya moluhaelo molwaashi ova kala ve na oihole navamwe.

12 Omunhu otashi dulika a hovele okukala e na oihole nomunailonga mukwao. Ekonakono limwe olo la ningwa otali ulike kutya ovakainhu ve dulife petata nosho yo ovalumenhu 3 vomovalumenhu 4 ovo hava i moluhaelo ohava i mo novanailonga vakwao. Mbela oho longo pamwe novanhu voukashike kookanhu wa yooloka ko kuwoye? Ngeenge osho, omu na ekwatafano la tya ngahelipi navo? Mbela ekwatafano leni oli na ngoo ongaba opo u henuke okukala u na oihole navo? Pashihopaenenwa, omumwameme otashi dulika a kale ha kundafana lwoikando nomunailonga mukwao womulumenhu ndele ta hovele okukala he mu lombwele oiholekwa yaye nokuli nomaupyakadi omohombo yavo. Ofimbo omumwatate otashi dulika a pange oukaume nomunailonga mukwao womukainhu notashi dulika a tomhafane ta ti: “Okwa lenga omadiladilo ange noha pwilikine nawa ngeenge handi popi naye. Okwa fimaneka nge yo. Ngeno osho nee nokeumbo nda li handi ungaungwa naame ngaha!” Owa didilika ngoo kutya Ovakriste ovo ve li meenghalo da tya ngaho otava dulu okuya noupu moluhaelo?

13. Oshike tashi dulu okuningifa Omukriste a kale e na oihole naumwe meongalo?

13 Omukriste otashi dulika yo a kale e na oihole naumwe meongalo. Natu ka taleni koshimoniwa eshi sha ningwa shili. Daniel nomukulukadi waye Saraha ova li ovakokolindjila vondjikilile. Daniel okwa li omukulunhuongalo oo ha tambula ko oshinakuwanifwa keshe osho ta pewa meongalo. Okwa li ha konakona Ombibeli novalumenhu ovanyasha vatano, ovo vatatu vomuvo va ninginifwa. Ovamwatate ovo opo va ninginifwa ova li va pumbwa ekwafo neenghono. Luhapu Sarah oye a li he va kwafele noku va hekeleka ngeenge Daniel e lipyakidila noinakuwanifwa yeongalo. Ofimbo Sarah ngeenge a fya oudja, ovamwatate ovo ovo va li have mu pe elitulemo. Onghalo oyo oya ka ninga omwiyo wa nyika oshiponga. Daniel okwa ti: “Omukulukadi wange okwa kala ta kwafele vamwe eemwedi dihapu ofimbo a pumbwa ekwafo lopamhepo nolopamaliudo. Pefimbo opo inandi kala handi mu file oshisho, naasho osha ka etifa oilanduliko inyikifa oluhodi. Omukulukadi wange okwa li a ya moluhaelo naumwe womwaavo va li ovakonakonimbibeli vange. Onda kala nde lipyakidila neenghono noinandi shi didilika mo nokuli kutya oupamhepo waye owa nghundipala.” Ongahelipi hatu dulu okuhenuka onghalo oyo inyikifa oluhodi?

14, 15. Oinima ilipi tai dulu okukwafela ovalihomboli Ovakriste va henuke okuya moluhaelo?

14 Opo ovalihomboli va henuke okuya moluhaelo, ove na okudiladila kutya otashi ti shike okukala ovadiinini kohombo yavo. Jesus okwa ti: “Osho Kalunga e shi tula kumwe, inashi kufwa kumwe komunhu.” (Mat. 19:6) Ino diladila nande kutya oinakuwanifwa yoye meongalo oya fimanenena i dule kaume koye kopahombo. Shimwe vali, dimbuluka kutya ngeenge oho kala kokule nakaume koye kopahombo oule wefimbo omolwomalipyakidilo oo inaa fimana, otashi ulike kutya kamu na ekwatafano liwa mohombo yeni notamu dulu okuyelekwa mu ye moluhaelo.

15 Ndele ngeenge ou li omukulunhuongalo, ongahelipi nee shi na sha noufita? Omuyapostoli Petrus okwa ti: “Lifeni oufita waKalunga mwe u pewa, hakefininiko, ndelenee omehalo liwa; hamolweliko la kaka, ndelenee okehalo liwa lokomwenyo pahalo laKalunga.” (1 Pet. 5:2) Osha yela kutya ou na oshinakuwanifwa shokufila oshisho oilyo yeongalo leni. Ndele ino kala we litula ashike moinakuwanifwa yeongalo ndele to dopa okukala to wanifa po oshinakuwanifwa shoye u li omushamane. Itashi ka kala pandunge nosha nyika nokuli oshiponga okukala ashike to file oshisho eongalo ofimbo oukwaneumbo woye tau fi pamhepo. Daniel okwa ti: ‘Ino kala we lipyakidila unene noinakuwanifwa yeongalo ndele to dimbwa okufila oshisho oukwaneumbo woye.’

