Kala u na etaleko li li pandjele li na sha nokulongifa oikolwifa
“Omaviinyu, oo omusheki, noikolifa, oyo omuweeleli, ndele kaku na ou ta kolwa kuo, e neendunge.”—OMAYELETUMBULO 20:1.
1. Ongahelipi omupsalme a popya shi na sha nolupandu laye omolwoipewa iwa yonhumba ya dja kuJehova?
OMUHONGWA Jakob okwa shanga a ti: “Keshe oshipewa shiwa, nokeshe oshali sha wanenena, ohashi di kombada, okuXe yomauyelele.” (Jakob 1:17) Mokulinyengifwa kolupandu lokupandula oipewa iwa ihapu yaKalunga, omupsalme okwa imba a ti: “Oimuna ote i menifile omwiidi noimeno i dje eenhwika, do di ninge oilonga yomake ovanhu, opo Ye a menifile eendya medu, nomaviinyu, aa taa hafifa omutima womunhu, opo a vemife oshipala shaye komaadi, Ye a pameke omutima womunhu neendya.” (Epsalme 104:14, 15) Ngaashi oimeno, eendja nosho yo omaadi, omaviinyu nosho yo oikunwa ikwao oyo i na oalkoholi, oyo omaano mawa a dja kuKalunga. Otu na oku i longifa ngahelipi?
2. Omapulo elipi hatu ka kundafana shi na sha nokulongifa oikolwifa?
2 Oshipewa keshe shihafifa ohashi kala ashike shiwa ngeenge sha longifwa nawa. Pashihopaenenwa, omaadi eenyiki “omawa,” ndele “okulya omaadi eenyiki mahapu ke shiwa.” (Omayeletumbulo 24:13; 25:27) Ofimbo okunwa “omaviinyu manini” tashi dulu okukala shi li nawa, okulongifa nai oikolwifa oshi li oupyakadi wa kwata moiti. (1 Timoteus 5:23) Ombibeli otai londwele tai ti: “Omaviinyu, oo omusheki, noikolifa, oyo omuweeleli, ndele kaku na ou ta kolwa kuo, e neendunge.” (Omayeletumbulo 20:1) Okukolwa koalkoholi otashi ti ngahelipi?a Okunwa sha pitilila ongeenge omunhu ha nu shi fike peni? Etaleko li li pandjele shi na sha naasho olilipi?
Ongahelipi omunhu ta dulu ‘okukolwa’ koalkoholi?
3, 4. (a) Oshike tashi ulike kutya okunwa fiyo omunhu a kolwa okwa tokolwa mOmbibeli? (b) Omadidiliko amwe oukolwe oelipi?
3 MuIsrael shonale, omudalwa oo a li omufukenhu nongholwe ine livela ombedi okwa li ha dipawa nomamanya. (Deuteronomion 21:18-21) Omuyapostoli Paulus okwa kumaida Ovakriste a ti: “Ngenge pe na ou ha ifanwa omumwaxo, ye omuhaeli ile omunalwisho ile omukaleli woikalunga ile omusheki ile ongholwe ile omunyeki, mu ha endafane naye, nye mu ha lye nandenande naye.” Osha yela kutya okunwa fiyo omunhu a kolwa okwa tokolwa mOmishangwa.—1 Ovakorinto 5:11; 6:9, 10.
4 Ombibeli oya hokolola omadidiliko oukolwe ya ti: “Ino tala omaviinyu nhumbi a tiliyana, nhumbi taa wapala meholo, ndee taa fenungutile mo. Pexulilo otaa lumata ngaashi eyoka, ndee taa file mo oudiyo ngaashi ongolonyoka. Omesho oye otaa ka mona oinima yoikumifa, nomutima woye tau ka popya oinima inai yuka.” (Omayeletumbulo 23:31-33) Okunwa sha pitilila ohaku lumata ngaashi eyoka li na oudiyo, taku eta omikifi, okupiyaana pamadiladilo nosho yo nokuli okukala u he shii apa u li. Ongholwe otai dulu okumona “oinima yoikumifa” omolwomahaluhalu ile omalifufyo. Otashi dulika yo i kale i he na elipangelo mokupopya nomokupangela omahalo ayo mai oo hai dulu okupangela ngeenge inai kolwa.
