OSHITUKULWA SHOKUKONAKONWA 36
EIMBILO 89 Pwilikina nokudulika, u punikwe
“Kaleni ovawanifi veendjovo”
“Kaleni ovawanifi veendjovo, ndele havapwilikini ashike vongaho.” — JAK. 1:22.
ENENEDILADILO
Oshitukulwa eshi itashi ke tu kwafela ashike tu kale tu na ehalo lokulesha Eendjovo daKalunga efiku keshe, ndele otu kale yo hatu dilonga nokutula moilonga osho twa lesha.
1-2. Oshike hashi hafifa ovapiya vaKalunga? (Jakob 1:22-25)
JEHOVA nOmona waye omuholike ova hala tu kale twa hafa. Omushangi wEpsalme 119:2, NWT-E okwa ti: “Ovo hava dulika komadimbulukifo aye otava kala va hafa, Ovo have mu kongo nomutima wavo aushe.” Jesus okwa ti: “Ovo tava kala va hafa ovovo hava pwilikine eendjovo daKalunga noku di diinina.” — Luk. 11:28.
2 Ovapiya vaJehova ova hafa. Omolwashike mbela? Otu na omatomheno mahapu. Ashike etomheno limwe la fimanenena ololo kutya, ohatu lesha pandjikilile Eendjovo daKalunga nokukendabala okutula moilonga osho twe lihonga. — Lesha Jakob 1:22-25.
3. Ohatu mono ouwa ngahelipi, ngeenge otwa tula moilonga osho hatu lesha mEendjovo daKalunga?
3 Ope na eenghedi dihapu omo hatu dulu okumona ouwa, eshi ‘hatu wanifa po eendjovo’ daKalunga. Pashihopaenenwa, ngeenge otwa tula moilonga osho twe lihonga mEendjovo daKalunga, otashi ke mu hafifa, notashi ke tu hafifa yo. (Omuud. 12:13) Eshi hatu tula moilonga osho twe lihonga mEendjovo daKalunga, ohashi xwepopaleke omakwatafano momaukwaneumbo etu nohatu pange oukaume wopofingo novaitaveli vakwetu. Otashi dulika naave wa mona oushili oo. Natango, ohatu henuka omaupyakadi mahapu oo haa hange ovo ihava dulika kuJehova. Ohatu tu kumwe naasho ohamba David ya popya. Konima eshi ya tumbula meimbilo layo omhango, omalombwelo nomatokolo aJehova, oya xulifa ya ti: “Moku di diinina, otamu di ondjabi inene.” — Eps. 19:7-11, KB-13.
4. Omolwashike ihashi kala shipu okutula moilonga osho twe lihonga mEendjovo daKalunga?
4 Oshoshili kutya haalushe hashi kala shipu okulesha Eendjovo daKalunga nokutula moilonga osho twe lihonga. Nonande otwe lipyakidila monghalamwenyo, otwa pumbwa okukonga efimbo lokulesha nokukonakona Ombiibeli, opo tu ude ko osho Jehova a hala tu ninge. Natu ka tale komaetepo amwe oo taa dulu oku tu kwafela tu i leshe efiku keshe. Ohatu ka tala yo kutya oshike tashi dulu oku tu kwafela tu kale hatu dilonga kwaasho twa lesha, nanghee hatu dulu okutula moilonga osho twe lihonga mokukalamwenyo kwetu.
KONGA EFIMBO LOKULESHA EENDJOVO DAKALUNGA
5. Ohatu kala twe lipyakidila noinakuwanifwa ilipi?
5 Ovapiya vaJehova vahapu ove lipyakidila neenghono. Ohatu longifa efimbo lihapu mokuwanifa po oinakuwanifwa i lili noku lili oyo ya fimana. Pashihopaenenwa, vahapu vomufye otu na oilonga yokulikongela omboloto, opo tu lifile oshisho nosho yo omaukwaneumbo etu. (1 Tim. 5:8) Ovakriste vahapu ohava file oshisho ovapambele vavo ovo vehe na oukolele, ile ovanamido. Atushe otwa pumbwa okufila oshisho oukolele wetu, naasho ohashi pula efimbo. Kakele koinakuwanifwa oyo, otu na yo oinakuwanifwa meongalo. Noshinakuwanifwa shimwe osho sha fimanenena, okukufa ombinga ngaashi hatu dulu moilonga yokuudifa. Omolwoinakuwanifwa aishe oyo tu na, ongahelipi hatu dulu okukonga efimbo opo tu leshe Ombiibeli efiku keshe, okudilonga kwaasho twa lesha nokutula moilonga osho tai ti?
