Lihonga oukoshoki wopaenghedi wopaKriste nosho yo u honga vamwe
“Ongahelipi hano, ove ou ho longo ovanhu, iho lilongo [ove] mwene?”—OVAROMA 2:21.
OU NA omatomheno mahapu okukonakona Eendjovo daKalunga. Otashi dulika wa hala okushiiva omaushili oo e li mudo—kombinga yovanhu, yoiningwanima, yeenhele nosho yo yoinima imwe i lili. Owa hala okushiiva omahongo oshili ponhele yomahongo omalongelokalunga a puka, ngaashi Oukwatatu ile omundilo woheli. (Johannes 8:32) Ou na yo okukala wa hala okushiiva nawa Jehova opo u dule okukala we mu fa unene nokweenda meenghedi da yuka momesho aye.—1 Eehamba 15:4, 5.
1, 2. Omolwomatomheno elipi wa hala okukonakona Ombibeli?
2 Etomheno la pamba okukonakona Eendjovo daKalunga nola fimana olo okulihonga u kale wa wana okuhonga vamwe—ovaholike voye, ovashiivikile, nokuli naavo u he shii natango. Okuninga ngaho kashi fi oshinima osho Ovakriste vashili tava dulu okuninga ehoololo kutya ova hala oku shi ninga. Jesus okwa lombwela ovahongwa vaye ta ti: “Indeni hano ka ningeni ovanhu [vomoiwana aishe, NW] ovalongwa vange, . . . noku va longa okudiinina aishe ei nde i mu lombwela.”—Mateus 28:19, 20.
3, 4. Omolwashike shi li sha fimana kwoove okuhonga vamwe ngaashi Jesus a yandja elombwelo shi ningwe?
3 Okukonakona Ombibeli nehalo lokuhonga vamwe oshi shii okufimanekwa notashi dulu okukala odjo yembilipalelo tali kalelele. Okudja kefimbo lonale okuhonga vamwe okwa kala oshilonga sha fimanekwa. OEncarta Encyclopedia otai ti: “Mokati kOvajuda, ovakulunhu vahapu ova kala va tala ko ovahongi ve li ovawiliki tava twala kexupifo nova ladipika ounona va fimaneke ovahongi vavo shi dulife nokuli ovakulunhu vavo.” Oshi shii okufimanekwa unene kOvakriste okulihonga vo vene mokukonakona Ombibeli nosho yo okuhonga vamwe.
4 “Ovanhu vahapu ohava i mouhongi shi dulife momaifano amwe e lili. Ovalumenhu novakainhu omamiliyona 48 lwaapo mounyuni aushe ovahongi.” (The World Book Encyclopedia) Omuhongi womeefikola domounyuni okwe lineekelelwa omadiladilo ovanyasha nota dulu oku va nwefa mo nenwefemo olo tali twikile meedula dokomesho. Oshidjemo otashi ka kala shiwa neenghono nokuli ngeenge owa dulika kelombwelo laJesus lokuhonga vamwe; oto dulu okunwefa mo onakwiiwa yavo yaalushe. Omuyapostoli Paulus okwa divilika oshinima eshi, eshi a kumaida Timoteus ta ti: ‘Lipashukila ove mwene nenongeko loye; dama mulo! Osheshi ngenge to shi ningi, oto lixupifa ove mwene naava tave ku pwilikine.’ (1 Timoteus 4:16) Heeno, okuhonga kwoye vamwe oku na ekwatafano nexupifo.
5. Omolwashike okuhonga vamwe kwopaKriste ku na ongushu ya denga mbada?
5 Okulihonga ove mwene nosho yo okuhonga vamwe oshi li oshinakuwanifwa sha yandjwa notashi wilikwa kOdjo yopombada elela, Omunamapangelo weshito alishe. Oushili oo owa ningifa okuhonga kwoludi eli ku kale kwa tumbala neenghono ku dule okuhonga kwoludi keshe kwehongo lomounyuni, kutya nee okwoilongwa ya fimana, ounghulungu woilonga ile nokuli kwomahongo e lili noku lili opaunamiti. Ehongo lopaKriste otali ti okuhonga omuhongwa a hopaenene Omona waKalunga, Kristus Jesus, nosho yo a honge vamwe va ninge sha faafana.—Johannes 15:10.
