ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • kl Etuk. 11 ep. 98-107
  • Aa oo omafiku axuuninwa!

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Aa oo omafiku axuuninwa!
  • Eshiivo olo tali twala komwenyo waalushe
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • OMAUKWATYA OMAFIKU AXUUNINWA
  • LINYENGA KOUMBANGI
  • Mbela otu li ‘momafiku axuuninwa’?
    Ombibeli otai hongo lela shike?
  • Mbela exulilo lounyuni oli li popepi?
    Oshike hatu lihongo mOmbiibeli?
  • 7 Elalakano laKalunga otali ka wanifwa mafiku
    Elalakano longhalamwenyo oshike? Ongahelipi to dulu okushiiva kombinga yalo?
  • “Efimbo la nunwa” oli li popepi
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2010
Tala ouyelele muhapu
Eshiivo olo tali twala komwenyo waalushe
kl Etuk. 11 ep. 98-107

Etukulwa 11

Aa oo omafiku axuuninwa!

1. Omolwashike vahapu ve udite va ngwangwana ngeenge tava diladila konghalo younyuni, ndele omayelifilo e shii kulineekelwa oiningwanima younyuni otaa hangika peni?

OUNYUNI wetu ou wa piyaana owe ya ngahelipi pondodo ei? Mbela otwa yuka peni? Mbela owa pula nale omapulo a tya ngaho? Vahapu ova ngwangwana ngeenge tava tale konghalo younyuni. Oinima ngaashi oita, omikifi nomunyonena otai etele ovanhu omalipulo kwaasho tashi ka etwa po konakwiiwa. Ovawiliki vomapangelo itave tu pe eteelelo lasha. Ndelenee omayelifilo e shii okulineekelwa omafiku aa taa nyikifa oluhodi otaa monika okudja kuKalunga mEendjovo daye. Ombibeli otai tu kwafele panghedi i shi okulineekelwa tu mone kutya otu li mefimbo lilipi. Otai tu ulikile kutya otu li ‘momafiku axuuninwa’ onghalelo yoinima yopaife.—2 Timoteus 3:1.

2. Jesus okwa li a pulwa epulo lilipi kovahongwa vaye, nokwa nyamukula ngahelipi?

2 Pashihopaenenwa, konakona enyamukulo laJesus kuamwe omomapulo oo kwa li a pulwa kovahongwa vaye. Omafiku atatu manga Jesus ina fya, ove mu pula tava ti: “[Oshike] tashi ka kala edidiliko lokukala po kwoye nolexulilo longhalelo yoinima?”a (Mateus 24:3, NW) Menyamukulo laye, Jesus okwa popya kondadalunde oiningwanima younyuni nosho yo eenghalo dao odo tadi ka ulika sha yela kutya onghalelo ei youhenakalunga oya fika momafiku ayo axuuninwa.

3. Omolwashike eenghalo kombada yedu da naipala eshi Jesus a hovela okupangela?

3 Ngaashi sha ulikwa metukulwa la tetekela, evalulo lefimbo lOmbibeli otali eta pexulifodiladilo kutya Ouhamba waKalunga owa hovela nale okupangela. Ndele ongahelipi osho tashi shiiva? Oinima oya naipala ashike, inai xwepopala. Doshili, eshi oshi li euliko la kola kutya Ouhamba waKalunga owa hovela okupangela. Omolwashike ngaho? Epsalme 110:2 otali tu lombwele kutya Jesus ota ka pangela oule wefimbo ‘mokati kovatondi vaye.’ Doshili, oshilonga shaye shotete e li Ohamba yomeulu osho okuumbila Satana novaengeli vaye veendemoni kongonga yedu. (Ehololo 12:9) Oshilanduliko osha li shike? Osha li naanaa ngaashi Ehololo 12:12 la xunganeka: “Woo, edu nefuta, osheshi ondiaboli ya kulukila kunye nehandu linene, osheshi i shi shii i nokafimbo kaxupi kongaho.” Paife otu li ‘mokafimbo oko kaxupi.’