6. Ongahelipi hatu dulu okushilipaleka kutya ohatu lesha Ombiibeli efiku keshe? (Tala yo efano.)
6 Okulesha Ombiibeli osho shimwe ‘shomoinima oyo ya fimanenena’ kufye tu li Ovakriste. Onghee natu shilipaleke kutya ohatu i lesha. (Fil. 1:10) Epsalme lotete ola popya shi na sha nomulumenhu oo a hafa, la ti: ‘Oha lesha omhango yaJehova nondaka yopedu omutenya noufiku.’ (Eps. 1:1, 2) Osha yela kutya, otwa pumbwa okukonga efimbo lokulesha Ombiibeli. Mbela efimbo lilipi liwa okulesha Ombiibeli? Oshe likolelela kutya efimbo lilipi liwa kwoove. Ashike osho sha fimanenena, okuhoolola efimbo olo tali tu kwafela tu kale hatu lesha Ombiibeli efiku keshe. Omumwatate wedina Victor okwa ti: “Ohandi ningi elesho lange lOmbiibeli ongula. Nonande kandi hole okupenduka ongula, efimbo longula ihapa kala pe na omapiyaaneko mahapu. Omadiladilo ange ohaa kala ponhele, nohandi dulu okuyandja elitulemo nawa.” Otashi dulika naave ho kala u udite ngaho. Lipula kutya, ‘Efimbo lilipi tali wapalele nge okulesha Ombiibeli?’
Efimbo lilipi tali wapalele okulesha Ombiibeli efiku keshe? (Tala okatendo 6)
DILONGA KWAASHO TO LESHA
7-8. Oshike tashi dulu oku tu imba tuha mone mo ouwa filufilu mwaasho twa lesha? Shi faneka.
7 Oushili oyoo kutya, ohatu dulu okulesha oishangomwa ihapu nopehe na okudilonga lela kuyo. Mbela ope na efimbo wa li wa lesha sha, ashike diva konima eshi we shi lesha oto dimbuluka ashike kanini komwaasho wa lesha? Atushe otwa ningilwa oshinima sha tya ngaho. Osho otashi dulu yo oku tu ningilwa ngeenge hatu lesha Ombiibeli. Otashi dulika tu litulile po elalakano lokulesha omatukulwa onhumba Ombiibeli efiku keshe. Naasho otashi pandulwa. Natu litulile po omalalakano, nokukendabala okukala metwokumwe nao. (1 Kor. 9:26) Ashike ngeenge otwa hala okumona ouwa muyo, otwa pumbwa okuninga shihapu shihe fi ashike okulesha Ombiibeli.
8 Diladila keyelekanifo eli: Oimeno oya pumbwa odula, opo i kule. Ashike ngeenge odula oya loko unene moule wefimbo lixupi, edu otashi dulika li kale la yula unene. Ngeenge osho osha ningwa, oimeno itai ka mona mo vali ouwa. Oshiwa ngeenge odula tai loko tai nyanyangele, molwaashi omeva ohaa pwiinine po diva nohaa kwafele oimeno i kule nawa. Sha faafana, otwa pumbwa okuhenuka okulesha Ombiibeli hatu endelele nopehe na okudilonga nokudimbuluka osho twa lesha. — Jak. 1:24.
Ngaashi ashike edu la pumbwa efimbo, opo li pone po omeva odula, nafye otwa pumbwa efimbo lokudilonga nokutula moilonga osho twe lihonga mEendjovo daKalunga (Tala okatendo 8)
