OSHITUKULWA SHOKUKONAKONWA 16
EIMBILO 87 Ileni mu tulumukifwe
Oshiwa okupanga oukaume novamwatate novamwameme!
“Tala! Kashiwa tuu nosha wapala kovamwatate okukala pamwe moukumwe!” — EPS. 133:1.
ENENEDILADILO
Oshitukulwa eshi otashi ke tu kwafela tu mone nghee hatu dulu okupanga oukaume novanhu vakwetu, nohatu ka tala komanangeko noupuna mahapu oo haa di mokupanga oukaume novaitaveli vakwetu.
1-2. Oshinima shimwe shilipi sha fimana kuJehova, nokwa hala tu ninge shike?
ONGHEDI omo hatu ungaunga novanhu vakwetu oya fimanenena kuJehova. Jesus okwe tu honga tu kale tu hole ovanhu vakwetu ngaashi tu lihole fye vene. (Mat. 22:37-39) Osho osha kwatela mo okuulikila onghenda nokuli novanhu ovo ihava longele Jehova. Ngeenge otwa ulike onghenda, ohatu ka hopaenena Jehova Kalunga oo ‘etango laye he li pitifile ovo hava longo owii naavo hava longo ouwa, nodula yaye he i lokifile ovayuki naavo vehe fi ovayuki.’ — Mat. 5:45.
2 Nonande Jehova oku hole ovanhu aveshe, oku hole unene ovo hava dulika kuye. (Joh. 14:21) Okwa hala tu mu hopaenene. Okwe tu lombwela tu kale tu hole ovamwatate novamwameme ‘nohole yomoule’ noku va ulikila “ohole ya xwama.” (1 Pet. 4:8; Rom. 12:10) Ohole ya tya ngaho oya faafana naayo hatu ulikile omupambele wetu, ile kaume ketu kopofingo.
3. Oshike twa pumbwa okudimbuluka shi na sha nohole?
3 Ngaashi ashike oshimeno sha pumbwa okufilwa oshisho opo shi kule, nafye otwa pumbwa okuninga eenghendabala tu kale tu hole vakwetu. Omuyapostoli Paulus okwa pa Ovakriste omayele, a ti: “Twikileni okukala mu holafane mu li ovamwainafana.” (Heb. 13:1) Jehova okwa hala tu kale tu hole ovanhu vakwetu. Moshitukulwa eshi, ohatu ka kundafana kutya omolwashike twa pumbwa okupanga oukaume novalongelikalunga vakwetu, nanghee hatu dulu okutwikila okuninga ngaho.
OMOLWASHIKE TWA PUMBWA OKUPANGA OUKAUME NOVANHU VAKWETU?
4. Ngaashi sha popiwa mEpsalme 133:1, ongahelipi hatu dulu okutwikila okukala twa lenga oukumwe oo tu na novamwatate novamwameme? (Tala yo omafano.)
4 Lesha Epsalme 133:1. Ohatu tu kumwe nomupsalme oo a shanga kutya ‘oshiwa nosha wapala’ okupanga oukaume novanhu ovo ve hole Jehova. Ndele ngaashi ashike omunhu ta dulu okuhadidilika ewapalo lomuti oo ha mono keshe efiku, nafye ohatu dulu okuhadidilika oukumwe oo tu na novamwatate novamwameme. Otashi dulika hatu mono ovamwatate novamwameme lwoikando ihapu moshivike. Ongahelipi hatu dulu okutwikila okukala twe va lenga? Ohatu ka kala tu hole ovamwatate novamwameme, ngeenge otwa kongo efimbo lokudiladila kunghee keshe umwe e na oshilonga kufye nosho yo meongalo.
Inatu kwata okahetengi oukumwe oo u li mokati ketu (Tala okatendo 4)
5. Ohole yetu youmwainafana ohai kumu ngahelipi vamwe?
5 Luhapu ngeenge ovanhu tave uya pokwoongala oshikando shotete, ohava kala va kuminwa ohole oyo i li mokati ketu. Ohava kala va tomhwa kutya otu li Ovakriste vashili, molwaashi ashike va mona kutya otu holafane. Jesus okwa ti: “Kungaho, ovanhu aveshe otava ka shiiva kutya nye ovahongwa vange ngeenge omu holafane.” (Joh. 13:35) Natu ka taleni koshimoniwa shaChaithra, omuhongwa wokoshiputudilo shopombada, oo a li ta konakona Ombiibeli nEendombwedi daJehova. Okwa li a shivwa koshoongalele shoshitukulwa, nokwa li a tambula ko eshivo olo. Konima eshi a kala poshoongalele efiku lotete, okwa lombwela oo a li ha konakona naye Ombiibeli, a ti: “Inandi papatelwa nande onale kovadali vange. Ashike poshoongalele sheni, onda papatelwa lwoikando 52 mefiku ashike limwe! Onda li nda mona kutya Jehova okwa li ta longifa oshiwana shaye, opo ndi mone kutya oku hole nge. Onda hala okukala oshitukulwa shoukwaneumbo oo.” Chaithra okwa twikila okuninga exumokomesho fiyo osheshi a ninginifwa mo 2024. Ngeenge ovo vape ova mono oilonga yetu iwa, mwa kwatelwa ohole oyo hatu ulikilafana, luhapu ohashi ve linyengifa va hovele okulongela Jehova. — Mat. 5:16.
6. Otashi ke tu amena ngahelipi, ngeenge otwa pange oukaume novamwatate novamwameme?
6 Otashi ke tu amena, ngeenge otwa pange oukaume novamwatate novamwameme. Paulus okwa lombwela Ovakriste vakwao, a ti: “Kaleni hamu twaafana omukumo efiku keshe,. . . opo paha kale nande oumwe womunye ta kukutike omutima waye nokuyulwa keenghono doulunde.” (Heb. 3:13) Ngeenge otwe lihange twa teka omukumo notashi dulika shidjuu okutwikila okulonga osho sha yuka, Jehova otashi dulika e ke linyengife omwiitaveli mukwetu e tu kwafele. (Eps. 73:2, 17, 23) Otwa pumbwa etwomukumo la tya ngaho.
7. Ohole noukumwe oya pambafana ngahelipi? (Ovakolossi 3:13, 14)
7 Otu li oshitukulwa shoukwaneumbo oo hau longo noudiinini, opo u ulikilafane ohole, nohatu hafele omanangeko noupuna mahapu. (1 Joh. 4:11) Pashihopaenenwa, ohole ohai tu linyengifa tu ‘twikile okulididimikilafana,’ naasho ohashi xumifa komesho oukumwe mokati ketu. (Lesha Ovakolossi 3:13, 14; Ef. 4:2-6) Ngeenge tu li pokwoongala, ohatu kala twa hafa, nokape na vali onhele imwe to dulu okumona ehafo la tya ngaho.
ULIKA KUTYA OWA FIMANEKA VAMWE
8. Jehova ohe tu kwafele ngahelipi tu kale moukumwe novamwatate novamwameme?
8 Ohatu hafele oukumwe novamwatate novamwameme kekwafo ashike laJehova. Jehova okwe shi ningifa tashi shiiva, nokuli nonande inatu wanenena. (1 Kor. 12:25) Ombiibeli oya ti kutya: ‘Kalunga okwe tu honga tu kale tu holafane.’ (1 Tes. 4:9) Sha hala okutya, Jehova okwe tu lombwela okupitila mOmishangwa daye, osho tu na okuninga, opo tu pange oukaume navamwe. ‘Kalunga ota dulu oku tu honga’ ngeenge otwa konakona noukeka Eendjovo daye, noku di tula moilonga. (Heb. 4:12; Jak. 1:25) Osho osho naanaa Eendombwedi daJehova hadi kendabala okuninga.
9. Oshike hatu lihongo mOvaroma 12:9-13 shi na sha nokufimaneka vamwe?
9 Ongahelipi Eendjovo daKalunga tadi tu hongo tu pange oukaume navamwe? Natu ka taleni kutya Paulus okwa popya shike kombinga yoshinima osho mOvaroma 12:9-13. (Lesha.) Okwa ti: “Kaleni hamu katuka eenghatu mu ulike kutya omwa fimaneka vamwe.” Osho osha hala okutya shike? Otwa pumbwa okukatuka eenghatu tete, opo tu ulikile vamwe “ohole ya xwama” mokukala hatu va dimine po, hatu va yakula ovaenda, hatu yandje nehalo liwa nosho tuu. (Ef. 4:32) Inatu pumbwa okuteelela ovamwatate novamwameme va pange oukaume nafye. Natu ‘katuke eenghatu’ tete, opo tu pange oukaume navo. Jesus okwa ti: “Okuyandja ohaku eta ehafo shi dulife okupewa.” — Oil. 20:35.
10. Ongahelipi hatu dulu okulonga noudiinini, opo tu ulike kutya otwa “fimaneka vamwe”? (Tala yo efano.)
10 Shihokwifa, diva konima eshi Paulus e tu lombwela tu katuke eenghatu tu ulike kutya otwa fimaneka vamwe, okwe tu londwela ‘tuha kale nondede, ndele tu longe noudiinini.’ Omunhu oo ha longo noudiinini oha kala e na ouladi. Ngeenge a pewa oshilonga, ohe shi wanifa po noukeka. Omayeletumbulo 3:27, 28 okwa ti: “Ino ongaonga okukwafela ovo ve li momhumbwe, ngeenge oto dulu oku va kwafela.” Onghee, ngeenge tu wete umwe a pumbwa ekwafo, ohatu ningi ngaashi hatu dulu opo tu mu kwafele. Ihatu ongaonga, ile tu diladile kutya ota ka kwafelwa ku umwe. — 1 Joh. 3:17, 18.
Otwa pumbwa okukatuka eenghatu tete, opo tu kwafele ovamwatate novamwameme ovo va pumbwa ekwafo (Tala okatendo 10)
11. Oshike tashi dulu oku tu kwafela tu pange oukaume navamwe?
11 Onghedi vali imwe omo hatu dulu okuulika kutya otwa fimaneka vamwe omoku va dimina po diva, ngeenge ve tu udifa nai. Ovaefeso 4:26 ova ti: “Inamu efa etango li ningine mwa handuka.” Omolwashike? Ovelise 27 oya ti kutya ngeenge otwa ningi ngaho, ohatu ka “pa Ondiaboli omhito.” Jehova okwe tu lombwela mEendjovo daye lwoikando tu kale hatu dimine po vamwe. Ovakolossi 3:13 ove tu lombwela tu ‘twikile okudiminafana po nehalo liwa.’ Okudiminafana po oku li onghedi ya denga mbada oyo tai tu kwafele tu pange oukaume navamwe. Ngeenge otwa ningi ngaho, ohatu ka kala tu na ‘ombili nokukaleka po oukumwe oo tu na omolwomhepo iyapuki.’ (Ef. 4:3) Oku shi popya pauxupi, ngeenge ohatu dimine po vamwe, ohatu ka xumifa komesho oukumwe nombili mokati ketu.
12. Jehova ohe tu kwafele ngahelipi tu dimine po vamwe?
12 Otashi dulika shi kale shidjuu okudimina po vamwe ovo ve tu udifa nai. Ashike ohatu dulu okupondola kekwafo lomhepo iyapuki yaKalunga. Konima eshi Ombiibeli ye tu lombwela tu kale ‘tu holafane nohole ya xwama notu longe noudiinini,’ oye tu lombwela vali ya ti: “Omhepo iyapuki nai mu linyengife mu kale ovaladi.” Omhepo iyapuki ohai kwafele omunhu a kale e na ‘ouladi.’ Onghee omhepo iyapuki yaKalunga otai dulu oku tu kwafela tu ulikile vamwe ohole ya xwama noku va dimina po nehalo liwa. Nomolwaasho hatu pula Jehova e tu kwafele. — Luk. 11:13.
“MOKATI KENI MUHA KALE ETUKAUKO”
13. Oshike tashi dulu okweetifa etukauko mokati ketu?
13 Meongalo omu na “ovanhu vomaludi aeshe” va dja momaputuko a yoolokafana. (1 Tim. 2:3, 4) Ngeenge inatu lungama, osho otashi dulu okweetifa etukauko eshi hatu ningi omahoololo moinima ngaashi okudjala nokuliwapeka, epango olo hatu ka tambula ko, ile omalihafifo. (Rom. 14:4; 1 Kor. 1:10) Molwaashi Kalunga okwe tu honga tu kale tu holafane, natu kale twa lungama tuha kale hatu diladila kutya ehoololo letu oli li mondjila li dulife lavamwe. — Fil. 2:3.