5. Omonghedi ilipi okunwa oikolwifa sha pitilila kwa nyika oshiponga?
5 Ongahelipi ngeenge omunhu oha nu oikolwifa ndele oha henuka okumonika kutya okwa kolwa? Ovanhu vamwe ohava ulike omadidiliko manini oukolwe nonande ova nwe oikolwifa ihapu. Ndelenee okudiladila kutya okuninga ngaho kaku na oshiponga osho okulifufya filufilu. (Jeremia 17:9) Kanini nakanini, omunhu ota dulu okukulika ehalo lokunwa oikolwifa ndele ta ningi ‘omupika woikunwa ihapu.’ (Titus 2:3) Shi na sha nonghedi oyo yokuninga ombuvi yoikolwifa, omushangi Caroline Knapp ota ti: “Oi li oshinima hashi endele ko kanini nakanini, shi na ekonda noihashi didilikwa mo diva.” Okulongifa oikolwifa sha pitilila kaku fi tuu omwiyo wa nyika oshiponga!
6. Omolwashike omunhu e na okuhenuka okunwa oikolwifa nosho yo okulya sha pitilila?
6 Tala yo kelondwelo laJesus tali ti: “Lipashukileni, omitima deni di ha lolokifwe koitendele nokokukolwa nokoshisho shoipalwifa, efiku olo li he mu vakele ngaashi omwiyo, osheshi olo otali hange aveshe hava kala kombada yedu alishe.” (Lukas 21:34, 35) Okunwa ina ku pumbwa okufika poshitwa shoukolwe opo ku ningife omunhu a kale ta kofa ile omundede—palutu nosho yo pamhepo. Ongahelipi ngeenge efiku laJehova ola hange omunhu e li monghalo ya tya ngaho?
Osho tashi dulu okweetwa kokulongifa nai oikolwifa
7. Omolwashike okulongifa nai oikolwifa itaku tu kumwe nelombwelo olo la shangwa mo 2 Ovakorinto 7:1?
7 Okulongifa nai oikolwifa ohaku twala moiponga ihapu—yopalutu noyopamhepo. Dimwe domomikifi odo hadi etwa kokulongifa nai oikolwifa odo omikifi dexuli, okuhalonga nawa kweenelive ngaashi oko haku etifa omahaluhalu. Okulongifa nai oikolwifa efimbo lile otaku dulu yo okweetifa okankela, oudu woshuuka nosho yo omikifi dimwe di na sha nomutima nosho yo edimo. Osha yela kutya okulongifa nai oikunwa itaku tu kumwe nelombwelo lopamishangwa olo tali ti: “Tu likosheni kedilo keshe naali lombelela naali lomhepo, fye tu wanifeni eyapulo mokutila Kalunga.”—2 Ovakorinto 7:1.
8. PaMayeletumbulo 23:20, 21, oshike tashi dulu okweetifwa kokulongifa nai oikolwifa?
8 Okulongifa nai oikolwifa otaku dulu yo okuhepeka oyuuyemo notaku dulu nokuli okukanififa omunhu oilonga. Ohamba Salomo yaIsrael shonale oya londwela ya ti: “Ino kala mokati kaava hava finyuna omaviinyu, hamokati kaava va duka okulya ombelela.” Omolwashike mbela? Okwa yelifa a ti: “Osheshi omufinyuni nomufukedi otava ka ninga eehepele, nomukumuki ta ka djala oikutu yoinyanyu.”—Omayeletumbulo 23:20, 21.
9. Omolwashike shi li pandunge komunhu okulidilika okunwa oikolwifa ngeenge ota ka shinga osheendifo?
9 Mokuulika koshiponga shimwe natango, oThe Encyclopedia of Alcoholism otai ti: “Omakonakono okwa ulika kutya oikolwifa otai nyono po ounghulungu wokushinga, mwa kwatelwa eendelelo, elongelokumwe lolutu, elitulemo, okukala oupafi nosho yo okudiladila nawa.” Oilanduliko yokushinga wa nwa oya nyika oshiponga. MOilongo yaHangana amuke, ovanhu omayovi omilongo ohava fi, nomayovi omafele ohava yahamekwa omudo keshe omolwoiponga yeehauto oyo hai etifwa kokunwa oikolwifa. Ovanyasha ovo unene ve li oihakanwa yoiponga ya tya ngaho, molwaashi kave na owino muhapu mokushinga nosho yo mokunwa. Mbela omunhu ota dulu okushinga konima eshi a nwa oikolwifa ihapu nopefimbo opo tuu opo ta popi kutya oha fimaneke omwenyo oo u li oshali ya dja kuJehova Kalunga? (Epsalme 36:10) Moku shi talela mouyapuki womwenyo, oshiwa komunhu a ha nwe oikolwifa nandenande ngeenge ta ka shinga.