9. Oshike tu na okuninga po, ngeenge otwa didilike kutya ohatu lesha Ombiibeli hatu endelele?
9 Mbela omafimbo amwe owa didilika kutya oho lesha Ombiibeli to endelele? Oshike u na okuninga po? Lesha to ende kanini. Ninga eenghendabala u dilonge kombinga yaasho to lesha, ile kwaasho ashike opo wa lesha. Okuninga ngaho kashi fi shidjuu. Otashi dulika u ninipike efimbo olo ho konakona, opo u dule okudilonga kwaasho wa lesha. Shikwao vali, otashi dulika u hoolole okulesha eevelishe dinini, opo u longife efimbo olo la xupa ko mokudilonga kwaasho wa lesha. Victor, oo a popiwa metetekelo, okwa ti: “Ohandi kaleke elesho lange lOmbiibeli pauxupi, tashi dulika ndi leshe ashike etukulwa limwe. Molwaashi ohandi ningi elesho lange lOmbiibeli ongula, ohashi kwafele nge opo ndi dilonge momukokomoko wefiku kwaasho nda lesha.” Kashi na nee mbudi kutya oto longifa omukalo ulipi, osha fimana okulesha Ombiibeli to ende kanini, opo u dule okumona ouwa. — Eps. 119:97; tala oshimhungu “Omapulo oo tu na okulipula.”
10. Yelifa nghee to dulu okutula moilonga osho we lihonga. (1 Ovatessaloniki 5:17, 18)
10 Ngeenge to lesha eevelishe donhumba, diladila nghee to dulu oku di tula moilonga. Ngeenge to lesha oshitukulwa shonhumba mEendjovo daKalunga, lipula kutya, ‘Ongahelipi handi dulu okutula ouyelele ou moilonga paife, ile monakwiiwa?’ Natu shi faneke ngaha, natu tye nee ngeno oto lesha mo 1 Ovatessaloniki 5:17, 18. (Lesha.) Konima eshi wa lesha eevelishe odo, oto dulu okukanghama nokudilonga kutya oho ilikana lwoikando i ngapi nongeenge oho shi ningi ngoo nomutima aushe. Oto dulu yo okudilonga koinima oyo wa pandula. Otashi dulika u hoolole kutya oto ka pandula Jehova omolwoinima itatu kondadalunde. Nonande owa longifa ashike okafimbo kanini mokudilonga kwasho wa lesha, otashi ke ku kwafela u ude ko Eendjovo daKalunga noku di tula moilonga. Diladila kunghee to ka kala omuwanifi wEendjovo daKalunga, ngeenge owa ningi sha faafana efiku keshe to lesha Ombiibeli. Ndele oto ka ninga po shike, ngeenge owa didilike kutya owa pumbwa okuninga omalunduluko moinima ihapu?
LITULILA PO OMALALAKANO E LI PANDJELE
11. Omolwashike omafimbo amwe tashi dulika u kale wa wililwa po? Yandja oshihopaenenwa.
11 Ngeenge to lesha Ombiibeli, omafimbo amwe otashi dulika u kale wa teka omukumo, molwaashi owa didilika kutya ope na oinima ihapu oyo wa pumbwa okulongela ko. Pashihopaenenwa, efiku limwe melesho loye lOmbiibeli otashi dulika mwa li mwa kwatelwa omayele e na sha nokuhe na okatongo. (Jak. 2:1-8) Onghee owa mona kutya owa pumbwa okuxwepopaleka onghedi yoye yokuungaunga navamwe, nowa tokola okuninga omalunduluko. Naasho oshiwa unene! Opo nee mefiku la shikula ko, owa lesha eevelishe dimwe odo tadi ulike kutya osha fimana okulungamena osho to popi. (Jak. 3:1-12) Owa didilika kutya omafimbo amwe oho popi oinima oyo hai udifa vamwe nai, ile hai va teya omukumo. Onghee owa tokola kutya oto kala ho popi eendjovo odo tadi tu vamwe omukumo. Mefiku vali limwe, melesho loye lOmbiibeli omwa kwatelwa elondwelo li na sha nokuhakala ookaume kounyuni. (Jak. 4:4-12) Owa didilika kutya owa pumbwa okuhoolola pandunge omalihafifo oye. Nomefiku la shikula ko, otashi dulika u kale u udite kutya oshidjuu neenghono okuninga omalunduluko aeshe oo.
12. Omolwashike uhe na okuteka omukumo, ngeenge owa didilike kutya eshi to lesha Ombiibeli owa pumbwa okuninga omalunduluko? (Tala yo eshangelo lopedu.)
12 Ngeenge owa pumbwa okuninga omalunduluko mahapu, ino teka omukumo. Osho otashi ulike kutya ou li omulininipiki nou na etaleko la liwa. Ngeenge otu valininipiki, ohatu ka lesha Omishangwa, nokutala eenghedi omo hatu dulu okuxwepopala.a Dimbuluka yo kutya okudjala “omunhu mupe” oshinima tashi twikile. (Kol. 3:10) Oshike tashi dulu oku ku kwafela u kale omuwanifi vEendjovo daKalunga?