4. Amwe omomaukwatya omafiku axuuninwa elipi, notaa ulike shike? (Tala oshimhungu.)

4 Hano, itashi kumwifa eshi Jesus kwa li a pulwa edidiliko lokukala po kwaye nosho yo exulilo longhalelo yoinima, enyamukulo laye okwa li likumwifa. Omaukwatya e lili noku lili edidiliko otaa hangika mokamhungu pepandja 102. Ngaashi to dulu oku shi mona, ovayapostoli Ovakriste Paulus, Petrus naJohannes otave tu pe natango omauyelele makwao e na sha nomafiku axuuninwa. Doshili, omaukwatya mahapu edidiliko nosho yo oo omafiku axuuninwa okwa kwatela mo eenghalo dinyikifa oluhodi. Ndelenee ewanifo lomaxunganeko aa oli na oku tu itavelifa kutya onghalelo youkolokoshi oi li pokuxula po. Natu tale komaukwatya amwe manene omafiku axuuninwa.

OMAUKWATYA OMAFIKU AXUUNINWA

5, 6. Ongahelipi omaxunganeko e na sha noita nosho yo ondjala taa wanifwa?

5 ‘Oiwana otai fikamene oiwana, noshilongo otashi fikamene oshilongo.’ (Mateus 24:7; Ehololo 6:4) Omushangi Ernest Hemingway okwa popya kutya Oita yoTete yOunyuni oya li “edipao linenenene olo inali ningwa ko nande onale kombada yedu.” Pakupopya kwembo The World in the Crucible—1914-1919, ola ti kutya eshi osha li “oita ipe, oita ya kula yotete oyo ya monika kovanhu. Okukala po kwayo, eenghono dayo nosho oyo ounene wayo owa pitilila pukeshe osho kwa li shi shiivike ile osho sha teelelwa apeshe.” Opo nee okwa shikula Oita Itivali yOunyuni, oyo ya li ihanauni neenghono i dule Oita yoTete yOunyuni. Omuprofesor wondjokonona Hugh Thomas ota ti: “Efelemido etimilongo mbali ola kala tali pangelwa kondjebo, kotenga, koB-52, koboma yolute nohauxuuninwa okomeshile. Okwa li la didilikilwa oita tai tileshi ohonde ihapu noihanauni i dule yomefelemido keshe.” Doshili, okwa popiwa shihapu shi na sha nokulihomatulula konima eshi Oita Italala ya xula po. Natango, ehokololo limwe otali tengeneke kutya konima yomashunifo pedu amwe oo a diladilwa, otapa ka xupa natango oilwifo yolute imwe i fike lwopo 10 000 fiyo 20 000—eenghono dokuumba di dule odo da li da longifwa pefimbo lOita Itivali yOunyuni lwoikando 900.

6 “Ondjala tai uya.” (Mateus 24:7; Ehololo 6:5, 6, 8) Okudja mo 1914 opa kala konyala eendjala dinene di li 20. Oitukulwa oyo kwa li ya hepekwa oya kwatela mo Bangladesh, Burundi, China, Etiopia, Greka, India, Kambodja, Nigeria, Rusia, Rwanda, Somalia naSudan. Ndele luhapu ondjala inai etwa komhumbwe yoikulya. Ongudu yovanongononi vounamapya novanawino veliko oye uya pexulifodiladilo eli tali ti: “Eedjo doikulya mounyuni konima yomido omilongo oda hapupala, di dulife ouhapu wovanhu vamo. Ndele molwaashi konyala ovanhu ve fike peemiliyona 800 ove li moluhepo linene, . . . itava dulu okulanda sha wana shomeloolo olo opo ve likufe ondjala.” Peemhito dimwe osha kwatela mo yo elidopemo lopapolitika. Dr. Abdelgalil Elmekki wokOunivesiti yaToronto okwa tumbula oihopaenenwa ivali yoilongo omo ovanhu omayovi va fya kondjala omanga oilongo omo ve li hai tumu oikulya ihapu koilongo yopondje. Omapangelo otaa monika a fa e noshisho unene nokumona oimaliwa yopondje opo a yambidide oikulwa yao paimaliwa shi dulife okuyandja oikulya kovakwashiwana vomoilongo yao. Dr. Elmekki okwe ya pexulifodiladilo lilipi? Ondjala luhapu oyo “oshinima shokuhavaleka oikulya noshomulandu wepangelo.”