10. Ongahelipi oikolwifa hai kumu omadiladilo, nomolwashike osho sha nyika oshiponga?
10 Okunwa unene ihaku yahameke ashike palutu ndele nopamhepo yo. Ombibeli otai ti: ‘Omaviinyu nomaongo otaa nyeka omunhu eendunge.’ (Hosea 4:11) Oikolwifa ohai kumu omadiladilo. Oshishangomwa sha shangwa koU.S. National Institute on Drug Abuse, osha yelifa sha ti: “Ngeenge omunhu a nwa, oalkoholi ohai pitile momandjadja tai i mohonde nokufika kouluvi meendelelo. Ohai tameke okweendifa kanini oitukulwa youluvi oyo i na sha nokudiladila nosho yo nomaliudo. Omunhu oha kanifa elipangelo, ha kala e udite a manguluka.” Monghalo ya tya ngaho, osha yela kutya otwa “kolwa,” nohatu dulu okukatuka nai nokukokwa noupu komayeleko.—Omayeletumbulo 20:1.
11, 12. Oiponga yopamhepo ilipi tai dulu okweetifwa kokulongifa nai oikolwifa?
11 Natango Ombibeli otai tu lombwele tai ti: “Ngenge tamu li ile tamu nu, ile keshe tuu eshi tamu shi ningi, ashishe shi ningeni okufimanekifa Kalunga.” (1 Ovakorinto 10:31) Mbela okunwa unene oikolwifa ihapu otaku ka fimanekifa ngoo Kalunga? Omukriste ita ka kala nande a hala okukala a shiivika ha nu unene. Okukala wa shiivika ngaho otaku ka shekifa edina laJehova ndele itaku ke lifimanekifa.
12 Ongahelipi ngeenge okuhena ondjele mokunwa kwOmukriste otaku pundukifa omwiitaveli mukwao, tashi dulika omuhongwa mupe? (Ovaroma 14:21) Jesus okwa londwela a ti: “Ou ta [pundukifa, NW] kamwe komuava vanini, tava itavele nge, she mu wapalela ngeno a mangelwe mofingo yaye emanya loshini ndee ta ninginifwa moule mefuta.” (Mateus 18:6) Okunwa sha pitilila otaku dulu yo okukanififa omunhu omaufembanghenda meongalo. (1 Timoteus 3:1-3, 8) Oidjemo imwe ii oyo hai etwa kokulongifa nai oikolwifa oyo eenhamanana moukwaneumbo.
Ongahelipi to dulu okuhenuka oiponga oyo hai etifwa kokulongifa nai oikolwifa?
13. Oshike sha fimana mokuhenuka okulongifa nai oikolwifa?
13 Oshinima sha fimana osho tashi kwafele omunhu a henuke oiponga oyo hai etifwa kokulongifa nai oikolwifa osho oku shi ninga elalakano letu tu ha nwe sha pitilila, ndele hakuhenuka ashike oukolwe. Olyelye ta ka tokola kutya osho to nu oshi li pandjele ile oshihapu? Molwaashi omwa kwatelwa shihapu, itapa dulu okukala omhango ya kwata moiti shi na sha nokutya omunhu oku na okunwa shi fike peni. Keshe umwe oku na okukala e shii omangabeko aye paumwene nokukala metwokumwe nomangabeko oo. Oshike tashi ke ku kwafela u tokole kutya oto dulu okunwa shi fike peni? Mbela ope na efinamhango olo tali dulu okukala tali wilike shi na sha nokunwa pandjele?
14. Efinamhango tali wilike lilipi tali ke ku kwafela u nwe pandjele ndele hakunwa sha pitilila?
14 Ombibeli otai ti: “Diinina eshiivo neendunge, opo nee yo tai ka ninga oukali womwenyo woye noulenga womofingo yoye.” (Omayeletumbulo 3:21, 22) Hano efinamhango tali wilike li shii okulandulwa olo: Oikolwifa keshe oyo tai nyono po eendunge doye dokuyoolola notai fimike oukeka woye wokudiladila oihapu unene kwoove. Ndele ou na okukala paushili mokudimina engabeko loye.