13. Ongahelipi to dulu okulitulila po omalalakano e li pandjele? (Tala yo efano.)
13 Ponhele yokutula moilonga oinima aishe oyo wa lesha pefimbo limwe, litulila po omalalakano e li pandjele. (Omayel. 11:2) Oto dulu okukendabala okuninga ngaha: Ninga omusholondodo woinima oyo wa pumbwa okulongela ko, opo nee hoolola po shimwe, ile ivali, oyo wa pumbwa okulongela ko tete, yo ikwao to i hange nale. Openi u na okuhovela?
Ponhele yokutula moilonga keshe shimwe osho wa lesha mOmbiibeli pomhito imwe, omolwashike ito litulile po omalalakano e li pandjele? Tashi dulika to yandje ashike elitulemo koshitwa shimwe, ile ivali (Tala okatendo 13-14)
14. Omalalakano elipi to dulu okuhovela nao?
14 Otashi dulika u hovele nelalakano olo to dulu okuhanga noupu. Ile otashi dulika u hoolole okulongela ko koshinima shonhumba osho u wete wa pumbwa unene okuninga omalunduluko musho. Ngeenge owa hoolola osho wa pumbwa unene okuninga omalunduluko musho, ninga omapekapeko moishangomwa yetu, tashi dulika to longifa o-Watch Tower Publications Index, ile Elongifwambo lokukonga Omauyelele mOishangomwa yEendombwedi daJehova. Ilikana kombinga yelalakano loye, to pula Jehova e ku pe ‘eenghono noku ku kwafele u kale wa hala okulonga ehalo laye.’ (Fil. 2:13) Opo nee kendabala okutula moilonga osho we lihonga. Ngeenge owa ningi exumokomesho melalakano loye olo we litulila po tete, otashi ke ku twa yo omukumo u ninge sha faafana mwaalo tali shikula ko. Ngeenge owa xwepopala moukwatya woye umwe wopaKriste, otashi ke ku twa omukumo u twikile okuninga omalunduluko.
EFA EENDJOVO DAKALUNGA ‘DI LONGE MWOOVE’
15. Ongahelipi oshiwana shaJehova sha yooloka ko kuvahapu ovo hava lesha Ombiibeli? (1 Ovatessaloniki 2:13)
15 Ovanhu vamwe ohava ti kutya ova lesha Ombiibeli lwoikando ihapu. Ndele mbela ova itavela ngoo osho Ombiibeli tai hongo? Mbela ova tula ngoo moilonga omayele ayo? Hasho nandenande! Osho osha yooloka ko koshiwana shaJehova. Ngaashi Ovakriste vopefimbo lovayapostoli, otwa tambula ko Ombiibeli ‘i li lela eendjovo daKalunga.’ Shikwao vali, ohatu ningi ngaashi hatu dulu, opo tu tule moilonga omayele Ombiibeli monghalamwenyo yetu. — Lesha 1 Ovatessaloniki 2:13.
16. Oshike tashi dulu oku tu kwafela tu kale ovawanifi vEendjovo?
16 Haalushe hashi kala shipu okulesha nokutula moilonga Eendjovo daKalunga. Otashi dulika shi kale shidjuu okumona efimbo loku i lesha. Ile otashi dulika tu kwatwe keamo lokulesha hatu endelele, noihatu dilonga kwaasho twa lesha. Ile otashi dulika tu kale twa wililwa po komalunduluko oo twa pumbwa okuninga. Kashi na nee mbudi kutya otwa taalela eshongo lilipi, ohatu dulu okupondola kekwafo laJehova. Natu kale twa tokola toko okutambula ko ekwafo laye, nokukala ovapwilikini ihava dimbwa, ndele ovawanifi vEendjovo. Nopehe na omalimbililo, ngeenge otwa tambula ko Eendjovo daYe noku di tula moilonga monghalamwenyo yetu, ohatu ka kala twa hafa neenghono. — Jak. 1:25.
EIMBILO 94 Pandula Kalunga molwEendjovo daye
a Tala okavidio ko jw.org Osho oomakula voye hava ti kombinga yokulesha Ombiibeli.