7. Ope na omaushili elipi e na sha nomaudu olutapo kunena?

7 ‘Oudu wolutapo.’ (Lukas 21:11; Ehololo 6:8) Ewililila laSpania lomo 1918-1919 ola komba po eemwenyo omamiliyona 21. “Ounyuni inau hanaunwa po nale komudipai oo a komba po ovanhu vahapu divadiva,” osho A. A. Hoehling a shanga moThe Great Epidemic. Kunena, omukifi dolutapo otadi twikile. Omudo keshe ovanhu ve fike pomamiliyona aheyali lwaapo ohava fi omolwokangela, keshe omudo ounona emiliyona 1,5 ovo ve li koshi yomido nhano ohava fi omolwomikifi doshimhela, no TB ohai dipaa emiliyona li dule 1,5. Omikifi dolutapo di na sha nokufuda, unene tuu oshitoma, ohadi dipaa ounona omamiliyona avali lwaapo ovo ve li koshi yomido nhano omudo keshe. Nomuvalu utilifa womamiliyona omayovi 2,5—hanga etata lovakalimo vokombada yedu—otava hepekwa komikifi odo hadi etwa koulamba ile komeva a nyata nosho yo koku he na oukoshoki. Omukifi woAIDS otau tu dimbulukifa kutya nande omunhu na kale a xuma komesho mounamiti, ita dulu okuxulifa po omikifi dolutapo.

8. Ongahelipi ovanhu tave shi ulike kutya ove li “ovanalwisho voimaliwa”?

8 “Ovanhu tava kala . . . ovanalwisho voimaliwa.” (2 Timoteus 3:2) Moilongo yomounyuni aushe, ovanhu otava monika ve na ehalo leliko lihapu. “Omupondo” luhapu ohau yelekwa kouhapu woyuuyemo yomunhu, ‘nexumokomesho’ ohali yelekwa kwaasho e kwete. “Ohole yomaliko otai twikile okukala imwe yomomaukwatya oo e na eenghono moulikumwe wOvaamerika . . . notai ka kala yo oukwatya u na eenghono meengeshefa da kula,” osho omupresidente wopedu wehangano lokuninga omashiivifo omangeshefelo a ti. Mbela eshi ohashi ningwa opo u li?

9. Oshike tashi dulu okutiwa shi na sha nokuhadulika kovakulunhu kwa xunganekwa?

9 “Ve he neduliko kovakulunhu.” (2 Timoteus 3:2) Ovakulunhu, ovahongifikola nosho yo ovanhu vakwao vonena ove na oushili kutya ounona vahapu kave na efimaneko noihava dulika. Shi na sha navamwe vomovanyasha ava otave linyengifwa kelihumbato lii lovadali vavo ile tave li hopaenene. Omivalu tadi hapupala dounona otadi kanifa eitavelo mofikola, momhango, momalongelokalunga nosho yo movakulunhu vavo, notadi tukululile oinima oyo oshibofa. Omuhongifikola umwe omunamido okwa ti: “Kave na lela efimaneko lasha.” Ndelenee lao linene, ounona vahapu ovatilikalunga elihumbato lavo oli shii okuhopaenenwa.

10, 11. Omauyelele elipi taa ulike kutya ovanhu ovakwanyanya nove he na ohole yopaushitwe?

10 “Ovakwanyanya.” (2 Timoteus 3:3) Oshitya shOshigreka sha tolokwa “ovakwanyanya” otashi ti ‘oshinyamenaixwa, shi he na onghenda nosho yo omaliudo opanhu.’ Eshi itashi hokolola tuu nawa ovanhu ovo hava longo omunyonena! Oshishangomwa shimwe shomoshifokundaneki osha ti: “Onghalamwenyo oya nyaya keonga, noi yadi oinima inyanyalifi ya nyika etiko lohonde notashi pula omaliudo a kolonda opo u leshe oshifokundaneki shefiku.” Shishande umwe wovapashukili vomaumbo okwa didilika kutya ovanyasha vahapu ova fa have lipwililikile oilanduliko yoilonga yavo. Okwa ti: “Ope na eliudo lokutya, ‘nghi shii eshi tashi ka ningwa mongula. Ondi na okumona eshi nda hala paife.’”

11 ‘Kave na ohole yopaushitwe.’ (2 Timoteus 3:3, NW) Outumbulilo ou owa tolokwa okudja koshitya shOshigreka tashi ti “oku he na onghenda” notashi ulike “oku he na ohole yopaushitwe youkwaneumbo.” (The New International Dictionary of New Testament Theology) Heeno, ohole luhapu ihai monika mo nokuli momudingonoko omo ngeno i na okukala tai xumu komesho—meumbo. Eelopota di na sha nokuninga nai ookaume komohombo nosho yo ounona novakulupe nokuli oda ninga oshinima shaapeshe. Ongudu imwe yokuninga omakonakono oya yandja olopota tai ti: “Elongifo leenghono lovanhu—kutya nee enghava ile okuundula, okutwa nombele ile okuyasha—luhapu ohali holoka moukwaneumbo shi dulife pamwe pe lili moulikumwe wovanhu.”

12. Omolwashike taku dulu okutiwa kutya ovanhu ove na ashike emoniko longaho letilokalunga?

12 “Ovo ve nemoniko longaho letilokalunga, ndelenee tava shilike eenghono dalo.” (2 Timoteus 3:5) Ombibeli oi na eenghono okulundulula onghalamwenyo i kale i li nawa. (Ovaefeso 4:22-24) Ndelenee vahapu kunena otava longifa omalongelokalunga avo e li oshiuvikifo osho konima yasho tava twikile okulonga oilonga yokuhenouyuki oyo tai nyemateke Kalunga. Okupopya oipupulu, okuvaka nonyata yoipala oyo oinima oyo luhapu hai talika ko i he na mbudi kovakwatelikomesho vomalongelokalunga. Omalongelokalunga mahapu ohaa udifa ohole ndele otaa yambidida oita. Oshitukulwa shomoshifokundaneki India Today otashi ti: “Medina lOmushiti Munenenene, ovanhu ova longela ovashitwa vakwao oilonga inyanyalifa.” Doshili, omalwoodi avali etileshi lohonde opo a di ko—Oita yoTete nOita Itivali yOunyuni—okwa hovela momutima wOukwakriste.

13. Ope na omauyelele elipi oo taa ulike kutya ovanhu ove lipyakidila nokunyonauna po edu?

13 ‘Okunyona po edu.’ (Ehololo 11:18) Ovanongononi ve dulife 1 600, mwa kwatelwa 104 ovo va findana ondjabi yaNobel, okudja mounyuni aushe ova shaina elondwelo olo la yandjwa kEhangano lOvanongononi ve na ko nasha (UCS), olo tali ti: “Ovanhu nosho yo oushitwe ove li pokulipuma mumwe. . . . Kape na vali omido omilongo dihapu nopo nee omhito yokukelela oshiponga otai ka kala i he po vali.” Olopota oya ti kutya oilonga yomunhu tai etele eemwenyo oshiponga “otai dulu okulundulula ounyuni mu ha dule vali okukalwa nomwenyo panghedi oyo tu shii.” Okupepwa kwomhepo oyo hai tu amene keenhe detango, enyateko lomeva, embuwaleko, ehekuko leenghono dedu, exulepo loinamwenyo noimeno aa oo omaupyakadi a kwata moiti oo a tofwa mo oo e na okupewa elitulemo. O-UCS oya ti: “Okulidopa mo kwetu moinima yomulandu wonghalamwenyo otaku dulu okuhapupalifa oilanduliko, ya kwatela mo okuhanauna po omalandulafano onghalamwenyo oo tu he udite ko naanaa.”