15. Onaini tashi dulu okukala pandunge okulidilika okunwa nande okahalasha kamwe?
15 Meenghalo dimwe, nokuli nokahalasha kamwe akeke koikolwifa otaka dulu okukala kahapu. Moku shi talela moshiponga osho tashi dulu okuningilwa okaana oko ke li natango medimo, omukainhu e li meteelelo ota dulu okutokola a ha nwe nandenande oikolwifa. Noitashi ka kala mbela shiwa okulidilika okunwa moipafi yomunhu oo a li e na oupyakadi u na sha noukolwe ile oo eliudo laye itali mu pitike a nwe? Jehova okwa li a lombwela ovo va li tava longo oilonga youpristeri petwali a ti: “Inamu nwa omaviinyu ile oikolwifa nye ngenge tamu i metwali leongalo, mu ha fye.” (Leviticus 10:8, 9) Onghee hano, henuka okunwa oikolwifa fimbo ino ya kokwoongala kwopaKriste, ngeenge to ka kufa ombinga moukalele nosho yo ngeenge to ka ungaunga noinakuwanifwa ikwao yopamhepo. Natango, moilongo omo okunwa oikolwifa kwa dilikwa ile kwa pitikilwa ashike ovo va pita pomido donhumba, ope na okulandulwa omhango yoshilongo.—Ovaroma 13:1.
16. Ou na okutokola okuninga po shike ngeenge wa pewa oikunwa yoalkoholi?
16 Ngeenge wa pewa oikolwifa, epulo lotete olo u na okulipula olo: ‘Mbela ondi na ngoo okunwa?’ Ngeenge owa tokola okunwa, kala u shii engabeko loye noino pitilila engabeko olo. Ino itavelifwa okunwa kwaavo hava yandje noupu. Lungama ngeenge oikunwa tai monika noupu poivilo, ngaashi peehango. Meenhele dihapu, ounona ova pitikwa pamhango okunwa oikolwifa. Oshi li oshinakuwanifwa shovadali okuhonga ounona vavo shi na sha nokulongifa oikolwifa nokutala nawa eenghatu davo shi na sha naasho.—Omayeletumbulo 22:6.
Oto dulu okukondjifa oupyakadi oo
17. Oshike tashi dulu oku ku kwafela u mone kutya ou na oupyakadi wokulongifa nai oikunwa?
17 Mbela okulongifa nai omaviinyu nosho yo oikolwifa ikwao idjuu oku li oupyakadi kwoove? Doshili, ngeenge okulongifa nai oikolwifa otaku ningi enyono lomeholeko, xuuninwa otaku ke ku etela. Onghee hano, likonakona paushili efimbo lile. Lipula omapulo okulikonakona ngaashi: ‘Mbela ohandi nu luhapu shi dulife nale? Mbela paife ohandi nu oikolwifa i na oalkoholi ihapu? Mbela ohandi longifa oikolwifa okuhenuka omalipulo, oisho ile omaupyakadi? Mbela oshilyo shoukwaneumbo ile kaume kange okwa popya shi na sha nokunwa kwange? Mbela okunwa kwange okwa eta omaupyakadi moukwaneumbo wange? Mbela ohandi mono shidjuu okulidilika oikolwifa oule woshivike, womwedi ile nokuli weemwedi dihapu? Mbela ohandi holeke vamwe kutya ohandi nu omaviinyu ile oikolwifa idjuu i fike peni?’ Ongahelipi ngeenge enyamukulo komapulo amwe oo olo heeno? Ino kala wa fa omulumenhu oo ‘ta tale oshipala shaye mokatengelelo ndele te lidimbwa diva nhumbi ye a tya.’ (Jakob 1:22-24) Katuka eenghatu u kandule po oupyakadi. Mbela oshike to dulu okuninga po?
18, 19. Ongahelipi to dulu okweefa po okulongifa nai oikolwifa?
18 Omuyapostoli Paulus okwa kumaida Ovakriste a ti: “Inamu kolwa komaviinyu omo hamu di eliefo, ndelenee yadifweni kOmhepo.” (Ovaefeso 5:18) Tokola kutya oikolwifa i fike peni i he li pandjele kwoove ndele to tula po omangabeko a yeleka. Tokola toko u he a pitilile; kala u na elipangelo. (Ovagalati 5:22, 23, NW) Mbela ou na ookaume ovo have ku fininike u nwe sha pitilila? Kala wa lungama. Ombibeli otai ti: “Kala nokweenda novanongo, opo nee naave yo u ninge omunongo. Ndelenee ou ha endafana novashima, ota ka laipala.”—Omayeletumbulo 13:20.