Omolwashike u na okulihonga ove mwene?
6, 7. (a) Omolwashike tu na okulihonga tete fye vene? (b) Omonghedi ilipi Ovajuda vomefelemido lotete va dopa okukala ovahongi?
6 Omolwashike taku tiwa kutya otu na okulihonga tete fye vene? Doshili, itatu dulu okuhonga vamwe nawa ngeenge inatu lihonga tete fye vene. Paulus okwa divilika oushili oo meevelishe odo tadi pendula omadiladilo odo kwa li di na sha nOvajuda konale ndelenee odi na etumwalaka la kwata moiti kOvakriste kunena. Paulus okwa pula ta ti: “Ongahelipi hano, ove ou ho longo ovanhu, iho lilongo [ove] mwene; ho udifa va ha vake, ndele ove ho vake; ho ti, vo va ha haele, ndele ove ho haele, ho nyanyala oikalunga ndele oto nyeke eetembeli; ove ho litangele omhango ndele oto dini Kalunga mokunyona omhango?”—Ovaroma 2:21-23.
7 Mokulongifa omapulo inaa teelela omanyamukulo, Paulus okwa tofa mo omanyono avali oo Oipango Omulongo ya popya sha yukilila ya ti: Ino vaka, na ino haela. (Exodus 20:14, 15, OB-1954) Ovajuda vamwe vopefimbo laPaulus okwa li tave litange molwaashi ve na Omhango yaKalunga. Okwa li ‘va hongwa momhango, nokwa li va tomwa va itavele okukala ovakwatiketi vovapofi, ouyelele waava ve li momulaulu novahongi vounona.’ (Ovaroma 2:17-20, yelekanifa NW.) Ndelenee, vamwe ova li ovanaihelele molwaashi okwa li tava vake nokwa li tava haele meholeko. Osho osha li odino yokudina Omhango nosho yo Omutoti wayo meulu. Ou wete lela kutya kava li va wana okuhonga vamwe, nokava li nokuli tave lihongo vo vene.
8. Ovajuda vamwe vopefimbo laPaulus otashi dulika kwa li hava “nyeke eetembeli” monghedi ilipi?
8 Paulus okwa popya shi na sha nokunyeka eetembeli. Mbela Ovajuda vamwe osho va ninga lelalela? Mbela Paulus okwa li a hala okutya shike? Doshili, omolwouyelele wa ngabekwa meevelishe odo, itatu dulu okupopya kondadalunde kutya ongahelipi Ovajuda vamwe va ‘nyeka eetembeli.’ Komesho yefimbo olo, omushangi woshilando shaEfeso okwa ingida kutya ookaume kaPaulus kava li “ovanyeki votembeli,” osho tashi ulike kutya ovanhu vamwe okwa li va diladila kutya Ovajuda okwa li tava dulu okuvelwa ombedi moshinima osho. (Oilonga 19:29-37) Mbela okwa li tava longifa paumwene ile tava landakanifa oinima i na ongushu oyo ya dja meetembeli dovapaani oyo ya xuulwa kovafindani ile kovaladi vomalongelokalunga? Pamhango yaKalunga, oingoldo nosho yo oisilveri oyo ya li ya djalekwa oikalunga okwa li i na okuhanaunwa po, ndele hakuningwa oshinima shokulongifwa paumwene. (Deuteronomion 7:25)a Onghee hano, Paulus otashi dulika kwa li ta popi Ovajuda ovo kwa li inava fimaneka elombwelo laKalunga nova longifa ile va likola okupitila moinima oyo ya dja meetembeli dovapaani.
9. Oilonga ya puka ilipi i na sha notembeli yomuJerusalem kwa li tai dulu okuyelekwa nokunyeka otembeli?
9 Mepingafano naasho, Josefus okwa hokolola shi na sha noilonga ififa ohoni muRoma oyo ya longwa kOvajuda vane ovo omukwatelikomesho wavo a li omuhongi wOmhango. Ovo vane ova tomha omukainhu Omuroma weitavelo lOshijuda e va pe oingoldo nosho yo oiniwe imwe i lili ongomayambidido otembeli yomuJerusalem. Ndelenee eshi va pewa oinima oyo kuye, ove i longifa paumwene—sha faafana nokunyeka otembeli.b Vamwe ova li tava nyeke otembeli yaKalunga monghedi yokuyamba omayambo e na oshipo nosho yo mokuxumifa komesho okulandakanifa monhele yotembeli kwa nwefwa mo kolwisho, ve i ninga “oshikololo shovanyeki.”—Mateus 21:12, 13; Malakia 1:12-14; 3:8, 9.
Honga vamwe oukoshoki wopaenghedi wopaKriste
10. Enenediladilo lilipi leendjovo daPaulus odo da shangwa mOvaroma 2:21-23 tu he na okudopa oku li koneka?
10 Kutya nee oilonga yomefelemido lotete oyo ya kwatela mo okuvaka, okuhaela nosho yo okunyeka eetembeli oyo Paulus a popya okwa li tai ulike kushike, inatu dopa okukoneka enenediladilo leendjovo daye. Okwa pula ta ti: “Ongahelipi hano, ove ou ho longo ovanhu, iho lilongo [ove] mwene?” Oshididilikwedi kutya oihopaenenwa oyo Paulus a popya oi na sha noukoshoki wopaenghedi. Omuyapostoli apa ina yukifa elitulemo komahongo Ombibeli ile kondjokonona oyo ya shangwa muyo. Okulihonga mwene nosho yo okuhonga vamwe oko Paulus a popya oku na sha noukoshoki wopaenghedi wopaKriste.
11. Omolwashike u na okuyandja elitulemo koukoshoki wopaenghedi wopaKriste eshi to konakona Eendjovo daKalunga?
11 Opo tu dule okutula moilonga oshilihongomwa osho shi li mOvaroma 2:21-23, otashi ti kutya otu na okulihonga oukoshoki wopaenghedi wopaKriste okudja mEendjovo daKalunga, okukatuka metwokumwe naasho hatu lihongo nosho yo okuhonga vamwe va ninge sha faafana. Onghee hano, eshi to konakona Ombibeli, kala oupafi u koneke omauliko omifikamhango daJehova oko kwe likolelela oukoshoki wopaenghedi washili wopaKriste. Dilonga kombinga yomayele nosho yo yoilihongomwa oyo to hange mOmbibeli. Opo nee tula moilonga nouladi osho to lihongo. Okuninga ngaho otashi pula ouladi netokolotoko. Oshipu kovanhu inava wanenena okulikongela omalipopilo nomatomheno kutya omolwashike onghalo yonhumba tai pitike ile nokuli tai pula okuhadulika koukoshoki wopaenghedi wopaKriste moshinima shonhumba. Otashi dulika Ovajuda ovo Paulus a popya okwa li ve na owino mokutomhafana ku na ekonda, kwa nuninwa okulipopila ile okupukifa vamwe. Ashike eendjovo daPaulus oda ulika kutya oukoshoki wopaenghedi wopaKriste kau na nande okumbebelekwa ile okulipwililikilwa molwokuhoolola kwomunhu okuninga ngaashi a hala.
12. Elihumbato liwa ile lii otali yandje efano li na sha naJehova Kalunga la tya ngahelipi, nomolwashike shi li ekwafo okukaleka oshinima eshi momadiladilo?
12 Omuyapostoli okwa divilika etomheno la fimana lokulihonga nokutula moilonga oukoshoki wopaenghedi oo to hange mOmbibeli. Elihumbato lii lOvajuda ola yandja efano li na sha naJehova: “Ove ho litangele omhango ndele oto dini Kalunga mokunyona omhango? Osheshi omolweni edina laKalunga tali shekwa movapaani.” (Ovaroma 2:23, 24) Naashi osha faafana kunena kutya ngeenge ohatu lipwililikile oukoshoki wopaenghedi wopaKriste, ohatu dini Odjo yao. Mepingafano naasho, ngeenge ohatu kanyatele komifikamhango daKalunga, otashi yandje efano liwa li na sha naye, nokungaha ohatu mu fimaneke. (Jesaja 52:5; Hesekiel 36:20) Okukala u shi shii otaku dulu okupameka etokolotoko loye ngeenge wa taalela omayeleko ile eenghalo omo okulipwililikila oukoshoki wopaenghedi wopaKriste taku dulu okukala onghedi ipu okukatuka. Natango, eendjovo daPaulus otadi tu hongo oshinima shimwe vali shi lili. Kakele kokukala u shii paumwene kutya elihumbato loye otali yandje efano li na sha naKalunga, mokuhonga vamwe kwoye, va kwafela va mone nghee okutula kwavo moilonga omifikamhango dopaenghedi odo tave lihongo taku dulu okuyandja efano li na sha naJehova. Kashi fi ashike kutya oukoshoki wopaenghedi wopaKriste otau xumifa komesho embilipalelo nosho yo okwaamena oukolele wetu. Otau yandje yo efano li na sha naao e u yandja notau xumifa komesho oukoshoki wopaenghedi woludi olo.—Epsalme 74:10; Jakob 3:17.
13. (a) Ombibeli otai tu kwafele ngahelipi shi na sha noukoshoki wopaenghedi? (b) Yelifa enenediladilo lomayele oo e li mo 1 Ovatessaloniki 4:3-7.
13 Oukoshoki wopaenghedi owa kuma yo ovanhu vamwe. Eshi oto dulu oku shi mona moihopaenenwa i li mEendjovo daKalunga oyo tai ulike ouwa wokutula moilonga omifikamhango daKalunga di na sha neenghedi nosho yo oidjemo yokuhadulika kudo. (Genesis 39:1-9, 21; Josua 7:1-25) Oto dulu yo okuhanga mo omayele a yukilila e na sha noukoshoki wopaenghedi, ngaashi eli tali ti: “Ehalo laKalunga oleli: eliyapulo leni, mu yepe oluhaelo; keshe ou womokati keni a kale e shii kudiinina omukainhu waye omouyapuki nomokufimaneka, hamolwisho louhalu, ngaashi ovapaani ava inava shiiva Kalunga; ndele ku ha kale ou ta [nyono po omaufemba amukwao] note mu etele oshiponga nande omoshinima [eshi]. Osheshi Kalunga ine tu ifanena enyato, ndele ouyapuki.”—1 Ovatessaloniki 4:3-7, yelekanifa NW.
14. Oshike to dulu okulipula kombinga yomayele oo e li mo 1 Ovatessaloniki 4:3-7?
14 Hanga keshe umwe oku wete okudja meevelishe odo kutya oluhaelo otali nyono po oukoshoki wopaenghedi wopaKriste. Ndelenee oto dulu okuuda ko eendjovo odo moule. Omishangwa dimwe otadi yandje omatomheno okukonakona nosho yo okudilonga kwa wedwa po, nokungaha omunhu ota dulu okumona ouyelele muhapu neudeko lomoule. Pashihopaenenwa, oto dulu okudiladila kutya Paulus okwa li a hala okutya shike eshi a ti kutya okuya moluhaelo otaku dulu okutwala omunhu fiyo “ta nyono po omaufemba amukwao, note mu etele oshiponga omoshinima eshi.” Omaufemba elipi a kwatelwa mo, nongahelipi eudeko laasho tali dulu oku ku nghonopaleka u diinine oukoshoki wopaenghedi wopaKriste? Ongahelipi okukonakona moule kwa tya ngaho taku dulu oku ku ninga wa wana okuhonga vamwe noku va kwafela va fimaneke Kalunga?
Konakona opo u dule okuhonga vamwe
15. Oilongifo ilipi to dulu okulongifa opo u lihonge okupitila mekonakono lopaumwene?
15 Eendombwedi daJehova odi na oilongifo oyo hadi longifa opo di konakone moule omapulo ile oinima oyo hai holoka po eshi tadi konakona, opo di lihonge do vene ile di honge vamwe. Oshilongifo shimwe osho shi li momalaka mahapu osho oWatch Tower Publications Index. Ngeenge ou na omhito oku i longifa, oto dulu oku i longifa u konge omauyelele moishangomwa yEendombwedi daJehova ye likolelela kOmbibeli. Oto dulu okukonga moipalanyole ile momusholondodo weevelishe dOmbibeli. Oshilongifo vali shimwe osho tashi dulu okumonika kEendombwedi daJehova momalaka mahapu osho oWatchtower Library. Oprograma yokombiuta oyo i li moungalo vokombiuta, hava ifanwa CD-ROM, oi na oishangomwa ihapu molupe lopaelektronika. Oprograma yayo otai kwafele omunhu a konge oipalanyole nosho yo omauyelele e na sha nomishangwa. Ngeenge ou na shimwe shomoilongifo ei ile aishe, i longifa luhapu ngeenge to konakona Eendjovo daKalunga opo u dule okuhonga vamwe.
16, 17. (a) Openi to dulu okuhanga omatyekosha oo ta yandje omauyelele e na sha nomaufemba oo a tumbulwa mo 1 Ovatessaloniki 4:6? (b) Omeenghedi dilipi oluhaelo tali nyono po omaufemba avamwe?
16 Natu kufe oshihopaenenwa osho sha popiwa metetekelo, 1 Ovatessaloniki 4:3-7. Epulo ola holoka shi na sha nomaufemba. Omaufemba oolyelye mbela? Nongahelipi omaufemba oo taa dulu okunyonwa? Mokulongifa oilongifo oyo ya tumbulwa, otashi dulika u mone omauyelele oo taa di momatyekosha e na sha neevelishe odo nosho yo nokuli shi na sha nomaufemba oo Paulus a tumbula. Oto dulu okulesha omatyekosha a tya ngaho moInsight on the Scriptures, Embo 1, epandja 863-864; membo True Peace and Security—How Can You Find It?, epandja 145; nosho yo mOshungonangelo (yOshiingilisha) yo 15 Novemba 1989, epandja 31.
17 Mokutwikila nokukonakona, oto ka mona kutya oishangomwa oyo otai ulike nghee eendjovo daPaulus di li paushili. Omuhaeli ota nyono kuKalunga note liyandje a kwatwe noupu komikifi. (1 Ovakorinto 6:18, 19; Ovaheberi 13:4) Omulumenhu oo ta i moluhaelo ota nyono po omaufemba e lili noku lili omukainhu oo tava nyono naye. Ota nyono po omufika wopaenghedi wa koshoka nosho yo eliudo liwa lomukainhu oo. Ngeenge omukainhu oo ina hombolwa natango, omulumenhu oo ota nyono po oufemba womukainhu oo wokuya mohombo ina nangala natango nomulumenhu nosho yo oufemba womulumenhu womukainhu oo womonakwiiwa woku mu teelela a kale omukainhu oo ina nangala natango nomulumenhu. Ota yahameke ovadali vomukainhu oo nosho yo omulumenhu waye ngeenge oku li nale omuhombolwa. Omulumenhu omuhaeli ota nyono po oufemba woukwaneumbo waye mwene wokukala nedina liwa shi na sha noukoshoki wopaenghedi. Ngeenge oku li oshilyo sheongalo lopaKriste, ote li shekifa nota nyono po edina lalo liwa.—1 Ovakorinto 5:1.
18. Oto mono ngahelipi omauwa mekonakonombibeli li na sha noukoshoki wopaenghedi wopaKriste?
18 Mbela omatyekosha a tya ngaho e na sha nomaufemba itae ku kwafele nande u ude ko moule ovelishe oyo? Okukonakona kwa tya ngaho oku na shili ongushu inene. Mokuninga ngaho, oto lihongo ove mwene. Eudeko loye loushili nosho yo lenwefemo li na eenghono letumwalaka laKalunga otali kulu. Oto pameke etokolotoko loye lokudiinina oukoshoki wopaenghedi wopaKriste kutya nee otapa holoka omayeleko oludi la tya ngahelipi. Navali, diladila kutya oto ka pondola shi fike peni u li omuhongi! Pashihopaenenwa, manga to hongo vamwe kombinga yoshili yOmbibeli, oto dulu oku va yelifila ouyelele u na sha no 1 Ovatessaloniki 4:3-7, mokuhapupalifa eudeko lavo nosho yo olupandu lavo molwoukoshoki wopaenghedi wopaKriste. Kungaha, okukonakona kwoye otaku ku kwafele nosho yo vamwe va fimaneke Kalunga. Apa otwa tumbula po ashike oshihopaenenwa shimwe okudja monhumwafo yaPaulus kOvatessaloniki. Ope na oitukulwa ihapu i na sha noukoshoki wopaenghedi wopaKriste noihopaenenwa imwe yOmbibeli nosho yo omayele oo taa tu kumwe noitukulwa oyo i lili noku lili, oyo to dulu okulihonga, okutula moilonga nosho yo oku i honga vamwe.
19. Omolwashike sha fimanenena okukala ho diinine oukoshoki wopaenghedi wopaKriste?
19 Pe he na omalimbililo, oshi li pandunge okudiinina oukoshoki wopaenghedi wopaKriste. Jakob 3:17 okwa ti kutya “ounongo ou hau di kombada,” kuJehova Kalunga mwene, “tete [owa koshoka, OB-1986].” Eshi otashi ulike lelalela kokulandula omifikamhango daKalunga dopaenghedi. Doshili, Jehova ota pula aveshe ovo tave mu kalele po mokuhonga vamwe Ombibeli va kale oihopaenenwa iwa ‘moukoshoki.’ (1 Timoteus 4:12) Eenghedi dokukalamwenyo dovahongwa vopetameko ngaashi Paulus naTimoteus otadi holola kutya okwa li ve lidilika oluhaelo, na Paulus okwa shanga nokuli ta ti: “Ndelenee oluhaelo nakeshe tuu onyata youlunde ile olwisho inali tumbulwa nande vali mokati keni—ngaashi sha wapalela ovayapuki—neendjovo defifohoni nomashendjo oulai inadi udikila mo.”—Ovaefeso 5:3, 4.
20, 21. Omolwashike to tu kumwe naasho omuyapostoli Johannes a shanga, ngaashi sha shangwa mu 1 Johannes 5:3?
20 Omanga omifikamhango dopaenghedi odo da yandjwa mEendjovo daKalunga da yela nodokondadalunde, kadi fi omutengi mudjuu. Eshi okwa li shi liwetikile mo kuJohannes, omuyapostoli oo a kala nomwenyo efimbo lile. She li kolelela kwaasho a mona moule womido omilongo dokukalamwenyo, okwa li a shiiva kutya oukoshoki wopaenghedi wopaKriste ihau eta oshiponga. Ponhele yaasho, ouwa, ohau kwafele nou li enangeko noupuna. Johannes okwe shi divilika eshi a shanga ta ti: “Ohole yokuhola Kalunga oyo tuu ei nokutya, tu diinine oipango yaye. Noipango yaye itai tu findile pedu.”—1 Johannes 5:3, New English Translation.
21 Ndelenee, didilika kutya Johannes ina yelifa kutya okudulika kuKalunga okupitila moukoshoki wopaenghedi wopaKriste oko onghatu ya denga mbada molwaashi ashike kutya otashi tu amene komaupyakadi nosho yo koilanduliko iyahameka yokuhakala paukoshoki. Okwa ulika sha yela nawa etaleko li li mondjila lokudulika kuKalunga, eshi a dimina tete kutya oshi li euliko lohole yetu yokuhola Jehova Kalunga, omhito i na ondilo yokuulika ohole yetu yoku mu hola. Doshili, okulihonga mwene ile okuhonga vamwe okuhola Kalunga otashi tu pula tu tambule ko nokutula moilonga omifikamhango daye da tumbala. Heeno, otashi ti okulihonga fye vene oukoshoki wopaenghedi wopaKriste nosho yo oku u honga vamwe.
[Omashangelo opedu]
a Nonande okwa ulika kutya Ovajuda okwa li hava fimaneke oinima iyapuki, Josefus okwa endulula omhango yaKalunga monghedi ei: ‘Inapa kala umwe oo ta sheke oikalunga oyo hai ilikanwa koilando imwe, ile oo ha nyeke eetembeli dovanailongo ile ta kufa omaliko oo a yapulwa medina loshikalunga keshe.’—Jewish Antiquities, Embo 4, etukulwa 8, okatendo 10.
b Jewish Antiquities, Embo 18, etukulwa 3, okatendo 5.
Oto dimbulukwa?
• Omolwashike tu na okukonakona opo tu lihonge fye vene omanga inatu honga vamwe?
• Elihumbato letu otali dulu okuyandja efano la tya ngahelipi li na sha naJehova?
• Omuhaeli otashi dulika a nyone po omaufemba oolyelye?
• Etokolotoko loye li na sha noukoshoki wopaenghedi wopaKriste olilipi?[Efano pepandja 18]
‘Oipango yaye itai tu findile pedu’