14. Oshike tu na alushe okukendabala okuninga, nomolwashike?
14 Ohatu dulu yo okuhenuka okutukaula eongalo, mokukala hatu twaafana omukumo efimbo keshe. (1 Tes. 5:11) Efimbo opo la di ko, ovanhu vahapu, ovo va li inave lipyakidila vali, ile va li va kufwa mo meongalo, ova li va alukila meongalo. Otwe va tambula ko pahole! (2 Kor. 2:8) Didilika osho sha li sha ningilwa omumwameme umwe oo a li a ya kokwoongala oshikando shotete kOlupale lOuhamba, konima eshi a kala ine lipyakidila oule womido omulongo. Okwa ti: “Ovanhu ova li va popifa nge tave limemesha nova minika nge.” (Oil. 3:19) Osho osha li she mu kuma ngahelipi? Okwa ti: “Osha ningifa nge ndi kale ndi udite kutya Jehova okwa li ta kwafele nge, opo ndi kale nda hafa vali.” Ngeenge otwa kala hatu twaafana omukumo, Kristus ote ke tu longifa tu kale odjo yepepelelo ‘kwaavo hava longo nova lolokifwa.’ — Mat. 11:28, 29.
15. Omonghedi vali imwe ilipi hatu dulu okuxumifa komesho oukumwe mokati ketu? (Tala yo efano.)
15 Onghedi imwe vali omo hatu dulu okuxumifa komesho oukumwe mokati ketu, okupitila mwaasho hatu popi. Job 12:11 okwa ti: “Mbela okutwi ihaku konakona eendjovo, ngaashi elaka hali makele oikulya?” Ngaashi ashike omuteleki muwa ha makele alushe oikulya yaye, opo a shilipaleke kutya otai tokola elaka ofimbo ine i pa ovanhu, nafye otwa pumbwa okudiladila noukeka kombinga yaasho twa hala okupopya ofimbo inatu shi popya. (Eps. 141:3) Natu shilipaleke alushe kutya osho tu li pokupopya otashi tungu vamwe, tashi va talaleke ‘noku va pameka.’ — Ef. 4:29.
Diladila kwaasho to ka popya, ofimbo ino shi popya (Tala okatendo 15)
16. Oolyelye va pumbwa okukendabala okukala ve li odjo yetwomukumo okupitila mwaasho tava popi?
16 Ovashamane nosho yo ovadali ovo unene va pumbwa okulungamena osho tava popi, opo va popye eendjovo tadi tu omukumo. (Kol. 3:19, 21; Tit. 2:4) Ovakulunhuongalo navo ova pumbwa okukala ve li odjo yepepelelo nehekeleko, ve li ovafita veedi daJehova. (Jes. 32:1, 2; Gal. 6:1) Ombiibeli oye tu dimbulukifa ya ti: ‘Ondjovo ya popiwa pefimbo la wapala oiwa.’ — Omayel. 15:23.
ULIKA OHOLE YASHILI “NOI LIWETIKILE MOILONGA”
17. Ongahelipi hatu dulu okushilipaleka kutya otu hole ovamwatate novamwameme tashi di komutima?
17 Omuyapostoli Johannes okwe tu ladipika tuha ulike ashike “ohole okupitila meendjovo, ndele nai kale yashili noi liwetikile moilonga.” (1 Joh. 3:18) Otwa hala okukala tu hole ovamwatate novamwameme tashi di komutima. Ongahelipi hatu dulu okuninga ngaho? Ngeenge otwa kala hatu kala efimbo lihapu pamwe novamwatate novamwameme, ohatu ka dula okupanga oukaume navo nohatu ka kala tu holafane. Onghee natu konge eemhito tu kale hatu kala pamwe, ngaashi pokwoongala nosho yo moukalele. Natu kale hatu talelafana po. Ngeenge otwa ningi ngaho ohatu ka ulika kutya ‘Kalunga okwe tu honga tu kale tu holafane.’ (1 Tes. 4:9) Nohatu ka twikila okumona oushili weendjovo odo tadi ti kutya “kashiwa tuu nosha wapala kovamwatate okukala pamwe moukumwe!” — Eps. 133:1.
EIMBILO 90 Tu twaafaneni omukumo