19 Ngeenge oto longifa oikolwifa opo u henuke oupyakadi wonhumba, taalela oupyakadi sha yukilila. Omaupyakadi otaa dulu okuungaungwa nao mokutula moilonga omayele Eendjovo daKalunga. (Epsalme 119:105) Ino ongaonga okukonga ekwafo komukulunhuongalo Omukriste e shii okulineekelwa. Longifa nawa omafiloshisho aJehova u tunge oupamhepo woye. Pameka ekwatafano loye naKalunga. Ilikana kuye ondjikilile—unene tuu shi na sha nomaunghundi oye. Ilikana Kalunga a ‘yelife eefiyo nomutima woye.’ (Epsalme 26:2, NW) Ngaashi sha kundafanwa moshitukulwa sha tetekela, kendabala u ende mondjila youdiinini.
20. Eenghatu dilipi to dulu okukatuka opo u finde oupyakadi wokunwa sha pitilila tau twikile?
20 Ongahelipi ngeenge oupyakadi wokunwa sha pitilila otau twikile nonande oto ningi eenghendabala? Landula hano omayele aJesus taa ti: “[Eke] loye ngenge tali ku hongaula, li teta ko. Okuya momwenyo oshingudu okwe ku wapalela, ku dule okukala nomake avali nokuya [muGehenna, NW].” (Markus 9:43) Enyamukulo olo: Ino nwa nandenande. Osho osho omukainhu umwe oo hatu ka ifana Irene a tokola toko okuninga. Okwa ti: “Konima yomido hanga mbali netata dokulidilika oikolwifa, onda hovela okudiladila kutya okahalasha ashike kamwe akeke oka wana, ndi tale ashike nghee handi ka kala. Ndele shimha ashike nda hovele okukala ndi udite ngaho, ohandi ilikana diva kuJehova. Onda tokola toko okuhanwa vali nandenande oikolwifa fiyo omonghalelo ipe, notashi dulika itandi ke i nwa nokuli.” Okulidilika filufilu oikolwifa kashi fi eliyambo linene lokufuta omwenyo mounyuni mupe wouyuki waKalunga.—2 Petrus 3:13.
‘Tondokeni mu i hakane’
21, 22. Endangalati lilipi tali dulu oku tu imba tu hange efikilo mefiyafano longhalamwenyo, nongahelipi hatu dulu oku li henuka?
21 Mokufaafanifa onghalamwenyo yOmukriste nefiyafanepo, omuyapostoli Paulus okwa ti: “Kamu shi shii, ava hava tondoka monhele yomafiyafanepo, aveshe otava tondoka, ndelenee umwe ta hakana ondjabi yefindano? Tondokeni ngaashi winya mu i hakane. Ndele omuningi wefiyafano keshe ohe [lipangele moinima, NW] aishe, ndele vo otave shi ningi va pewe oshishani tashi lembe po, ndele fye ohatu pewa osho itashi lembe. Ame inandi hala ndi tondoke inandi shiiva efikilo, ngaashi ihandi kondjo nda fa handi denge momhepo, ndele ohandi denge olutu lange nohandi li dulikifa, opo ndi ha ninge aame ou handi udifile vamwe, ame mwene ngeno ndi ekelweshi.”—1 Ovakorinto 9:24-27.
22 Ondjabi otai dulu ashike okupewa ovo va mana efiyafano nomupondo. Mefiyafano longhalamwenyo, okulongifa nai oikolwifa otaku dulu oku tu imba tu ha fike kefikilo. Otu na okukala tu na elipangelo. Okutondoka tu ka hange efikilo otaku pula tu ha kale twe litula “moufukenhu woikunwa.” (1 Petrus 4:3) Mepingafano naasho, otwa pumbwa okukala nelipangelo moinima aishe. Shi na sha nokunwa oikolwifa, oshiwa “tu efe okudina Kalunga nouhalu wopaunyuni, fye tu kale tu neendunge nouyuki nokuhola Kalunga.”—Titus 2:12.
[Omashangelo opedu]
a Oshitukulwa eshi otashi longifa oshitya “oalkoholi” okuulika keebiila, komaviinyu nosho yo koikunwa ikwao idjuu.
Oto dimbuluka?
• Okulongifa nai oikolwifa otashi ti ngahelipi?
• Oiponga ilipi hai di mokulongifa nai oikolwifa?
• Ongahelipi to dulu okuhenuka oiponga oyo hai etifwa kokulongifa nai oikolwifa?
• Ongahelipi omunhu ta dulu okukondjifa oupyakadi wokulongifa nai oikolwifa?
[Efano pepandja 29]
Litulila po ongaba komesho yefimbo
[Efano pepandja 30]
Ilikana kuJehova alushe shi na sha noumaunghundi oye