14. Oto dulu oku shi ulika ngahelipi kutya Mateus 24:14 ota wanifwa mefimbo letu?

14 “Evangeli eli louhamba otali udifilwa ounyuni aushe.” (Mateus 24:14) Jesus okwa xunganeka kutya onghundana iwa yOuhamba otai ka udifilwa ombada yedu aishe i ningile oiwana aishe oundombwedi. Pakwafo nomolwenangeko noupuna laKalunga, Eendombwedi daJehova omamiliyona ohadi longifa eevili omamiliyona eyovi moilonga ei yokuudifa nokuninga ovanhu ovahongwa. (Mateus 28:19, 20) Heeno, Eendombwedi odi shii kutya otadi ka kala netimba lohonde ngeenge itadi udifa onghundana iwa. (Hesekiel 3:18, 19) Ndele oda hafa eshi omudo keshe ovanhu omayovi have linyenge nawa ketumwalaka lOuhamba nokukatuka onghatu va ninge Ovakriste vashili, sha hala okutya, va ninge Eendombwedi daJehova. Okulongela Jehova nokutandavelifa eshiivo lokushiiva Kalunga oshi li oufembanghenda itau dulu okuyelekwa nasha. Ndele konima eshi onghundana ei iwa ya udifilwa edu alishe ekaliwa, opo nee exulilo longhalelo ei youkolokoshi tali uya.

LINYENGA KOUMBANGI

15. Onghalelo youkolokoshi yopaife otai ka xula po ngahelipi?

15 Mbela onghalelo ei otai ka xula po ngahelipi? Ombibeli otai xunganeke “oudjuu unene” oo tau ka hovela eshi oshitukulwa shounyuni shopapolotika tashi ka ponokela “Babilon shinene,” ouhamba wounyuni womalongelokalunga oipupulu. (Mateus 24:21; Ehololo 17:5, 16) Jesus okwa popya kutya pefimbo olo ‘etango otali ka laula nohani itai ka yandja ouyelele wayo neenyofi otadi ka wa ko keulu neenghono domeulu otadi ka kakamifwa.’ (Mateus 24:29) Eshi otashi dulu okuulika komaminikilo ovenevene. Kutya nee oshike, omaminikilo omalongelokalunga ounyuni otaa ka nyanekwa pomutenya notaa ka hanaunwa po. Opo nee Satana, a ifanwa “Gog, medu laMagog,” ota ka longifa ovanhu va nyonauka okuningila oshiwana shaJehova omaponokelo. Ndelenee Satana ite ke shi pondola, molwaashi Kalunga ote ke shi xupifa. (Hesekiel 38:1, 2, 14-23) “Oudjuu unene” otau ka hanga oshitwa shao shopombada puHarmagedon, “oita mefiku linene laKalunga omunamapangelo aeshe.” Otai ka komba po edidiliko keshe lehangano laSatana kombada yedu, notai ka pala ondjila yomanangeko noupuna aalushe kovaxupipo.—Ehololo 7:9, 14; 11:15; 16:14, 16; 21:3, 4.

16. Otu shii ngahelipi kutya omaukwatya a xunganekwa omafiku axuuninwa otaa ulike kefimbo letu?

16 Omaukwatya amwe omaxunganeko taa hokolola omafiku axuuninwa, otashi dulika a kale a fa taa ulike komafimbo amwe ondjokonona. Ndele ngeenge oumbangi oo wa xunganekwa tau tulwa kumwe, otau ulike ashike kefimbo letu. Oku shi faneka: Omifinda dominwe deshitambo ohadi ningi opatolona oyo itai dulu okukala yaumwe e lili. Sha faafana, omafiku axuuninwa oku na oludi lomadidiliko ao ile oiningwanima yao i lili. Oludi “leshitambo” eli itali dulu nande okukala lefimbo limwe li lili. Ngeenge tashi konakonwa pamwe nomaumbangi Ombibeli kutya Ouhamba waKalunga womeulu otau pangele paife, oumbangi otau yandje ekanghameno la kola olo tali twala pexulifodiladilo kutya aa oo omafiku axuuninwa shoshili. Natango, ope na euliko la yela lopamishangwa kutya onghalelo yopaife youkolokoshi otai ka hanaunwa po diva.