16, 17. (a) Ovalihomboli Ovakriste ove na okuninga po shike ngeenge ve li koilonga opo vamwe va mone kutya inava hala okulalakanena nandenande oihole nomunhu? (b) Tumbula oishangomwa imwe oyo tai dulu okukwafela Ovakriste va henuke okuya moluhaelo.

16 MOshungonangelo nomo-Awake! omu na omayele mawa oo taa dulu okukwafela ovalihomboli Ovakriste va henuke omwiyo wokuya moluhaelo. Pashihopaenenwa, Oshungonangelo 1 Oktoba 2006 oya ti: “Henuka eenghalo odo tadi dulu okutwala moihole koilonga ile peemhito dimwe di lili. Pashihopaenenwa, okukala ho longo efimbo lile nomunhu woukashike kookanhu wa yooloka ko kwaao woye otaku dulu oku ku twala momayeleko. U li omulumenhu a hombola ile omukainhu a hombolwa, ou na okuulika momapopyo oye nomelihumbato loye kutya ino hala okulalakanena nandenande oihole nomunhu. Omolwetilokalunga loye, ito ka hokwifa vamwe va ye moihole naave mokukala noikala oyo tai kokele momilele ile mokudjala nokuliwapeka monghedi oyo tai pendula ehalo lomilele. . . . Okutulika omafano akaume koye kopahombo nosho yo ounona voye mombelewa yoye otashi ke ku kwafela u va kaleke momadiladilo fimbo u li koilonga, notaa ka londwela ovanailonga vakweni va kale ve shi shii kutya owa hombola ile owa hombolwa. Kala wa tokola filufilu okuhenuka oikala oyo tai kokele vamwe moihole, noino efa nande u kokelwe moihole kuvamwe.”

17 Oshitukulwa shedina “Marital Fidelity — What Does It Really Mean?” (Okukala omudiinini mohombo osha hala naanaa okutya shike?) osho shi li mo-Awake! yaAprili 2009 osha londwela kombinga yokukala u na oihole nomunhu oo ehe fi kaume koye kopahombo. Oshitukulwa osho osha ulika kutya ngeenge owa kala u na oihole naumwe oshi na oupu u ye moluhaelo. (Jak. 1:14, 15) Ngeenge omwa hombola, otashi ka kala shiwa okukala hamu konakona efimbo nefimbo ouyelele wa tya ngaho. Jehova oye Omutoti wohombo noiyapuki. Okukala ho kongo eemhito dokupopya nakaume koye kopahombo shi na sha nohombo yeni otaku ka ulika kutya omwa lenga oinima iyapuki. — Gen. 2:21-24.

18, 19. (a) Oluhaelo ohali etifa oilanduliko ilipi? (b) Okukala omudiinini mohombo ohashi etifa omauwa elipi?

18 Ngeenge oho kala to yelekwa u kale u na oihole naumwe, dilonga koilanduliko yokuya moluhaelo noyenyonohombo. (Omayel. 7:22, 23; Gal. 6:7) Ovo hava i moluhaelo ohava nyemateke Jehova nohave liyahameke nosho yo ookaume kavo kopahombo. (Lesha Malakia 2:13, 14.) Mepingafano naasho, dilonga komauwa oo haa di mokukala u na elihumbato la koshoka. Ovo ve na elihumbato la koshoka kave na ashike eteelelo loku ka kala nomwenyo fiyo alushe, ndele otava hafele yo onghalamwenyo paife nove na eliudo la koshoka. — Lesha Omayeletumbulo 3:1, 2.

19 Omupsalme okwa imba ta ti: “Ava ve hole omhango [yaKalunga], ove kwete ombili inene, osheshi kave na eshi tashi va tengula.” (Eps. 119:165) Onghee hano, kaleni mu hole oshili ‘nokulitala nawa nhumbi hamu ende, hangaashi omalai, ndelenee ngaashi ovanaendunge’ momafiku aa mai. (Ef. 5:15, 16) Satana oha tele kunena eemwiyo dihapu opo a kwate ovalongelikalunga vashili. Ndele ohatu dulu okuliamena filufilu keemwiyo daye. Jehova okwe tu pa keshe osho twa pumbwa opo tu ‘fikamene’ omakonda aSatana ‘nokudima oikuti yomunawii ya xwama omundilo.’ — Ef. 6:11, 16.

[Omashangelo opedu]

a Omadina oo hao ovanhu ovo lelalela.

[Efano pepandja 26]

Ohole yokuhola omaliko otai dulu okunyona po oupamhepo womunhu. Ndele ino efa nande osho shi ku ningilwe

[Efano pepandja 29]

Oto dulu okuya moluhaelo noupu ngeenge oho lihumbata monghedi oyo tai kokele momilele ile ho efa vamwe ve ku lihumbatele monghedi ya tya ngaho

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma