Twikila okutunga eongalo
“Hekelekafaneni nye mu tungafane keshe umwe nomukwao.” — 1 TES. 5:11.
1. Omanangeko noupuna elipi to ka mona ngeenge owa kala meongalo lopaKriste, ndele otapa ka kala omashongo elipi?
OKUKALA oshilyo sheongalo lopaKriste oshi li enangeko noupuna linene. Oho kala u na ekwatafano liwa naJehova. Okukala we lineekela ewiliko lEendjovo daye otaku ku amene u henuke oilanduliko ii oyo hai hange ovanhu ovo ve na onghedi yokukalamwenyo ihe li metwokumwe nomifikamhango dopaKriste. Oho kala u na ookaume vahapu vashili ovo va hala u shi endife nawa. Ope na shili omanangeko noupuna mahapu. Ashike Ovakriste vahapu otava kondjo nomaupyakadi e lili noku lili. Vamwe vomuvo otashi dulika va pumbwa okukwafelwa opo va ude ko oinima yomoule yEendjovo daKalunga. Vamwe otava ehama ile va polimana ile tashi dulika va hangwa koilanduliko ii omolwokuninga omatokolo ehe li pandunge. Atusheni otu li mounyuni ou wouhenakalunga.
2. Otu na okuninga po shike ngeenge ovamwatate tava mono oixuna, nomolwashike?
2 Kape na oo ha kala a hala okumona Omukriste mukwao ta mono oixuna ile ta kondjo nomaupyakadi. Omuyapostoli Paulus okwa faafanifa eongalo nolutu ndele ta ti: ‘Oshinhimbu shimwe ngenge tashi yahama, oinhimbu ikwao otai yahama pamwe nasho.’ (1 Kor. 12:12, 26) Otu na okukendabala tu kwafele ovamwatate novamwameme ovo ve li momaudjuu. Ope na omahokololo mahapu mOmbibeli e na sha noilyo yeongalo imwe oyo ya li ya kwafela ikwao i ungaunge nomashongo nomupondo. Eshi hatu ende hatu konakona omahokololo oo, kendabala u diladile kutya ongahelipi to dulu okukwafela vamwe monghedi ya faafana naado da hokololwa. Ongahelipi to dulu okukwafela ovamwaxo pamhepo opo u tunge eongalo laJehova?
“Ove mu tambula”
3, 4. Omonghedi ilipi Akuila naPriskilla va li va kwafela Apollos?
3 Apollos okwa hangwa nale omuudifi omuladi eshi a li a ya kuEfeso. Embo lOilonga ola ti: “Mokupopya kwaye omhepo yaye ya xwama ndee ta hepaulula shili Jesus, ndele [eninginifo, NW] laJohannes olo alike a shiiva.” Otashi dulika Apollos a li a pewa oundombwedi kovahongwa vaJohannes Omuninginifi ile kovashikuli vaJesus ovo va li ko pefimbo olo la tetekela Opentekoste 33 O.P., molwaashi ka li e shii kombinga yokuninginifwa “medina laXe nolOmona nolOmhepo Iyapuki.” Nonande Apollos okwa li omuladi, opa li oinima imwe ya fimana oyo a li ehe udite ko nawa. Ndele mbela okweendafana novaitaveli vakwao okwa li kwe mu kwafela ngahelipi? — Oil. 1:4, 5; 18:25; Mat. 28:19.
4 Eshi ovalihomboli vamwe Ovakriste, Akuila naPriskilla, va li va pwilikina kuApollos ta popi nouladi moshinagoga, ova li ve mu tambula meumbo lavo ndele tave mu hongo oinima ihapu. (Lesha Oilonga 18:24-26.) Ovalihomboli ovo ova li va ninga oshinima shopahole. Ova li ve mu kwafela nelungi nova henuka okupopya naye monghedi oyo tai mu ningifa a kale e udite ta kembaulwa. Shimwe shomoinima oyo a li ehe shii nawa osho ondjokonona i na sha nanghee eongalo lonale lopaKriste la totwa po. Nopehe na omalimbililo, Apollos okwa li a pandula neenghono eshi a li a kwafelwa kookaume kaye ovo a shiive oinima oyo ya fimana. Eshi Apollos a li a ya kuAkaia, okwa li a “kwafa unene” ovamwaxe nokwa yandja oundombwedi wa kola. — Oil. 18:27, 28.
5. Ekwafo lopahole lilipi hali yandjwa kovaudifi vOuhamba omayovi, nohava mono oidjemo ilipi?
5 Vahapu meongalo lopaKriste kunena ova pandula neenghono eshi va kwafelwa kuvamwe va ude ko Ombibeli. Ovakonakonimbibeli vahapu ova panga oukaume tau kalele novanhu ovo ve va honga oshili. Luhapu okukwafela omunhu a ude ko oshili otashi pula okutula po efimbo lokuninga eenghundafana tadi twikile oule weemwedi dihapu. Ndele ovaudifi vOuhamba ova halelela okuninga omaliyambo a tya ngaho molwaashi ove shii kutya osha kwatela mo eemwenyo dovanhu. (Joh. 17:3) Kashihafifa tuu okutala ovanhu tava tambula ko oshili, tava tula moilonga osho ve lihonga nokulongifa onghalamwenyo yavo mokulonga ehalo laJehova!
“Okwa li a popiwa nawa”
6, 7. (a) Omolwashike Paulus a li a hoolola Timoteus a ninge omweendi pamwe naye? (b) Timoteus okwa li a kwafelwa a ninge exumokomesho lilipi?
6 Eshi omuyapostoli Paulus naSilas va li va talela po muListra pefimbo lolweendo lavo etivali loutumwa, ova li va hanga ko omunyasha wedina Timoteus, oo tashi dulika a li e na omido omulongo nasha ile 20 nasha. Ombibeli oya ti: “Okwa li a popiwa nawa kovamwatate ovo va kala muListra nomuIkonio.” Eunike, ina yaTimoteus nosho yo inakulu Loide ova li Ovakriste ndele xe ka li omwiitaveli. (2 Tim. 1:5) Paulus otashi dulika a li a shiivafana noukwaneumbo wooTimoteus eshi a li a talela po moshitukulwa osho oshikando shaye shotete, omido donhumba komesho yaasho. Ashike omuyapostoli Paulus okwa li a hokwa unene Timoteus molwaashi okwa li omulumenhu omunyasha e likalekelwa. Onghee hano, Timoteus okwa li a ninga omulongi pamwe naPaulus moshilonga shaye shoutumwa metwokumwe nepopilo lolutu lovakulunhuongalo lomoshitukulwa shavo. — Lesha Oilonga 16:1-3.
7 Timoteus okwa li natango e na okulihonga shihapu komulongi pamwe naye oo a li omukulunhu kuye. Timoteus okwa li e lihonga fiyo osheshi mokweendela ko kwefimbo Paulus a li a dula oku mu tuma nopehe na oumbada a ka talele po omaongalo noku kale omukalelipo waye. Moule womido 15 lwaapo odo Timoteus a kala ta endafana naPaulus, Timoteus oo a li omunyasha ehe na owino notashi dulika a li e na oumbada, okwa li a ninga exumokomesho fiyo osheshi a ninga omupashukili a pyokoka. — Fil. 2:19-22; 1 Tim. 1:3.
8, 9. Oilyo yeongalo otai dulu okuninga po shike opo i twe ovanyasha omukumo? Yandja oshihopaenenwa.
8 Ovalumenhu novakainhu ovanyasha vahapu kunena otava dulu okupondola shihapu meongalo lopaKriste. Ngeenge ova ladipikwa nokufilwa oshisho kookaume ovo va pyokoka pamhepo, otava ka dula okulalakanena oinakuwanifwa inene mokati koshiwana shaJehova noku i tambula ko. Talaatala meongalo leni. Mbela ku wete mo ovanyasha vonhumba ovo tava dulu okuninga omaliyambo, ngaashi Timoteus a li a ninga? Ngeenge owe va kwafele noku va twa omukumo, otashi dulika va ka ninge ovakokolindjila, Ovabetel, ovatumwa ile ovapashukili ovaendi. Ndele mbela oshike to dulu okuninga po opo u va kwafele va hange omalalakano a tya ngaho?
9 Martin oo a kala oshilyo shoukwaneumbo waBetel oule womido 20, ota dimbuluka nolupandu eshi a li a tuwa omukumo komupashukilishikandjo umwe eshi va li tava longo pamwe moilonga yomomapya omido 30 da pita. Omupashukilishikandjo okwa li e mu hokololela nexwamo kombinga yanghee a li ta longo moBetel fimbo a li omunyasha. Okwa li a ladipika Martin a tale ngeenge ita dulu okuninga eliyambo opo a longifwe kehangano laJehova monghedi ya faafana. Martin oku udite kutya eenghundafana odo dihe fi okudimbuwa odo de mu kwafela neenghono shi na sha netokolo olo a ka ninga lwanima. Naave oto dulu okuningila ouwa ookaume koye ovanyasha moku va ladipika ve litulile po omalalakano e na sha noinima yopauteokratika.
“Popyeni nehekeleko neemwenyo da polimana”
10. Epafroditus okwa li e udite ngahelipi, nomolwashike?
10 Epafroditus okwa li a ya molweendo lile noli lolola a dja kuFilippi ta i kuRoma opo a ka talele po omuyapostoli Paulus oo a li moukwatwa omolweitavelo laye. Epafroditus okwa li a ya molweendo olo onga omutumwa wOvafilippi. Epafroditus ka li ashike a twala eeshali domuyapostoli Paulus ndele okwa li yo a ninga elongekido opo a ka kale pamwe naye ye e mu kwafele eshi a li monghalo idjuu. Ndele eshi Epafroditus a li muRoma, okwa li ta ehama “hanga a fya.” Okwa li a polimana molwaashi okwa li e udite kutya ina dula okuwanifa po oshinakuwanifwa shaye osho a li a endela. — Fil. 2:25-27.
11. (a) Omolwashike tuhe na okukala twa kumwa ngeenge vamwe meongalo va polimana? (b) Paulus okwa li a lombwela Ovafilippi va ningile shike Epafroditus?
11 Ovanhu kunena ohava polimana omolwomaudjuu e lili noku lili. Ehangano lOukalinawa mOunyuni ola ti kutya omunhu 1 womovanhu 5 mounyuni aushe oshi na oupu ha polimana efimbo lonhumba monghalamwenyo. Ovapiya vaJehova inava lya olusha lokuhakwatwa kepolimano. Omaupyakadi ngaashi okufila oshisho omaukwaneumbo, okuhenoukolele, etekomukumo omolwomanyono ile oinima imwe vali otai dulu okupolimanifa omunhu. Ovafilippi ova li ve na okuninga po shike opo va kwafele Epafroditus? Paulus okwa ti: “Mu tambuleni hano mOmwene nehafo alishe, novanhu ngaashi oye, va fimanekeni, osheshi [omolwoshilonga] shaKristus oye hanga a fya, eshi a yandjela nge omwenyo waye a yakule nge ponhele yeni.” — Fil. 2:29, 30.
12. Oshike tashi dulu okuhekeleka ovo va polimana?
12 Nafye otu na yo okutwa omukumo ovamwatate ovo va teka omukumo ile va polimana. Nopehe na omalimbililo, ope na oinima iwa oyo hatu dulu okupopya kombinga yayo shi na sha nokulongela kwavo Jehova. Otashi dulika nokuli va ninga omalunduluko mokukalamwenyo kwavo opo va ninge Ovakriste ile va longe moukalele wefimbo li yadi. Otwa lenga eenghendabala da tya ngaho nohatu va shilipaleke kutya Jehova naye okwe di lenga. Ngeenge oukulupe ile okuhenoukolele otai imbi ovadiinini vamwe vaha longe vali ngaashi nale, otwa wana oku va fimaneka atusheni omolwoilonga oyo va longa oule womido. Kashi na nee mbudi kutya oshike, Jehova okwa yandja omayele kovapiya vaye aveshe ovadiinini a ti: “Popyeni nehekeleko neemwenyo da polimana, yambidideni ovanghundi, aveshe va taleni onheni.” — 1 Tes. 5:14, NW.
“Mu noku mu dimina po vali noku mu hekeleka”
13, 14. (a) Eongalo lokuKorinto ola li la katuka onghatu ya kwata moiti ilipi, nomolwashike? (b) Oshike sha li sha etifwa kokukonda mo omunyoni meongalo?
13 Meongalo lOmukorinto lomefelemudo lotete omwa li omulumenhu umwe oo a li ta haele nopehe na okulivela ombedi. Elihumbato laye ola li tali nyono po oukoshoki weongalo nola li la halukifa nokuli novanhu ovo vehe fi ovaitaveli. Onghee hano, osha li sha yuka eshi Paulus a li a popya kutya omulumenhu oo na kondwe mo meongalo. — 1 Kor. 5:1, 7, 11-13.
14 Okukonda mo omunyoni okwa li kwa etifa oidjemo iwa molwaashi eongalo ola li la amenwa kenwefemo lii nokwa li kwa kwafela omunyoni a dimine enyono laye noku livele ombedi shili. Ndele molwaashi omulumenhu oo okwa li a longa oilonga oyo tai ulike kutya okwe livela ombedi, Paulus okwa li a popya monhumwafo yaye onhivali oyo a li a shangela eongalo olo kutya omulumenhu oo na alulilwe meongalo. Ndele osho hasho ashike va li va pumbwa okuninga. Paulus okwa li a lombwela eongalo a ti: “Mu noku mu dimina po vali [omunyoni e livela ombedi] noku mu hekeleka, opo a ha ningine moluhodi unene.” — Lesha 2 Ovakorinto 2:5-8.
15. Otu na okutala ko ngahelipi ovanyoni ovo ve livela ombedi nova alulilwa meongalo?
15 Ohatu lihongo mo shike mehokololo li na sha nomunyoni oo a li a kondwa mo meongalo? Ohashi tu nyikifa oluhodi ngeenge vamwe va kondwa mo meongalo. Otashi dulika va shekifa edina laKalunga nosho yo eongalo. Otashi dulika nokuli va nyona kufye pauhandimwe. Ndele ngeenge ovakulunhuongalo ovo va ulikwa va ungaunge nomunyoni ova ningi etokolo li li metwokumwe newiliko laJehova kutya omunyoni oo e livela ombedi na alulilwe meongalo, otashi ulike kutya omunhu a tya ngaho okwa diminwa po kuJehova. (Mat. 18:17-20) Mbela nafye katu na okuhopaenena Jehova mokukala hatu dimine po vamwe? Ngeenge otwa kala ovakwanyanya noihatu dimine po vamwe otashi ka ulika kutya katu li metwokumwe naasho Jehova a hala tu ninge. Opo tu kaleke po ombili noukumwe meongalo laKalunga nokukala twa hokiwa kuye, nafye otu na ‘okuhovela okuhola’ omunyoni oo e livela ombedi shili nokwa alulilwa meongalo. — Mat. 6:14, 15; Luk. 15:7.
‘Oku na oshilonga kwaame’
16. Omolwashike Paulus a li a nyematela Markus?
16 Ope na vali ehokololo limwe mOmbibeli olo tali ulike kutya katu na okukwatela onghone ovo ve tu nyemateka. Pashihopaenenwa, Johannes Markus okwa li a nyemateka omuyapostoli Paulus neenghono. Ngahelipi mbela? Eshi Paulus naBarnabas va li va hovela olweendo lavo lotete loutumwa, Markus okwa li a ya pamwe navo opo e ke va kwafele. Ndele fimbo va li molweendo, Johannes Markus okwa li a fiya po ovaendi pamwe naye ndele ta shuna keumbo omolwetomheno inali tumbulwa. Osho osha li sha nyemateka Paulus neenghono molwaashi eshi va li tava pangele omhangela yokuya molweendo lavo etivali, opa li pa holoka okuhaudafana pokati kaye naBarnabas shi na sha nongeenge Markus ota dulu okuya pamwe navo natango. Omolwoshinima osho sha li sha ningwa po pefimbo lolweendo lavo lotete, Paulus ka li vali a hala Markus a ye pamwe navo. — Lesha Oilonga 13:1-5, 13; 15:37, 38.
17, 18. Otu shi shii ngahelipi kutya okuhaudafana oko kwa li pokati kaPaulus naMarkus okwa li kwa kandulwa po, noshike hatu lihongo mwaasho?
17 Nopehe na omalimbililo, Markus ka li a teka unene omukumo eshi Paulus a li a anya okuya pamwe naye, molwaashi okwa li a twikila noilonga yaye youtumwa pamwe naBarnabas koshitukulwa shimwe shi lili. (Oil. 15:39) Markus okwa li a ulika kutya omudiinini noku shii okulineekelwa, naasho osha kolekwa kwaasho Paulus a li a shanga shi na sha naye omido donhumba konima yaasho. Eshi Paulus a li modolongo, okwa li a shangela Timoteus onhumwafo opo e uye kuye. Paulus okwa popya monhumwafo oyo tuu oyo, a ti: “Kufa Markus, mu uye naye, osheshi ye e noshilonga kuame a yakule nge.” (2 Tim. 4:11) Paulus okwa li a didilika kutya Markus okwa ninga exumokomesho.
18 Ope na oshilihongomwa osho hatu dulu okulihonga mehokololo olo. Markus okwa li a kulika omaukwatya oo e mu kwafela a ninge omutumwa muwa. Markus ka li a pundukifwa eshi Paulus a li a anya okuya naye potete. Paulus naMarkus ova li ve na oupamhepo muwa, nokava li va kwatelafana onghone. Mepingafano naasho, Paulus okwa ka didilika kutya Markus okwa ninga omulongi pamwe naye muwa. Onghee hano, ngeenge ovamwatate va pita momaupyakadi nomupondo, osho sha fimana osho okuya komesho nokutwikila okukwafela vamwe va ninge exumokomesho lopamhepo. Okutala komaukwatya mawa avamwe ohashi tungu eongalo.
Onghandangala oyo omunhu pauhandimwe nosho yo eongalo tava dana
19. Oilyo aishe yeongalo lopaKriste otai dulu okukwafelafana ngahelipi?
19 Atusheni otwa pumbwa ekwafo lovamwatate novamwameme molwaashi otu li ‘momafimbo madjuu.’ (2 Tim. 3:1) Ovakriste vamwe otashi dulika omafimbo amwe va kale vehe shii kutya nava ninge po shike opo va ungaunge nonghalo yonhumba nomupondo, ndele Jehova oku shi shii. Jehova ota dulu okulongifa oilyo yeongalo i lili noku lili, naave wa kwatelwa mo, opo i kwafele vamwe va ende mondjila ya yuka. (Jes. 30:20, 21; 32:1, 2) Onghee hano, dulika kekumaido lomuyapostoli Paulus, olo tali ti: “Hekelekafaneni nye mu tungafane keshe umwe nomukwao, ngaashi hamu shi ningi nokuli.” — 1 Tes. 5:11.
Oto nyamukula ngahelipi?
• Omolwashike twa pumbwa okutungafana meongalo lopaKriste?
• Oto dulu okukwafela vamwe va ungaunge nomupondo nomaupyakadi elipi?
• Omolwashike twa pumbwa ekwafo lavamwe meongalo?