17. Eshiivo kutya aa oo omafiku axuuninwa oli na oku tu linyengifa tu ninge shike?

17 Oto ke linyenga ngahelipi koumbangi kutya aa oo omafiku axuuninwa? Diladila kwaashi: Ngeenge oshikungulu shihanauni tashi tukuka, ohatu katuka eenghatu manga kuyela nope he na okwoongaonga. Hano, osho Ombibeli tai xunganeke shi na sha nonghalelo ei, oshi na oku tu linyengifa tu katuke eenghatu. (Mateus 16:1-3) Otu shi wete lela kutya otu li momafiku axuuninwa onghalelo younyuni ou. Eshi oshi na oku tu linyengifa opo tu ninge omalunduluko a pumbiwa tu pandike kuKalunga. (2 Petrus 3:3, 10-12) Mokuulika kuye mwene e li omukalelipo a fimana wexupifo, Jesus okwa ninga elombwelo la endelela ta ti: “Lipashukileni, omitima deni di ha lolokifwe koitendele nokokukolwa nokoshisho shoipalwifa, efiku olo li he mu vakele ngaashi omwiyo, osheshi olo otali hange aveshe hava kala kombanda yedu alishe. Pashukeni hano omafiku aeshe nokwiilikana, mu mone eenghono okuya onhapo ei aishe tai ka ningwa, nokukala ofika koshipala shOmona wOmunhu.”—Lukas 21:34-36.

[Omashangelo opedu]

a Eembibeli dimwe otadi longifa oshitya “ounyuni” ponhele ‘yonghalelo yoinima.’ OExpository Dictionary of New Testament Words ya W. E. Vine otai ti kutya oshitya shOshigreka ai·onʹ “otashi ulike efimbo li he na eengaba, ile efimbo tali talikila mekwatafano naasho tashi ningwa pefimbo opo.” Greek and English Lexicon to the New Testament yaParkhurst (epandja 17) mokukundafana elongifo loshitya ai·oʹnes (pauhapu) oya kwatela mo outumbulilo “onghalelo ei yoinima” mOvaheberi 1:2. Hano etoloko ‘onghalelo yoinima’ oli li metwokumwe nomishangwa dOshigreka dopehovelo.

KONAKONA ESHIIVO LOYE

Ombibeli oya xunganeka shike shi na sha noiningwanima yomounyuni pehovelo lepangelo laKristus?

Amwe omomaukwatya omafiku axuuninwa elipi po?

Oshike tashi ku itavelifa kutya aa oo omafiku axuuninwa?

[Oshimhungu pepandja 102]

AMWE OMOMAUKWATYA OMAFIKU AXUUNINWA

• Oita inai kala ko nande onale.—Mateus 24:7; Ehololo 6:4.

• Ondjala.—Mateus 24:7; Ehololo 6:5, 6, 8.

• Omaudu olutapo.—Lukas 21:11; Ehololo 6:8.

• Okuhapupala kwokuhenomhango.—Mateus 24:12.

• Okunyona po edu.—Ehololo 11:18.

• Omakakamo edu.—Mateus 24:7.

• Omafimbo madjuu okukaliwa muo.—2 Timoteus 3:1.

• Olwisho loimaliwa.—2 Timoteus 3:2.

• Okuhadulika kovakulunhu.—2 Timoteus 3:2.

• Okuhenohole yopaushitwe.—2 Timoteus 3:3, NW.

• Okuhola omalihafifo ponhele yokuhola Kalunga.—2 Timoteus 3:4, NW.

• Okuhenelidiliko.—2 Timoteus 3:3.

• Ovatondi vouwa.—2 Timoteus 3:3.

• Okuhadidilika euyo loshiponga.—Mateus 24:39.

• Ovasheki tava ekeleshi euliko lomafiku axuuninwa.—2 Petrus 3:3, 4.

• Eudifo lOuhamba waKalunga kongonga yedu alishe.—Mateus 24:14.

[Efano la mana ko epandja pepandja 101]

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma